Plaće se podižu bez zaduživanja i stvaranja deficita - treba realno valorizirati rast plaća od 20 posto

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ustvrdio je danas otvarajući 190. sjednicu Vlade da je Vlada sindikatima u obrazovnom sektoru ponudila vrlo korektne prijedloge i u okviru mogućnosti te im poručio da treba realno valorizirati kada se nekome podigne plaća 20 posto. "Mislim da smo s naše strane dali veoma korektne prijedloge, konzistentne, u okviru naših mogućnosti, a u interesu zaposlenika, te pritom nismo zaboravili privatni sektor", istaknuo je. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas, otvarajući 190. sjednicu Vlade, na aktualne teme u proteklome tjednu.
 
Govoreći o sastanku na vrhu, u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma "Strateški dijalog o zapadnom Balkanu", koji je krajem prošloga tjedna održan u Ženevi, poručio je kako je on poslužio i kao dobra priprema za Zagrebački summit koji će se održati u svibnju 2020.
 
"Dogovorili smo da sa Svjetskim gospodarskim forumom, jednom od najutjecajnijih privatno-javnih međunarodnih organizacija, organiziramo još jedan sastanak na visokoj razini koji će biti posvećen ovoj temi i da pokušamo naći načine kako premostiti probleme koji su se pojavili na posljednjem sastanku Europskoga vijeća oko procesa proširenja, osobito Sjeverne Makedonije i Albanije", kazao je.
 
Osvrnuo se i na sastanak Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske, održan u Varaždinu, kazavši da se radilo o prigodi za predstavljanje svih postignuća Vlade u pogledu položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao ravnopravnog konstitutivnog naroda, nacionalnih manjina u susjednim zemljama i šire, ali i prema Hrvatima izvan Hrvatske diljem svijeta.
 
Posebno je pozdravljen novi Zakon o državljanstvu, a premijer Plenković poručio je kako treba dalje raditi na jačanju veza između domovinske i iseljene Hrvatske i učiniti što više da se hrvatski ljudi izvan Hrvatske osjećaju integriranima u društveni, politički, kulturni i gospodarski život.
 
Pripreme za uvođenje eura i hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a
 
Ovoga tjedna održana je i konferencija "Hrvatske financijske institucije", u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, posvećena uvođenju eura, odnosno ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II, a Vlada je na toj konferenciji predstavila aktivnosti u provođenju Akcijskoga plana i Strategije za uvođenje eura.
 
Podsjetio je da je uvođenje eura expressis verbis u Ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, koji je potpisan 2011., a potvrđen na referendumu 2012., te dodao da će se euro u Hrvatsku uvesti do kraja mandata iduće vlade.  
 
Ovoga tjedna predsjednik Vlade otvorio je 42. Interliber  - Međunarodni sajam knjige.
 
"Knjiga je žilava i opstaje unatoč digitalnom formatu, ali trebaju i jedan i drugi činiti komplementarnim, kao što smo učinili i u našoj reformi obrazovanja", poručio je.
 
U Hrvatskoj su u posjetu ovoga tjedna predstavnici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, a predsjednik Vlade jučer se sastao s njegovim predsjednikom Lucom Jahierom, s kojim je razgovarao o suradnji i pripremama hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije.
 
Ministri Tomo Medved i Milan Kujundžić predstavili su jučer dva zakona koja su krenula u javno savjetovanje, a radi se o Nacrtu prijedloga zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i Bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku te Nacrtu prijedloga Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta.
 
Predsjednički izbori 22. prosinca
 
Predsjednik Vlade Plenković kazao je da se radi o dvije važne poruke prema Vukovaru, uoči Dana sjećanja 18. studenoga.
 
Govoreći o Prijedlogu državnoga proračuna za 2020., s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, koji će danas potvrditi Hrvatski sabor, istaknuo je da je Vlada ove godine, nikada ranije, zaokružila ono što je najbitnije, a to je njezin četvrti proračun.
 
"Poruka je na tragu naše politike da trošimo onoliko koliko zarađujemo i to odgovorno. Nastavljamo s odgovornom ekonomskom i financijskom politikom koja je Hrvatskoj donijela kredibilitet na međunarodnoj razini i politički potvrdila da su i financijske institucije prepoznale napore koje radimo", dodao je.
 
Najavio je da će Vlada danas donijeti Odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora, čiji će se prvi krug održati 22. prosinca ove godine.
 
Osvrnuo se potom na pregovore sa sindikatima iz područja obrazovanja.
 
Za isplatu plaća 3,2 milijarde kuna godišnje više u proračunu
 
Podsjetio je da je ova Vlada, u dosadašnjem mandatu od 2016. do 2019. osigurala povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika za 11,5 posto.
 
Ukupna sredstva državnoga proračuna za isplatu plaća povećana su za 3,2 milijarde kuna godišnje.
 
Poručio je da je Vlada pokazala želju da riješi nastali problem i spor, prije svega okončanje štrajka u školama, u interesu učenika, roditelja i učitelja, ali i rokova koje sustav nameće, od nadoknađivanja, do državne mature, priprema i upisa na fakultete.
 
Pojasnio je da je Vlada, vodeći svoju politiku na tragu povećanja životnog standarda ljudi u Hrvatskoj, predložila da se opet kroz temeljni kolektivni ugovor povećaju plaće za još 6,12 posto. Pri tom je napravila politički korak nazad, odustavši od smanjenja za jedan postotni bod stope PDV-a s 25 na 24 %, kako bi time osigurala sredstva u proračunu za povećanje plaća.
 
Predsjednik Vlade ustvrdio je kako je na taj način plaća zaposlenima u obrazovanju povećana za 18,3 posto, te dodao da se ni glavna tajnica Vlade ne sjeća da je ijedna Vlada temeljem temeljnog kolektivnog ugovora u jednom mandatu povećala plaće u državnom i javnom sektoru za 18 posto.

"Bilo bi dobro da to javnost prepozna, da učitelji to prepoznaju, da čelnici sindikata to prepoznaju - da je to konzistentna, dobronamjerna i otvorena politika koja je pokrivena logikom uravnoteženog proračuna ili čak planiranih proračunskih viškova u godinama koje su pred nama. Plaća se podiže bez da se zadužujemo ili da radimo deficit, što je bila glavna odlika ranijih vlada. Pokušavamo riješiti problem da ljudi imaju više novaca na raspolaganju i da žive bolje, te da je u konačnici i potrošnja veća", rekao je premijer Plenković.

Treba realno valorizirati podizanje plaće za 20 posto

Naglasio je kako odlučivanje o koeficijentima prerogativ Vlade, pa se o koeficijentima ne pregovara, već je granski kolektivni ugovor "ona cesta gdje se rješavaju razni dodaci i na temelju tih dodataka na granskim kolektivnim ugovorima mnogi imaju bitne dodatke na plaću".

Istaknuo je da Vladin prijedlog sindikatima - potpisivanje dodatka na granski kolektivni ugovor u iznosu od dva posto, koji ide od 1. srpnja iduće godine u slučaju da cjelovita analiza uredbe o koeficijentima ne bude napravljena - znači da do kraja iduće godine povećanje plaća neće biti 18 posto nego više od 20 posto.

"Kad se nekome podigne plaća 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati", poručio je premijer Plenković.

Rekao je da kao odgovorna Vlada nakon 15. studenoga više neće moći plaćati vrijeme provedeno u štrajku, jer smatraju da to nema smisla. 

"Ta odluka je nakon razmatranja, razgovora, dijaloga koji se odvijao u nekoliko formata, po našem dubokom uvjerenju razumna i racionalna i ona je dio ovoga apela da se sagleda sve što je na stolu", kazao je.

U mandatu ove Vlade povećanje plaće bit će za 1662 kune

Svoje je tvrdnje potkrijepio podacima iz Centralnog obračuna plaća, po kojima bi onaj tko je imao radno mjesto učitelj, nastavnik, odgajatelj na razini savjetnika i u rujnu 2016. neto plaću od 7813 kuna, iduće godine primao neto od 9475 kuna.

"Kad se dogodi ovaj 2+2+2, u mandatu naše Vlade povećanje plaće bit će za 1662 kune", istaknuo je Plenković.

Plaća na istom radnom mjestu, ali na razini mentora u rujnu 2016. godine u neto iznosu bila je 7210 kuna, a na kraju 2020. godine bit će 8656 kuna, što znači povećanje od 1446 kuna.

Plaća učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, odgajatelja u rujnu 2016. godine bila je 6359 kuna neto, a na kraju 2020. godine bit će 7660 kuna, što je povećanje od 1.301 kunu, naveo je premijer. govoreći o prosjecima plaća svih tih radnih mjesta.

Vlada je svjesna, dodao je premijer, da ima nepravednosti i nelogičnosti u uredbi o koeficijentima, i želi to riješiti. Stoga će angažirati vanjsku instituciju koja će hladne glave i bez pristranosti pomoći riješiti to pitanje.

Kazavši da je reforma obrazovanja pozitivna i dobra za obrazovni sustav i da ona Hrvatsku čini konkurentnom u radnim mjestima budućnosti, poručio je da Vlada brine o obrazovanju te istaknuo da je ukupni proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja veći od 18 milijardi kuna za 2020.

Vlada želi riješiti delikatno pitanje koeficijenata

"Ne može se ići s tezom da obrazovanje nije prioritet ako ono ima 18 milijardi kuna u proračunu iduće godine", istaknuo je i dodao:

"Ne može koncept da se povećava i susjedu biti razlog za štrajk jer se povećava i onome na koga se odnosi. Taj argument jednostavno nije korektan i ne može biti razlog za ovoliko štrajk i dovođenje obitelji, djece pa, i u krajnjoj liniji, opće slike u javnosti u problem. Pogotovo uz jasno kazan stav da idemo u sagledavanje uredbe i radnih mjesta i koeficijenata u cijelom sustavu", poručivši kako razumije da je pitanje koeficijenata delikatno te da ga upravo stoga Vlada i želi riješiti.

Naglasio je da je ova Vlada napravila iskorake kakve mnogi drugi nisu, ima dobru volju i apelira još jednom na same učitelje da i javno prepoznaju cjelinu onoga što je Vlada učinila za obrazovanje, koju jako dobro znaju.
 
"S naše strane dali smo vrlo korektne prijedloge, konzistentne s našom politikom i u okviru naših mogućnosti, a u interesu zaposlenika. I nismo pritom zaboravili privatni sektor, s nizom mjera koje smo do sada učinili – i administrativnim rasterećenjem i poreznim rasterećenjem i neoporezivim primicima i uopće rezultatima koje imamo", poručio je predsjednik Vlade.



Pisane vijesti | Andrej Plenković