Izdana nova obveznica od 11 milijardi kuna po do sada najpovoljnijim uvjetima >
Objavljeno: 22.11.2019.
Izdana nova obveznica od 11 milijardi kuna po do sada najpovoljnijim uvjetima
Predsjednik Vlade kazao je da su država i proračun fiskalno konsolidirani te da se troši koliko se ima, istaknuvši da je takva odgovorna politika Vlade dobila svoje zrcaljenje u pogledima financijskih institucija i na financijskim tržištima. "Hrvatska s investicijskim kreditnim rejtingom može i na domaćem tržištu biti u poziciji da se zadužuje po bitno povoljnijim uvjetima. To je istinsko postignuće Vlade i to će osjetiti i gospodarstvenici", naglasio je premijer.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku današnje 191. sjednice Vlade izrazio je zadovoljstvo dostojanstvenom Kolonom sjećanja povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. "Dvadeset osam godina kasnije još jednom smo podsjetili na važnost i respekt koji imamo prema svim hrvatskim braniteljima, žrtvama Vukovara i Škabrnje i opće Domovinskog rata", naglasio je Plenković.
Nastavit ćemo kao i do sada pomagati Vukovar
Predsjednik Vlade podsjetio je i da su uoči 18. studenoga ministri Tomo Medved i Milan Kujundžić predstavili zakon o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta te zakon kojim će vukovarska bolnica postati Nacionalna memorijalna bolnica.
Dodao je i da Ministarstvo regionalnoga razvoja i dalje vodi intenzivne konzultacije s Europskom komisijom oko posebnog zakona koji bi za Vukovar imao jedan povlašteni tretman kada je riječ o pitanju državnih potpora čime bi se, kazao je Plenković, potaknuo gospodarski razvoj.
"Mi ćemo kao i do sada, što smo radili cijeli ovaj mandat, nastaviti pomagati grad heroj i njegove stanovnike", poručio je premijer.
Fiskalna konsolidacija – trošimo koliko zarađujemo
Predsjednik Vlade izvijestio je da je Ministarstvo financija izdalo obveznicu u iznosu 11 milijardi kuna te je uspjelo, naglasio je, refinancirati ova sredstva po najpovoljnijim uvjetima zaduživanja u povijesti.
"Zadužili smo se na domaćem tržištu kapitala po povoljnim uvjetima u iznosu od 3,5 milijardi kuna do 2024. te 7,5 milijardi kuna do 2034. godine, uz prinos od 0,36 posto i kamatnu stopu od 0,25 posto. To je puno povoljnije nego što je bilo ranije", ustvrdio je Plenković, dodavši da implicirana ušteda na kamatama na godišnjoj razini iznosi 340 milijuna kuna.
Kazao je da su država i proračun fiskalno konsolidirani te da se troši koliko se ima, istaknuvši da je takva odgovorna politika Vlade dobila svoje zrcaljenje u pogledima financijskih institucija i na financijskim tržištima.
Hrvatska s investicijskim kreditnim rejtingom, ustvrdio je Plenković, može i na domaćem tržištu biti u poziciji da se zadužuje po bitno povoljnijim uvjetima.
"To je istinsko postignuće Vlade i to će osjetiti i gospodarstvenici", ocijenio je predsjednik Vlade, čestitavši još jednom jučerašnjim dobitnicima Zlatne kune, koja, rekao je, pokazuje kako se naše tvrtke raznih veličina pozicioniraju na domećem tržištu, ali i kao izvoznici.
Značajno smanjenje broja blokiranih
Govoreći o Konačnom prijedlogu Ovršnog zakona, premijer Plenković je podsjetio na sve ono što je Vlada do sada učinila kako bi se blokiranim građanima olakšao njihov položaj.
U tom smislu naveo je da je 2018. godine donesen Zakon o otpustu dugova fizičkih soba i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
"To su bila prva dva koraka, vrlo direktna i vrlo učinkovita koja su bitno pomogla našim sugrađanima koji su imali problem blokiranih računa ili su bili u dugotrajnoj blokadi, čime se otpisao dio dugova do 10 tisuća kuna te su obustavljene dugotrajne ovrhe koje su se pokazale nenaplativima", kazao je Plenković.
Treći zakon o stečaju potrošača također je polučio efekt, ocijenio je premijer, jer je, kazao je, omogućio dugotrajno blokiranima do iznosa od 20 tisuća kuna da se kroz jednostavni postupak stečaja potrošača oslobode tih obveza.
Koristi od tih mjera predsjednik Vlade je predstavio u brojkama, rekavši da je u ožujku 2018. bilo 325.254 blokirana, a u listopadu ove godine 243.655.
"To je značajno smanjenje, a posebno je važno imati na umu da je iznos blokade u ožujku 2018. kod Fine bio 43,37 milijarde kuna, a danas je 17,1 milijardi kuna. Dakle, očit korak naprijed u korist sugrađana koji su imali ovu vrstu problema", ustvrdio je Plenković.
Kao četvrtu zakonsku mjeru koje će zaokružiti nastojanja Vlade da pomogne blokiranima, premijer je naveo Konačni prijedlog ovršnoga zakona, gdje se, pojasnio je, ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave stavlja pod nadzor suda, ali se zbog rasterećenja sudova zadržavaju javni bilježnici kao povjerenici suda.
"Najvažnija poruka je da će se troškovi smanjiti te da neće biti deložacija od 1. studenog do 1. travnja", zaključio je Plenković.
Utvrđena godišnja kvota veća od 78 tisuća stranih radnika
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na utvrđivanje godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2020., rekavši da je ona temeljem procjena pojedinih grana hrvatske industrije, zahtjeva poslodavaca i iskustva u ovoj godini na razini većoj od 78 tisuća.
Naglasio je da se time želi omogućiti jedan stabilan i predvidljiv kalendar za sva područja gospodarstva i rješavati potrebe na tržištu rada.
"Želimo da nova radna mjesta na tržištu rada iskoriste naši sugrađani, ali u situaciji u kojoj imamo 20 milijuna turista godišnje sigurno je važno da Vlada na vrijeme osigura pretpostavke kako bi se poslodavci mogli dobro pripremiti za sezonu", poručio je Plenković.
Pozivam sindikate na nastavak razgovora
Premijer Plenković ponovno se osvrnuo i na štrajk prosvjetara, naglasivši da Vlada poštuje jučer održani mirni prosvjed. Ponovio je da nije riječ o Vladi koja nije išla u susret pravima zaposlenika i radnika te povećanju plaća i mirovina.
"Malo smo i odgovorni što su se povećale plaće u našem mandatu za 11,49 posto, što ćemo danas na Vladi nakon pregovora sa sindikatima državnih službi potvrditi kao dogovor prihvaćanjem Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike", rekao je.
Premijer je ponovno naglasio da Vlada želi nastaviti razgovarati sa sindikatima i tražiti rješenja. Smatra da je najbitnije da većina javnosti shvati da je ovo Vlada u kojoj će u četiri godine mandata temeljem Temeljnog kolektivnog ugovora plaće porasti za 18,3 posto.
"Svjesni smo da naši partneri i pregovarači s druge strane stola imaju dugo pamćenje, da njihova perspektiva nije samo razgovor s aktualnom Vladom", ustvrdio je Plenković. Podsjetio je da Vlada u cijelom mandatu rješava popriličan broj kostura iz ormara, ispravlja raznorazne praznine i nepravde i trudi se to učiniti što je bolje moguće.
"Nastojat ćemo popraviti što možemo", poručio je premijer i pozvao sindikate na nastavak razgovora.
"Pozivam predstavnike sindikata na razgovore, mi moramo još malo tu odrazgovarati, pronaći rješenje. Ono što je sigurno i što odgovorno tvrdimo i što ministrica zna, apsolutno dijelimo stav da ne ići u školu nije rješenje", poručio je.
Premijer smatra da štrajk prema Vladi koja podiže plaće za 18 posto ne može biti dovoljan razlog da se ide na paralizu školskoga sustava.
U školu se mora ići
"Štrajk prema Vladi koja podiže plaće za 18 posto, samo zbog pitanja optike o koeficijentu, za koji ne kažemo da nije nepravedan i nelogičan, ne može biti dovoljan razlog da se ide na paralizu školskoga sustava, da se dovode u pitanje nadoknade, praznici i kalendar državne mature i prijemnih ispita", ustvrdio je.
Svi moramo pokazati stupanj odgovornosti, poručio je. "To je glavna poruka. Ovo nije pitanje emocija, ovo je pitanje racija, argumenti o reformi koja zahtijeva dosta ulaganja. Mi hoćemo razgovarati, razgovaramo stalno. Optuživati Vladu da ne želi razgovarati nije točno. Taj argument ne stoji", naglasio je Plenković, ponovivši da se u školu mora ići jer zato ona i postoji.
Premijer smatra da pojedini akteri koriste prosvjed da ga ispolitiziraju protiv Vlade u predizborno vrijeme. "Nitko ovdje nije naivan niti politički od jučer da ne razumije B plan, koji je zapravo A plan cijelo vrijeme. I to svi moraju znati i oni koji misle da se to ne vidi da nije na neki način prozreno, moraju jasno čuti da se to vidi i da se to zna", poručio je.
Ocijenio je da Vladi koja povećava plaće nije korektno raditi bunt na temi koja se odnosi na djecu. "To racionalno nije korektno, politički je nekorektno. Razgovor da, no činjenica da djeca ne idu u školu - ne", istaknuo je Plenković.
Premijer smatra kako je Vlada bila uviđavna s obzirom da je štrajk do 15. studenoga plaćen. "Ovo što se radi od utorka po našem dubokom uvjerenju je i nepotrebno i nekorektno. Zovu i nas roditelji i pitaju što ćemo, dokle nećemo ići u školu s našom djecom ", rekao je premijer.
Ponovio je da je štrajk nepotreban u fazi kad je država konsolidirana.
"Kad imate zdravi gospodarski rast, rast plaća, rast mirovina, razgovore sa sindikatima, a imate štrajk. To ne može biti uobičajeno i normalno i nećemo pristati da se, u situaciji kad svake godine pružamo ne jednu, nego dvije, tri ruke stavlja kritika da nismo otvoreni za socijalni dijalog. Itekako jesmo. I svi koji kane dalje prosvjedovati, moraju znati da se to vidi", poručio je na kraju predsjednik Vlade.
