„Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom je politička šansa za pozicioniranje i jačanje hrvatske uloge u Europi te još veće senzibiliziranje hrvatske javnosti da je Hrvatska dio te Europe“, rekao je danas predsjednik Vlade Andrej Plenković u intervjuu s novinarkom Sandrom Veljković na konferenciji Večernjeg lista „Hrvatska kakvu trebamo" u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
„Mi smo dio toga i oni koji sudjeluju u odlučivanju", nastavio je premijer. „Djelujemo kao akter i cijeli smisao ovog što radimo ima jednu koherentnu viziju jačanja vanjskopolitičkog položaja Hrvatske. Svi iskusni kolege bez puno dilema reći će da naš vanjskopolitički položaj nikad nije bio utjecajniji nego danas", dodao je.
Premijer Plenković istaknuo je da članstvo u Uniji konstantno donosi koristi, ali je kazao da su europske teme u Hrvatskoj loše medijski popraćene.
„Vlada je napravila puno dijaloga na više razina kako senzibilizirati ljude za EU, ali to je jako teško ako ta tema nije multiplicirana kroz medije“, dodao je.
Također je rekao da većina članica Europske unije za vrijeme svog predsjedanja izbjegava stavljati na dnevni red teme koje su joj od najveće važnosti, kao što je u slučaju Republike Hrvatske Schengen.
Hrvatska otvara temu BiH i prava Hrvata kao konstitutivnog naroda
„Hrvatska tijekom svog predsjedanja treba riješiti tri velike teme, a to su Brexit, proračun za idućih sedam godina te sastanak na vrhu s državama zapadnog Balkana koji će se održati u Zagrebu u svibnju, kad će se pokušati napraviti hodogram za 10 godina za najbliže susjedstvo“, nastavio je premijer i dodao da Hrvatska otvara temu BiH, prava Hrvata kao konstitutivnog naroda, perspektive onih država o kojima znamo više nego drugi.
„Onaj tko poznaje neke dosjee bolje nego drugi ima šansu među liderima. To je naša prednost", kazao je.
Komentirajući Brexit rekao je da iz EU izlazi jedan od deset najvećih kontributora europskog proračuna te da je bitno da sredstva ostanu na istoj razini. „Od 100 posto europskih sredstava 80 posto dolazi od 10 posto najrazvijenijih članica. Mi smo među ovima ostalima, dapače", rekao je premijer Plenković.
Također je istaknuo da Hrvatska s europskim fondovima i bez njih ne bi bila ista u ekonomskom smislu, a na tvrdnje da smo došli do predsjedanja po čistoj rotaciji premijer je rekao da se na to može gledati tehnički, kao na rutinsku rotaciju, ali i po širem kontekstu vanjsko političkog pozicioniranja Hrvatske za vrijeme ove vlade.
Na pitanje predstavlja li slovensko ponašanje u arbitraži s Hrvatskom kršenje vladavine prava, odgovorio je da je to toliko očito da ne zna što bi kazao. Dodao je da su osim vladavine prava kršili i neke normalne uzuse te da, da se to dogodilo u nekoj trgovačkoj arbitraži, ni sudac niti agentica ne bi vidjeli suda do kraja života.
"Razumijete me? To je ta vrsta pogreške. Ne smije doći do komplota agenta i suca. Oni žive u dvije različite galaksije. To je bit", kazao je premijer.
Na upit koliko će nam incidenti s migrantima otežati ulazak u Schengen, premijer je naglasio da je Vlada bila u situaciji da digne žicu na granici, ali je umjesto te opcije izabrala jačanje hrvatske policije.
Dodao je i kako je granica Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom veća nego finsko-ruska. „To je ogroman prostor koji trebamo štititi. Naša je politika bila - ako mi dignemo žicu na granici s BiH, ne samo između susjedne države već i između Hrvata u Hrvatskoj i BiH, ja se neću dobro osjećati", kazao je predsjednik Vlade.
Izvor: Hina /Vlada
Pisane vijesti
