Bez obzira na različita stajališta, NATO je čvrst. Moramo dalje osnaživati suradnju u obrani i sigurnosti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je u Londonu sudjelovao na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a, koji obilježava svoju 70. obljetnicu. U izjavi medijima Plenković je nakon završetka sastanka kazao da je ovo bila prigoda razmotriti stanje i ulogu NATO-a, ali i svojevrsni smjer strateške rasprave o njegovoj budućnosti.

"S aspekta Hrvatske možemo reći da smo u ovom trenutku od svih članica jedina zemlja koja može dati svoju ocjenu iz tri perspektive. To je bio sadržaj i mog današnjeg nastupa", poručio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da je prva perspektiva da se sjećamo kako je to biti nečlanica NATO-a, a biti žrtva agresije i napada. "Hrvatska ima to iskustvo, to nema nitko drugi u toj mjeri kao mi", dodao je.

Podsjetio je pritom da Hrvatska nije bila članica NATO-a 90-ih godina, kada je politika Miloševićeva režima željela stvoriti "veliku Srbiju".

"Hrvatska je pretrpjela velike žrtve, preko 15 tisuća poginulih, 60 tisuća ranjenih, ogromne ratne štete – po procjenama 30 milijardi dolara. To nas je usporilo u gospodarskom razvoju te napredovanju prema Europskoj uniji i samom Savezu. To je jedinstveno iskustvo i kada kolege čuju tu činjenicu i oni osvijeste što znači Savez, kolektivna sigurnost, članak 5 i solidarnost u sigurnosti", kazao je.

Hrvatska – odgovorna članica NATO-a

Govoreći o drugoj pak perspektivi, Plenković je naglasio da je to optika države koja upravo ove godine obilježava 10 godina članstva u NATO-u. Poručio je da je Hrvatska odgovorna članica koja pridonosi globalnoj sigurnosti.

"Dakle, iz vremena kada smo bili primatelj sigurnosti, do vremena kada smo dio onih koji osiguravaju i daju sigurnost u drugim kriznim područjima. Zemlja smo koja je u mandatu ove Vlade – iza nas su četiri proračuna – konzistentno povećavala izdvajanja za obranu, čime smo došli na 1,68 posto BDP-a", kazao je, podsjetivši da je u ovom trenutku 250 hrvatskih vojnika u različitim misijama i operacijama NATO-a.

Podržali smo, nastavio je premijer, osnivanje svojevrsne grupe eminentnih stručnjaka koji će pomoći Savezu da promišljamo budućnost i njegov strateški smjer. "To je bio konsenzualan stav svih danas. To je dobro i korisno", dodao je.

Snažnija suradnja u obrani i sigurnosti

Kada je riječ o trećoj perspektivi, Plenković je istaknuo da je to optika države koja će preuzeti predsjedanje Vijećem Europske unije.

"Naglašavamo da je EU NATO-u – ali i obrnuto – glavni partner u projiciranju mira i stabilnosti. Ne samo na transatlantskom području, nego i u drugim kriznim žarištima diljem svijeta. Ta je poruka izrazito važna jer je suradnja između Europe i SAD-a u pogledu sigurnosti neraskidiva i neodvojiva. To je jedna poruka koja je danas bila vrlo jasno kazana, praktički od svih šefova država i vlada, te da razvijanje strateške autonomije na razini EU-a – to znači jačanje obrambene politike – istodobno može i treba biti komplementarno s jačanjem europskog stupa NATO-a", izvijestio je Plenković.

Snažnija suradnja na razini EU-a u pogledu obrane i sigurnosti, napomenuo je, može samo ojačati europsku dimenziju Saveza.

Suosjećanje i potpora Albaniji

Predsjednik Vlade čestitao je Sjevernoj Makedoniji koja će, kazao je, čim Španjolska kao zadnja članica NATO-a ratificira Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonija Savezu, postati i službeno 30. članica.

Izrazio je suosjećanje i potporu Albaniji te želju da zajedno – i u okviru Saveza, i u okviru EU-a – pomognemo obnovu nakon teškog potresa koji je pogodio podruje Drača i okolnih mjesta.

Plenković je, također, izvijestio da je ukupna atmosfera bila vrlo konstruktivna, susretljiva, izbalansirana te bez disonantnih tonova. „S te strane možemo reći da su glavni tajnik NATO-a Stoltenberg i domaćin Boris Johnson zajedno napravili kvalitetnu pripremu same rasprave i svih dokumenata koji su danas usvojeni“, rekao je Plenković.

Rasprava na sastanku NATO-a jako dobra i konstruktivna

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade izvijestio je da je održao formalne sastanke s predsjednicima vlada Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Dodao je i da je sastanak šefova država i vlada članica NATO-a bio prilika za razgovor sa svim kolegama o svemu što je relevantno i za bilateralne odnose, ali i za odnose u okviru NATO-a.

"Atmosfera je bila jako dobra, gotovo da ono što možete vidjeti u glavnim svjetskim medijima uopće nije bilo zrcaljeno u raspravi. Rasprava je bila mirna, jako konstruktivna i gotovo konsensualna. Praktički tu nije bilo nikakvih kritičkih tonova. Bilo je vrlo smireno i u jednom dobrom smjeru značaja Saveza, značaja kolektivne sigurnosti, značaja brige jednog saveznika za druge i drugih za jednoga koji je možda i najveći kontributor kada je riječ o financijskim sredstvima", rekao je Plenković.

Što se tiče ostalih tema, premijer je istaknuo važnost izbora u Velikoj Britaniji.

"Mi sad ovdje čekamo izbore u varijanti da pobjedi konzervativna stranka, sa dovoljnom većinom da mogu ratificirati Sporazum o urednom povlačenju iz Europske unije. Pojasnio je da će nakon toga automatski biti na hrvatskom predsjedništvu da pripremi tzv. pregovarački okvir za buduće odnose između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine.

"Dakle, to je jedna od tema koje smo se dotaknuli i koja će se otvoriti nakon 12. prosinca kada su ovdje predviđeni izbori", kazao je Plenković.

Posjet Berlinu početkom siječnja 2020.

Predsjednik Vlade rekao je i da je razgovarao s francuskim predsjednikom Macronom o važnosti pronalaska zajedničkog rješenja za, pojasnio je, komplicirane situacije poput one kad je u listopadu blokirano otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

"Mislim da tu idemo u jednom dobrom smjeru jer je nama u interesu da sastanak na vrhu u svibnju koji će biti u Zagrebu bude uspješan i da se pronađe modalitet kako da idući put kad se vratimo ovoj temi, a to će biti tijekom hrvatskog predsjedanja, nađemo jedan konsenzus i mogućnost otvaranja pregovora sa ove dvije zemlje", ustvrdio je premijer.

Premijer Plenković je izvijestio novinare i da se s kancelarkom Merkel dogovara posjet Berlinu početkom siječnja na početku hrvatskoga predsjedanja. 

Odgovarajući na pitanja o trenutnim odnosima unutar NATO-a, premijer je kazao da je potrebno biti svjestan da u svakoj obitelji uvijek ima nekih pitanja o kojima postoje različita stajališta.

"Poznat je stav predsjednika Trumpa i američke administracije koju on vodi o tome da i drugi moraju povećavati izdvajanja za obranu. Oni to, dakle, cijelo vrijeme u protekle tri godine stavljaju na dnevni red. Ono što je važno znati jest da su obveze većih izdvajanja iz 2014., dakle od sastanka na vrhu u Walesu, koje nemaju veze s predsjednikom Trumpom, nego su konsenzualno usvojen plan šefova država i vlada NATO-a tada", kazao je, dodavši da su polemične rasprave dobre jer otvaraju one strateške o ulozi i smjeru Saveza u godinama pred nama.

"Bez obzira na sva različita stajališta, NATO je čvrst. Postoji kohezija, postoji u konačnici vezanost i člankom 5, ali i drugim odredbama Washingtonskog ugovora gdje su se zemlje angažirale da ulažu u obranu i da kroz ulaganje, kasnije ako dođe do krizne situacije, trebaju jedna drugoj pomoći", napomenuo je Plenković.

Za Hrvatsku važno buduće uređenje pitanja sprječavanja nezakonitih migracija

Na pitanje o turskom odbacivanju obrambenog plana za baltičke zemlje i Poljsku, predsjednik Vlade kazao je da se ide prema rješenju, dodavši da je Turska saveznica u NATO-u te se na taj način i ponaša.

Premijer je naglasio da je za Hrvatsku važno buduće uređenje pitanja sprječavanja nezakonitih migracija na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti. "Za nas je to strateško pitanje i stoga u razgovorima koji se vode s Turskom kao buduća država na čelu Vijeća vodit ćemo računa da se nastavi svojevrsni aranžman koji je postojao proteklih nekoliko godina", rekao je.

Podsjetio je da je Unija izdvojila ukupno oko 6 milijardi eura kako bi putem međunarodnih organizacija pomogla financiranje brojnih migranata i izbjeglica koji su na teritoriju Turske. 

"I na tom tragu se vode razgovori na najvišoj razini institucija i ključnih država članica", ustvrdio je Plenković.

O ukidanju viza za SAD

Novinare je zanimalo ukidanje zahtjeva za hrvatske državljane o vizi za SAD. Premijer Plenković je izdvojio da Hrvatska kontinuirano radi na tome da se po sustavu postotka odbijenih zahtjeva za davanje vize, spustimo na razinu dovoljnu za ukidanje viza.

„Hrvatska je članica EU-a, nama bi to bilo jako, jako dobro, prije svega zbog gospodarskih odnosa“, kazao je Plenković, izdvojivši da postoji vrlo jasan plan SAD-a i hrvatske Vlade da se u sljedećih 11 mjeseci naprave maksimalni napori kako bi se krajem 2020. godine došli u poziciju da jedna temeljita evaluacija na strani SAD-a i nadležnih ministarstava omogući Hrvatskoj ukidanje viza.

Predsjednik Vlade kazao je da ne postoji dogovor s Amerikancima o nabavi borbenih zrakoplova, jer da se ide u dogovor s njima, pojasnio je, ne bi se onda išlo u proceduru koja uključuje pozive više zemalja.

"Odlučnost naše Vlade da Hrvatska stekne novu sposobnost i kvalitetu u hrvatskom zrakoplovstvu je čvrsta, jasna, odlučna i ide se na nove iskorake", poručio je premijer.

Napravili smo maksimalne iskorake u povećanju plaća

Upitan o povećanje plaća u javnom sektoru, predsjednik Vlade je istaknuo da će Vlada čvrsto ostati pri politici uređenih javnih financija i pri konceptu da troši ono što ima, a ne da troši ono što nema.

"To je okvir oko kojega ćemo biti čvrsti. Napravili smo maksimalne iskorake u povećanju plaća u našem mandatu. Čim sletimo u Zagreb jest Uži kabinet Vlade, a vjerujem da će sutra biti na Vladi riješeno pitanje Temeljnog kolektivnog ugovora sa svim javnim službama", rekao je Plenković.

Što se tiče održivosti javnih financija, premijer Plenković je naglasio da Hrvatska u mandatu ove Vlade ima zdravi rast. Zdravi rast podrazumijeva, naveo je, da stvaramo pretpostavke i za nova ulaganja i za naše gospodarstvo i snažnu polugu europskih fondova koji su 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj.

"Mi tu želimo i snažniju ulogu javnih poduzeća koja mogu biti zamašnjak investicija i gospodarskoga rasta, osloniti se na vrlo solidne rekordne turističke sezone. U tom smjeru ćemo nastaviti i s te strane očekujemo i nalazak sredstava za eventualna daljnja povećanja i iskorake koji su realni", kazao je Plenković.

Očekivana inicijativa oporbe

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na pitanje opoziva ministrice Blaženke Divjak koji pokreće SDP, naglasivši da je riječ o uobičajenoj i očekivanoj inicijativi oporbe.

"Ona uvijek nastoji, po ne znam koji put ići za onim pokušajima za destabilizaciju vlasti ili većine u Hrvatskoj. Razgovarat ćemo s našim partnerima u HNS-u. Za razliku od SDP-a koji je smanjivao plaće u prosvjeti, ukidao dodatke, mi ćemo u konačnici povećati plaće u prosvjeti, ova Vlada će povećati plaće u prosvjeti, ako se računa onih 2 posto od 2021. godine, za 25 posto. Tko o čemu, mi o boljem statusu ljudi u obrazovanju, a oni uvijek na kratkim stazama neke političke igrice ili destabilizacije", poručio je premijer.

Ključna uloga NATO-a u sedam desetljeća

Podsjetimo, predsjednik Vlade Plenković u utorak navečer sudjelovao je na primanju šefova izaslanstava kod britanske kraljice Elizabete II u Buckinghamskoj palači, a nakon toga i na prijemu kod domaćina skupa, britanskog premijera Borisa Johnsona.

"Sinoć je bila prigoda za neformalnu razmjenu mišljenja sa svim šefovima država i vlada koji su na ovom savjetu NATO-a u povodu 70. obljetnice osnivanja", kazao je Plenković jutros u kratkoj izjavi medijima.

"Ozračje bilo vrlo dobro, komentirali smo sva aktualna, globalna i sigurnosna pitanja, te ambicije Saveza za razdoblje koje je pred nama i njegovu ključnu ulogu koja je osigurala mir u transatlantskom prostoru u proteklih sedam desetljeća", zaključio je.

Bilateralni susreti

S premijerom Zoranom Zaevom predsjednik Vlade Plenković u Londonu je razgovarao o suradnji Hrvatske i Sjeverne Makedonije te sastanku na vrhu u Zagrebu tijekom hrvatskog predsjedanja na kojem ćemo odrediti dinamiku procesa proširenja i odnosa EU sa zemljama jugoistoka Europe.

U razgovoru s crnogorskim premijerom Duškom Markovićem, premijer Plenković dotaknuo se jačanja političkih i gospodarskih odnosa Hrvatske i Crne Gore, suradnje u okviru NATO-a te prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i podrške procesu proširenja EU-a.



Pisane vijesti | Andrej Plenković