Višegodišnji financijski okvir EU-a mora odgovoriti na potrebe tradicionalnih politika i novih izazova

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje danas i sutra u Bruxellesu na sastancima Europskoga vijeća. Uoči sastanka Vijeća, sudjelovao je na sastanku na vrhu Europske pučke stranke, a sastao se i s predsjednikom EPP-a Donaldom Tuskom te predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom.

U izjavi novinarima, uoči početka sastanka Europskoga vijeća, sažeo je glavne teme o kojima je bilo riječi na sastanku Europske pučke stranke i sastancima s Donaldom Tuskom i Charlesom Michelom.
 
Kongres Europske pučke stranke, koji je prije nekoliko dana održan u Zagrebu, a na kojem je Donald Tusk izabran za predsjednika, izrazito je pozitivno ocijenjen od svih kolega, kazao je premijer Plenković.
 
"Sasvim je razvidno da je taj Kongres bio uspješan, da smo izabrali novo vodstvo, era Josepha Daula sada je iza nas i počinjemo s vodstvom Donalda Tuska koji ima zaista veliko iskustvo, i kao predsjednik Europskoga vijeća i kao poljski premijer", istaknuo je premijer Plenković.
 
Dodao je da se EPP konsolidira, profilira i ponovo dobiva većinsko povjerenje u nizu država članica Europske unije.
 
S Charlesom Michelom, novim predsjednikom Europskoga vijeća, razgovarao je o pripremi današnjih zaključaka te metodologija suradnje između predsjednika Vijeća i Hrvatske kao rotirajuće predsjedateljice.
 
Što se tiče Brexita, o kojem je također bilo riječi, premijer Plenković kazao je da treba pričekati rezultate današnjih parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji. Ako većina bude takva da će se i tamo potvrditi uređeni Brexit, treba riješiti stvari na razini Europskoga vijeća i Europskoga parlamenta i pripremiti okvir za pregovore o budućim odnosima.
 
Još je daleko od dogovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru
 
Govoreći o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, premijer Plenković rekao je kako će se danas još malo identificirati pozicije pojedinih članica. Finsko predsjedništvo je dalo određeni doprinos tome procesu, ali premijer Plenković dojma je da je još daleko od konačnog dogovora.
 
"Još smo udaljeni od onih koji su neto kontributori, onog prijedloga koji je dala Junckerova Komisija u svibnju 2018. pa do želja država Prijatelja kohezije ili neto korisnica i u konačnici dosta većih ambicija koje ima Europski parlament, koje su bile jasno artikulirane i prošloga tjedna kad je u Zagrebu boravila Konferencija predsjednika na čelu s Davidom Sassolijem", istaknuo je predsjednik Vlade dodavši kako i za Charlesa Michela i za Hrvatsku slijede zahtjevni izazovi.
 
Kako bi ilustrirao težinu zadatka koji je pred Hrvatskom u tom smislu, pojasnio je da veliki broj zemalja želi zadržati fokus na takozvanim tradicionalnim politikama – poljoprivrednoj i kohezijskoj – jer trebaju zamašnjak investicija i subvencija. S druge strane, razvijenijim zemljama koje su duže u uniji ta vrsta sredstava manje treba.
 
"Tu smo u nejednakom položaju. Hrvatska je zadnja postala članicom Europske unije, imala je najmanje mogućnosti apsorbirati ta sredstva i naravno da očekujemo da i poljoprivredna i kohezijska politika i volumenom pa onda i alokacijom za Hrvatsku budu na razini koja nam odgovara u idućem desetljeću", dodao je.
 
Pritom ističe važnim i iznaći sredstva koja će odgovoriti na nove izazovima – od klimatskih promjena do sigurnosti i istraživanja.
 
Osvrnuo se i na Konferenciju o budućnosti Europe, kazavši da će Hrvatska dobiti zadaću da konsolidira poziciju Vijeća, pri čemu će morati naći balans kako bi svoje mjesto u tome procesu imao i Europski parlament i Komisija i Vijeće, ali i drugi akteri u tom procesu kako bi se što više građana uključilo u raspravu koja će trajati dvije do dvije i pol godine.
 
S predsjednikom Macronom o zagrebačkom sastanku na vrhu  
 
Tijekom boravka u Bruxellesu premijer Plenković sastat će se s francuskim predsjednikom Macronom, a novinare je zanimalo koje će biti glavne teme tih razgovora.
 
Premijer Plenković kazao je da će razgovarati o nekoliko aktualnih tema – onima koje su na dnevnome redu današnjega sastanka Vijeća – ali i o Konferenciji o budućnosti Europe, s obzirom na zadaću Hrvatske da konsolidira pozicije Vijeća.
 
Razgovarat će, dodao je, i o pripremama za zagrebački summit u svibnju, gdje će se pokušati doći do zaključaka koji će strukturirati na realan način europsku dinamiku Hrvatskoj susjednih zemalja, uz rješavanje pitanja otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
 
"Taj bi signal bio jako dobra uvertira za zagrebački sastanak na vrhu i stoga želimo još malo obaviti konzultacije da precizno vidimo što se to točno radi kada je riječ o metodologiji pregovora koja je kompleksna i što bi to bilo da Francuska može promijeniti stav u odnosu na listopad", kazao je.
 
Do rješavanja pitanja granice sa Slovenijom bilateralnim dogovorom
 
Upitan hoće li razgovarati sa slovenskim kolegom Šarecom, sada nakon što je objavljeno mišljenje nezavisnog odvjetnika Suda EU-a koji smatra da taj Sud nije nadležan za granično pitanje Hrvatske i Slovenije, premijer Plenković odgovorio je potvrdno.
 
Ipak, s obzirom na vrlo gust raspored na Europskome vijeću, nema prostora za posebne bilaterale sa slovenskim premijerom, pojasnio je Plenković.
 
"Ponovit ću ono što sam rekao jučer na Vladi. Ovo što je rekao neovisni odvjetnik je u cijelosti komplementarno sa stavom Hrvatske, u tom procesu gdje je Slovenija tužila Hrvatsku pred Europskim sudom u Luxembourgu, u skladu je s našim i s pismenim podnescima i s usmenom raspravom. Primili smo na znanje ovo mišljenje, još predstoji odluka sudskoga vijeća. Pričekat ćemo na to. Ja i dalje apeliram na slovensku stranu da budemo tu racionalni i razumni", poručio je dodavši da je Slovenija Hrvatskoj praktički jedina susjedna zemlja s kojom kroz povijest nije imala nikakav problem, dok su sva otvorena pitanja rezidualni problemi raspada bivše države.
 
Istaknuo je da je Hrvatska privržena pronalasku rješenja bilateralnim dogovorom, pojasnivši da je to jedini put koji ostaje kada se iscrpe međunarodni pravni forumi.
 
"Ovo je zadnji na kojem, recimo to tako, Slovenija može tužiti Hrvatsku. Dakle, za sve ostale međunarodne sudove, poput onoga u Haagu, treba privola i druge države da sudjeluje u tom procesu. I tu se vraćamo na bilateralni dogovor", pojasnio je.
 
Naglasio je da to pitanje može i mora biti riješeno na način da su obje države zadovoljne.



Pisane vijesti | Andrej Plenković