Srednjoeuropska inicijativa tri desetljeća pomaže državama srednje i istočne Europe na putu prema Europskoj uniji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Rimu na sastanku na vrhu Srednjoeuropske inicijative (SEI), kojim je obilježena i njezina 30. obljetnica. 

U izjavi za medije nakon sastanka premijer Plenković podsjetio je da je Srednjoeuropska inicijativa, kojom je ove godine predsjedala Italija, nastala u presudnim trenucima velikih promjena na europskom kontinentu.
 
"Poslužila je u protekla tri desetljeća kao organizacija koja je pomagala državama srednje i istočne Europe da se pripremaju za put prema Vijeću Europe odnosno Europskoj uniji", istaknuo je i dodao da je ključna poruka Inicijative da se ne stvaraju nove crte podjele u Europi.
 
Premijer Plenković podsjetio je da se Hrvatska, koja je predsjedala Srednjoeuropskom inicijativom prošle godine, zalaže za regionalnu suradnju i jačanje dobrosusjedskih odnosa pa će kao buduća predsjedateljica Vijećem EU-a, uz ostale važne teme koje će biti na dnevnom redu, voditi računa i o pitanju daljnjeg proširenja Unije.
 
"Hrvatska ostvaruje s članicama SEI-a 57 posto svoje trgovinske razmjene, dakle to su naši važni gospodarski partneri", poručio je premijer Plenković i najavio da će predsjedanje SEI-em nakon Italije preuzeti Crna Gora.
 
Odluka slovenske agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o Mercatoru apsolutno neprimjerena
 
Potom je odgovarao na pitanja novinara o ostalim aktualnim temama.
 
Novinare je zanimao premijerov stav o tome je li Slovenija nezakonito postupila kada je njezina agencija za zaštitu tržišnog natjecanja donijela odluku o privremenom oduzimanju dionica Mercatora.
 
Premijer Plenković kazao je da je danas u Rimu o tome razgovarao s potpredsjednikom Vlade Slovenije Mirom Cerarom.
 
"Upoznati smo s tom odlukom njihove agencije za tržišno natjecanje. Riječ je o slučaju vezanom za razdoblje 2016. godine, to nema nikakve veze s razdobljem od 2017. nadalje, dakle nakon izvanredne Uprave. U svakom slučaju, ovakvu odluku s takvim iznosom kazne i oduzimanjem dionica smatramo apsolutno neprimjerenom, a povrijedila je prava kompanije. Siguran sam da će se oni žaliti na odluku sudskim putem", rekao je premijer Plenković.
 
Naglasio je da je takva odluka van svih okvira i praksi.  
 
Dodao je i da se ovo pitanje treba apsolutno razdvojiti od pitanja graničnog spora Hrvatske i Slovenije, u kojem treba pričekati odluku suda u Luxembourgu nakon što je nezavisni odvjetnik suda iznio stručno mišljenje prema kojem je Sud Europske unije nenadležan u tom predmetu, što je i hrvatski stav.
 
Inzistiramo da se na jednak način poštuju prava Hrvata u Srbiji i u pogledu političke zastupljenosti
 
Na pitanje srbijanske novinske agencije Tanjug o pravima Srba u Hrvatskoj, premijer Plenković istaknuo je kako su Srbi u Hrvatskoj, kao i sve ostale nacionalne manjine, dio parlamentarne većine.
 
"Oni podržavaju našu Vladu i surađuju s nama. Imamo poseban program koji se tiče svih nacionalnih manjina. Pokazali smo i širinu i otvorenost i zajedničko rješavanje pitanja. Dapače, inzistiramo da se na jednak način poštuju prava Hrvata u Srbiji, i u pogledu jezika, i u pogledu kulture i u pogledu obrazovanja, ali i u pogledu političke zastupljenosti u predstavničkim institucijama", poručio je premijer Plenković naglasivši da Srbi u Hrvatskoj imaju tri fiksna zastupnika u Hrvatskom saboru, dok Hrvati u Srbiji, ako žele ući u Narodnu skupštinu, moraju ići s nekom tamošnjom političkom opcijom.
 
Hrvatska zagovara proširenje EU, a nova metodologija dolazi u obzir samo ako će poboljšati i ubrzati procese
 
Novinare Tanjuga zanimalo je i kojem je modelu daljnjeg proširenja EU Hrvatska sklonija – Francuskom, koji predviđa napredovanje i nazadovanje, kojeg su ocijenili strožim, ili primjerice grupe zemalja, među kojima je i Italija, a koje su ocijenili blažim jer predviđa kolektivno otvaranje poglavlja.
 
Premijer Plenković podsjetio je na članak 49. Ugovora o Europskoj uniji na temelju kojeg sve europske zemlje mogu postati članice, naglasivši da sve ono što ima manju pravnu snagu nego Ugovor nikao ne može derogirati ono što u njemu stoji.
 
"Ako postoji i jedna zemlja koja zagovara tu temu, koja zagovara svoje susjede i zagovara proširenje, uz ispunjavanje kriterija, to je Hrvatska", poručio je i dodao da nova metodologija može doći u obzir samo ako će dati novu kvalitetu, poboljšati i ubrzati proces.
 
Upozorivši kako ne bi bilo dobro da nova metodologija ili neki mehanizmi uspore ili otežaju taj proces, dodao je da već sada postoji mogućnost suspenzije i reverzibilnosti procesa.
 
Pojasnio je, na primjeru pregovaračkoga okvira sa Srbijom odnosno Crnom Gorom, da se ukoliko postoji određeni problem neko poglavlje može suspendirati, a načelom reverzibilnosti može se, ukoliko se u nekom poglavlju koje je zatvoreno dozna ili dogodi neki novi trenutak, na njega i vratiti.   
 
"Mi želimo na zagrebačkom sastanku na vrhu učiniti sustavnim dijalog na razini šefova država. Imali smo Zagreb 2000., Solun 2003., 15 godina pauze do Sofije 2018., a Zagreb sada dolazi 2020. Hoćemo da se barem svake dvije godine u punom sastavu nalaze članice Unije i države jugoistoka Euroe, što je politički izuzetno značajno jer od tuda dolazi impuls prema koracima naprijed, prema reformama, prema stvarnoj europskoj perspektivi", kazao je premijer naglasivši da sve promjene koje se učine metodologiju moraju učiniti jednostavnijom, jasnijom, poticajnijom za zemlje koje su u pristupnom procesu i ojačati ekonomski paket suradnje.
 
Dodao je i kako se Hrvatska zauzima da se prije svibanjskog sastanka na vrhu u Zagrebu otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Pisane vijesti