Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović ukratko je za emisiju Hrvatskog radija "U mreži Prvog" pojasnio što znače nove mjere aktivnog zapošljavanja koje su u primjeni od danas, a dotaknuo se i nekih budućih mjera.
Ministar je, govoreći o mjerama aktivnog zapošljavanja, kao novost istaknuo ukidanje stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Povećane su potpore za zapošljavanje. Uvedeno je nekoliko novih vrsta potpora za usavršavanje i obrazovanje. Ovisno o indeksu razvijenosti podizat će se potpore za samozapošljavanje, više potpore ići će slabo razvijenim područjima. „Te potpore sada iznose oko 75.000 kuna za one iz 7. i 8. razreda indeksa razvijenosti do 100.000 kuna za one od 1. do 4. razreda. Potpore koje su pokazale učinkovitost, poput "stalnog sezonca", zadržane su bez promjena“, rekao je.
Ukidanje SOR-a
Ministar Aladrović govorio je i o mjeri pripravništva, za koju je rekao da je to kompenzacijska mjera za ukidanje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), koja ostavlja mogućnost u realnom sektoru da se do 50 posto bruto plaće sufinancira od strane HZZ-a i dodao:
„Omogućili smo da i oni koji imaju do 6 mjeseci radnog staža, ali nemaju puni odrađeni pripravnički staž, mogu konzumirati tu mjeru pripravništva za određene dijelove javnog sektora, primjerice sektor obrazovanja, zdravstva i kulture. Smatramo da je to nagrađivanje i plaćanje rada puno bolja mjera nego što je to stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. I na tome ćemo zapravo temeljiti onaj početni ulaz na tržite rada za mlade osobe“.
Mjere aktivne politike zapošljavanja-29 tisuća novouključenih
Što se tiče mjera aktivne politike zapošljavanja u 11 mjeseci prošle godine bilo je oko 29 tisuća novouključenih osoba. „Za to je utrošeno oko milijardu i 52 milijuna kuna, a toliko će otprilike biti utrošeno i ove godine“, rekao je ministar Aladrović, napomenuvši da na to ne treba gledati kao na trošak, nego investiciju u potencijalni rast hrvatske ekonomije.
Istaknuo je da postoje dva problema: „Jedan je kroničan nedostatak osoba koje su voljne raditi, a s druge strane imamo nedostatak određenih vještina. To su oba kriterija koja moramo paralelno rješavati kroz mjere koje se tiču usavršavanja i obrazovanja, kako zaposlenih tako i nezaposlenih osoba“.
Na pitanje mora li se nezaposleni javiti ako ga zovu s burze za usavršavanje i obrazovanje i prijete li im sankcije ako se ne odazovu, odgovorio je:
„To su individualni slučajevi kada djelatnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje procjenjuju tko je adekvatan kandidat za pojedina obrazovanja, to je selektivan pristup. Ove godine smo stavili između ostalog i aktivacijske programe koji su u trajanju dva mjeseca za one teško zapošljive skupine koje uopće treba prilagoditi na to da se u nekom trenutku mogu uključiti na tržište rada. Oni koji su dugo nezaposleni i koje je teško zaposliti su uglavnom niže stručne spreme“, rekao je ministar.
Smisao Zakona o strancima – aktivacija domaće radne snage
Ministar je kazao i da se ove godine napušta sustav kvota za zapošljavanje stranaca, kada se donese Zakon o strancima. „Poslodavci su tražili godinama da se pređe na tzv. slovenski model, koji bi trebao omogućiti da poslodavac u potrazi za radnom snagom od Zavoda dobije određenu potvrdu da tih radnika nema na tržištu radnika u Hrvatskoj i da s tom potvrdom automatski postoji dozvola da se radnici uvezu“, rekao je. Istaknuo je da je njima cilj zaposliti prije svega ljude iz Hrvatske, no kada ne mogu naći radnu snagu, idu na uvoz radne snage.
„Namjera je bila da Zakon o strancima bude donesen do 1.1. 2020. godine no Vlada je u komunikaciji s poslodavcima uočila određene nelogičnosti i probleme za poslodavce koje Vlada nije željela uzrokovati, pa su taj rok za donošenje tog zakona odgodili za drugi kvartal ove godine“, pojasnio je i dodao da dok se zakon ne izglasa, imamo kvote koje imaju privremeni karakter. Također, napomenuo je da je smisao Zakona o strancima aktivacija domaće radne snage.
„Procijenili smo da nam je ove godine potrebno oko 78 tisuća novih radnika. To nisu procjene koje su nastale odokativno, nego nakon analize i razgovora sa socijalnim partnerima za koje se smatra da imaju bolju mogućnost procjene za tom potrebom“, nastavio je ministar. Kazao je da je Zakon o strancima zamišljen tako da se prvo aktivira domaća radna snaga, a ako je nema na tržištu, tada ne postoji nekakav kumulativno maksimalan broj radnika koji se može uvesti, nego može doći onoliko radnika koliko je potrebno ekonomiji.
Zakon o radu potrebno je mijenjati
Govoreći o Zakonu o radu, ministar Aladrović komentirao je kako postoje određeni disonantni tonovi između zainteresiranih strana. Vlada je, kazao je, razgovarala sa sindikatima i ispunili su se uvjeti da se vrati Gospodarsko-socijalno vijeće, u Vladi očekuju da će tijekom siječnja ponovno imati obnovu rada GSV-a. Jedna od tema za GSV je i Zakon o radu.
„Mi smo svjesni da je Zakon o radu potrebno mijenjati. Svjesni smo da je to jedna od zakonskih regulativa koja može značajnije utjecati na ekonomiju“, rekao je, dodavši kako prema stanju kakvo je sada ne pratimo svjetske trendove što bi moglo utjecati na konkurentnost.
Rad nedjeljom
Što se tiče rada nedjeljom, ministar je pojasnio da se radi o izmjenama Zakona o trgovini u kojem bi se određeni broj nedjelja ostavio kao neradne nedjelje u godini.
„U ovom trenutku se razmišlja o 8 do 12 nedjelja. Ono što je nekakav uzor je austrijski model, ali definitivno je da je potrebno uključiti sve zainteresirane strane. Mogli smo čuti reakcije poslodavaca, očekujem da će o ovoj temi biti dodatnih rasprava, od toga kako, koliko i što mijenjati, ali i kakva će biti kompenzacija prema radnicima ako se radi ili ne radi nedjeljom. Mislim da tu treba uključiti i poslodavce da vidimo što oni imaju za reći“, rekao je ministar Aladrović.
Izvor: HRT/Vlada
Pisane vijesti |
Josip Aladrović
