Središnji registar državne imovine pridonijet će bržem i efikasnijem upravljanju državnom imovinom

Otvarajući današnju, 200. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je Hrvatska 1. siječnja ove godine prvi put u povijesti preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije, poručivši da se radi o velikoj zadaći i odgovornosti za cijelu zemlju, a posebno za Vladu i ministrice i ministre koji će imati značajnu ulogu u vođenju različitih formacija Vijeća.

„Očekujem da taj posao, koji je i složen i zahtjevan, politički, stručno i zakonodavno, obavite na najbolji način i na tragu našega programa i naših političkih prioriteta koje smo definirali u četiri stupa – Europa koja se razvija, koja povezuje, koja štiti i koja je globalno utjecajna“, kazao je premijer.

Dodao je da će hrvatsko predsjedanje posebnu pozornost posvetiti onim temama koje su od najznačajnijeg interesa za Europsku uniju u sljedećih šest mjeseci – dovršetak Brexita, pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru, sastanak na vrhu u Zagrebu u svibnju između članica Europske unije i zemalja jugoistoka Europe te lansiranje Konferencije o budućnosti Europe.

Najavio je da će 15. siječnja Hrvatskom saboru predstaviti Program predsjedanja, a ministri će nadležnim saborskim odborima predstaviti prioritete koji se tiču njihovog djelokruga.

Jedinstveni registar računa sadržavat će podatke o sefovima fizičkih i pravnih osoba

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je Prijedlog uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojim se omogućava provedba članka 32. Direktive EU iz 2018 .godine.

Članak 32. propisuje da države članice uspostavljaju centralizirane mehanizme poput središnjih registara ili središnjih elektroničkih sustava za dohvat podataka, kojima se omogućuje pravodobna identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju ili kontroliraju račune za plaćanja i bankovne račune utvrđene pomoću IBAN-a.

Države članice osiguravaju da informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima budu izravno dostupne nacionalnim financijsko obavještajnim jedinicama odmah i u nefiltriranom obliku. Informacije kojima se mora moći pristupiti i mora ih se moći pretraživati putem centraliziranih mehanizama su i sefovi svih fizičkih i pravnih osoba.

„Ovim člankom propisuje se kako Jedinstveni registar računa, kao jedinstvena baza podataka, sadrži i podatke o sefovima fizičkih i pravnih osoba, a koje su podaci dostupni Uredu za sprječavanje pranja novca izravno elektroničkim putem i bez naknade“, kazao je ministar Marić.

Pojasnio je da je navedena provedba odredaba Direktive trebala biti dijelom reforme provedbe ovršnog postupka koji se predlaže odredbama Prijedloga ovršnog zakona, ali budući da je za Prijedlog ovršnog zakona predviđeno da prođe postupak trećeg čitanja u Hrvatskom saboru te će time procedura donošenja Ovršnog zakona trajati duže od predviđene, potrebno je navedeno pitanje riješiti odredbama Uredbe.

Također, sukladno Akcijskom Planu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji, Republika Hrvatska se obvezala donijeti Pravilnik o jedinstvenom registru računa u IV. tromjesječju 2019. godine, kako bi se odredbe Direktive mogle u potpunosti prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.

Ovom Uredbom omogućuje se provedba mjera predviđenih Akcijskim planom u zadanim rokovima, odnosno izbjegavaju rizici odgode ulaska u ERM II te se omogućava pravna osnova za izmjene Pravilnika.

Smanjen indeks opožarene površine za 43,50 posto

O Prijedlogu programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2020. godini govorili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Ministar Božinović kazao je da je Program aktivnosti izrađen temeljem raščlambe podataka iz dostavljenih izvješća o provedbi zadataka tijekom prethodnih godina i podataka o stanju utvrđenom inspekcijskim nadzorom te nalaže, navodi, potiče i organizira dodatne mjere i aktivnosti radi pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u intenziviranju mjera zaštite od požara tijekom 2020. godine na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Dodao je da je program dopunjen i prijedlozima kratkoročnih mjera temeljenih na zaključcima završne analize požarne sezone 2019. godine u Republici Hrvatskoj te naglasio da je generalni zaključak provedenih analiza za program za 2019. godinu takav da su mjere donijele rezultate vidljivo smanjenim indeksom opožarene površine za 43,50 posto, odnosno u zadnjih 11 godina zabilježen je ukupan broj od 30,705 intervencija, od čega su 9.664 požari otvorenog prostora, te 6.327 požara raslinja na ukupnoj površini od 33 tisuće hektara.

„U programu za ovu godinu stavljen je dodatan naglasak za provođenje preventivnih mjera zaštite od požara od strane svih subjekata posebice gradova, općina i županija, dodani su novi subjekti kao izvršitelji i sudionici, a to su Udruga poslodavaca u hotelijerstvu, školske ustanove i Muzej hrvatskog vatrogastva“, nastavio je ministar.

Također, rekao je da su uvećani iznosi financijskih sredstava po angažiranom sezonskom vatrogascu sa 3.500 na 4.000 kuna, protupožarna naknada sa 170 na 200 kuna, a refundacija mjesečnih troškova po profesionalnom dopunskom domicilnom vatrogascu sa 7.000 na 8.000 kuna.

„Kao predsjednik Koordinacije za sustav Domovinske sigurnosti, moram istaknuti da je napravljen ogroman iskorak“, kazao je ministar Krstičević i naglasio da se prvi put program donosi početkom godine. Između ostalog, ministar je istaknuo da će Ministarstvo obrane osigurati do 200 pripadnika kopnenih snaga spremnosti za intervenciju unutar jednog sata, te po potrebi dodati još do tisuću pripadnika.

„Vjerujem da će Hrvatska vatrogasna zajednica, s novim ustrojstvom kao državna upravna organizacija od 2. siječnja 2020., dati novu kvalitetu organizaciji i djelovanju vatrogasnog sustava u 2020. godini i želimo im puno uspjeha u tome“, zaključio je ministar.

Premijer Plenković naglasio je da je u ovom mandatu ostvarena ne samo najveća sinergija svih aktera, već je sustav tehnički i komunikacijski unaprijeđen na višu razinu, te je također zahvalio vatrogascima na požrtvovnosti.

Središnji registar državne imovine doprinijet će bržem i efikasnijem upravljanju državnom imovinom

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić predstavio je Prijedlog uredbe o Središnjem registru državne imovine, kojim se uređuje ustrojstvo i način vođenja te sadržaj Središnjeg registra državne imovine i način prikupljanja podataka te njihovu objavu. Središnji registar državne imovine je ažurirana evidencija državne imovine koja obuhvaća svu nefinacijsku i financijsku imovinu države.

Središnji registar sadrži evidenciju o državnoj imovini na temelju podataka koje dostavljaju obveznici dostave i unosa podataka, a sastoji se od: evidencije nekretnina, financijske imovine, pokretnina, prava i obveza i drugih pojavnih oblika imovine te popis svih obveznika dostave i unosa podataka, a vodi ga Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Uredbom se uređuje način prikupljanja podataka, povezivanje s drugim registrima i bazama podataka. „Uredbom se obvezuje sve one koje vode evidenciju državne imovine , a kojih je evidentirano oko 5.000 na elektronički upis ili povezivanje sa Središnjim registrom. Cilj uspostave Registra je doprinijeti bržem i efikasnijem upravljanju državnom imovinom“, kazao je državni tajnik.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković kazala je da se dopunom Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom predlaže da se u Povjerenstvo dodaju dva nova člana. „Prvi od njih je predstavnik Hrvatskog saveza udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, a drugi član je predstavnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva“, kazala je ministrica i dodala da oboje mogu dati kvalitetan doprinos radu ovog Povjerenstva.

Raste broj zaposlenih, smanjuje se broj nezaposlenih

Vlada nema primjedbi na Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2019., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Hrvatska narodna banka aktom od 22. studenoga 2019. godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da Hrvatska narodna banka, sukladno članku 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dva puta godišnje obavještava Hrvatski sabor o financijskom stanju stupnja ostvarenja stabilnosti i cijena i provedbi monetarne politike.

„Što se tiče makroekonomskih kretanja, HNB prepoznaje da je gospodarska aktivnost u zemlje rasla tijekom prve polovice 2019. godine za 3,1 posto. Dakle, godišnji rast realnog BDP-a kao posljedica rasta osobne potrošnje, investicija opće države, ali i rasta izvoza roba i usluga“, naglasio je.

Broj se zaposlenih nastavio povećavati, a nezaposlenost smanjivati. „Administrativna stopa nezaposlenosti je u prosjeku iznosila u prosjeku osam posto u prvom polugodištu 2019. godine“, dodao je Marić. 

Nastavak rasta plaća

Vezano za nastavak rasta plaća, Marić je kazao da je prosječna nominalna bruto plaća porasla za 3,8, a realno za 3,2 posto, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Temeljna inflacija je bila 1,1 posto u lipnju 2019. godine, dakle na kraju obračunskog razdoblja ove informacije blago ubrzanje s 1 posto krajem 2019. godine zbog prelijevanja rasta cijena mlijeka i svinjetine na tržištu Europske unije na domaće cijene.

„HNB je nastavila provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava te stabilan tečaj kune prema euru. Ukupne međunarodne pričuve na kraju lipnja prošle godine iznosile su 19,9 milijardi eura, što je za 14 posto više nego na kraju 2018. godine“, naglasio je Marić.

Nastavak povoljnih kretanja u javnim financijama

U prvom polugodištu nastavljena su, dodao je, i povoljna kretanja u javnim financijama. Dug konsolidirane opće države na kraju lipnja iznosio je oko 297 milijardi kuna, ali se isto tako napominje da je posljedica prije svega izdanja međunarodne obveznice upravo u lipnju, kojoj je namjena bila refinanciranje obveza u studenom prošle godine, čime će se sve te brojke iznivelirati do kraja godine.

„I Vlada i HNB očekuju daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u“, poručio je.

Što se tiče poslovanja kreditnih institucija, nastavlja se blagi trend smanjivanja broja kreditnih institucija, prisutan još od 2010. godine.

34 odluke o davanju koncesije

Vlada je prihvatila Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu. Napomenuvši da je riječ o ekstenzivnom izvještaju, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izdvojila je nekoliko naglasaka. Kazala je da su donesene 34 odluke o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti radija i televizije. „Posebno je važno da Agencija i Vijeće provode nadzor nad poštivanjem zakona, pa su tako donijeli šest odluka o privremenom oduzimanju koncesija i izrekli 53 mjere nakladnicima televizije i radija te pružateljima elektroničkih publikacija“, rekla je.

Obuljen Koržinek ocijenila je pozitivnim da je Agencija angažirana i u različitim aktivnostima vezanima za promociju pojedinih vrijednosti u medijima. „Tu bih posebno naglasila aktivnosti vezane za medijsku pismenost, što će biti jedna od tema tijekom hrvatskog predsjedanja“, kazala je i podsjetila da je potpisan Memorandum o suradnji na projektu za veću vidljivost ženskog sporta u elektroničkim medijima.

Samo 56 prisilnih mjera u zatvorskom sustavu u 2018. godini

Govoreći o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2018. godinu, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je da je ono na razini prethodnih godina.

„U sustavu je 14  zatvora, sedam kaznionica, dva odgojna zavoda i ukupni kapacitet može primiti 3 900 zatvorenika u određenom trenutku“, kazao je, dodavši da je kroz zatvorski sustav u 2018. godini prošlo više od 11 tisuća zatvorenika.
Izvijestio je da je kaznu zatvora izdržavalo 4119 zatvorenika nakon pravomoćne presude, preko 4 000 izdržavalo je mjeru istražnog zatvora, a ostatak je bio vezan uz određene prekršajne postupke.

„Važno je istaknuti da je na ovih 11 000 zatvorenika bilo primijenjeno samo 56 prisilnih mjera. To govori da uvjeti u našim zatvorima nisu takvi da se primjenjuje fizička sila, nego je sustav organiziran i funkcionira", rekao je Bošnjaković.

Poručio je da je javnost opravdano senzibilizirana na smrtne slučajeve u zatvorima. Kazao je da je u 2018. godini umrlo 18 zatvorenika.

„To su različiti razlozi i za svaki postoji medicinska dokumentacija. Negdje su to posljedice bolesti s kojima su oni već došli u sustav, negdje je to posljedica srčanog udara. Na 11 000 ljudi netko može reći da je to puno ili malo, ali mi u okviru zatvorske bolnice pokušavamo i dajemo svu uslugu koju možemo, a tamo gdje ne možemo upućujemo ih u druge bolnice. Međutim, i u okviru takvog sustava događaju se ove stvari“, rekao je.

Unaprjeđenje zdravstvenog statusa stanovništva

Prihvaćen je Prijedlog zaključka u vezi s Dvogodišnjim sporazumom o suradnji između Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije 2020./2021.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuo je da Svjetska zdravstvena organizacija i Ministarstvo zdravstva imaju dugogodišnju, vrlo uspješnu suradnju.

„Ovaj sporazum predstavlja praktični okvir za suradnju u razdoblju 2020. – 2021. godine, unutar zajednički dogovorenih javnozdravstvenih ključnih prioriteta za unaprjeđenje zdravstvenog statusa stanovništva Republike Hrvatske“, rekao je.

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad međunarodnim natjecanjem u urbanim sportovima Pannonian Challenge,  koje će se održati u Osijeku od 3. do 7. lipnja 2020. godine.




Pisane vijesti | Andrej Plenković