Drugog dana posjeta Berlinu, predsjednik Vlade Andrej Plenković na međunarodnom sajmu "Zeleni tjedan" zajedno s hrvatskom i njemačkom ministricom poljoprivrede Julijom Kloeckner i Marijom Vučković obišao je štandove hrvatskih izlagača.
U izjavi za medije, premijer Plenković podsjetio je da je riječ o najvećem svjetskom sajmu poljoprivrede, zahvalivši se Hrvatskoj gospodarskoj komori u čijoj će se organizaciji na hrvatskom štandu svojim proizvodima predstaviti pedesetak izlagača.
Podsjetio je da Hrvatska na ovom sajmu sudjeluje od '93., a ove godine dobila je status zemlje partnera. Predsjednik Vlade spomenuo je primjer Finske, koja nakon što je prošle godine bila zemlja partner ostvarila je 50 posto veći izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda na njemačko tržište.
Stoga, kazao je Plenković, očekujemo poticaj i za naše poljoprivrednike i proizvođače da slijede taj put.
Nijemci prepoznaju kvalitetu hrvatskih poljoprivrednih proizvoda
"Sve reakcije na naš jučerašnji nastup su jako pozitivne i vidi se da Nijemci prepoznaju kvalitetu hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, njihovu autohtonost, tradiciju i način pripreme. Možda nemamo takve količine proizvoda da možemo igrati utakmice na razini najvećih država, ali siguran sam da našom kvalitetom možemo izboriti pravo mjesto na izvoznim tržištima i na taj način pojačati hrvatsko gospodarstvo", naglasio je.
Predsjednik Vlade podsjetio je da je Njemačka jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske, od skoro 6 milijardi eura trgovinske razmjene koja se očekuje u 2019. godini. Spomenuo je i tri milijuna njemačkih turista koji su u ovoj rekordnoj sezoni posjetili Hrvatsku i ostvarili preko 21 milijun noćenja. Zajednicu Hrvata koji žive u Njemačkoj istaknuo je najsnažnijom poveznicom između dvije zemlje.
Premijer je spomenuo da redoviti politički dijalog koji je puno intenzivniji nego prije pridonosi podizanju razine hrvatsko-njemačkih odnosa.
"Veselim da će ovim sajmom, koji traje deset dana, njemačka publika pa i brojni partneri dobiti pravu sliku o hrvatskom gospodarstvu, osobito segmentu poljoprivrede", poručio je.
Još jednom je izrazio zadovoljstvo odlikovanjem koje je jučer uručeno Christianu Schmidtu, istaknuvši da je riječ o čovjeku koji je pomagao kod međunarodnog priznanja Hrvatske.
"On je kao njemački političar zadnjih 30 godina bio od onih stožernih uporišnih točaka koji su gradili odnose Hrvatske i Njemačke i radili na bržem i snažnijem položaju Hrvatske unutar Europske unije", naglasio je.
Želimo da dogovor o VFO-u odgovara potrebama Hrvatske
Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade je kazao da se Zajednička poljoprivredna politika revidira svakih 7-8 godina i obično se poklapa s Višegodišnjim financijskim okvirom.
"Imamo dva cilja", naveo je premijer. Jedan je da se dogovori Višegodišnji financijski okvir, rekavši da su on i kancelarka Merkel još jednom iskazali privrženost da se to napravi za vrijeme hrvatskog predsjedanja.
"Bolje je zbog provedbe, isplata, izravnih plaćanja, ruralnog razvoja, svega onoga što znači konkretnu finalnu destinaciju redistribucijske snage europskoga proračuna, osobito za poljoprivrednike i ribare to treba učiniti na vrijeme", ustvrdio je.
Mi želimo, pojasnio je, da taj dogovor bude takav da konačni rezultat odgovara potrebama Hrvatske kao najmlađe članice Unije koja je imala za razliku od drugih prigodu koristiti samo jedno višegodišnje financijsko razdoblje.
"Naš položaj nije isti kao Njemačke koja utemeljiteljica ili Slovenije koja je u Uniji od 2014. i sad ide u svoj treći financijski okvir. Vodimo računa da za Hrvatsku nastojimo izboriti jedan posebno skrojen pristup koji je pravedan i korektan. To je naš cilj", poručio je Plenković.
Ponovio je da od 100 posto europskoga proračuna, 80 posto sredstava dolazi od 10 najbogatijih i najrazvijenijih država članica. Ostalih 20 posto, rekao je, dolazi od onih 16, 17 zemalja koje se nazivaju "Prijatelji kohezije". Pojasnio je da je riječ o onim zemljama koje nisu na istom stupnju gospodarskog razvoja kao one najrazvijenije članice i stoga žele da redistribucijskom europskih sredstava postupno dolaze na nivo razvoja ovih najbogatijih.
"Mi smo kao članica koja je zadnja ušla u Europsku uniju među "Prijateljima kohezije i očekujemo da se tu nađe posebno rješenje za nas, čak i drugačije u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe", poručio je Plenković.
Što se tiče usvajanja ZPP-a, predsjednik Vlade je podsjetio i da je poljski povjerenik za poljoprivredu u poziciji između zadržavanja sredstava za tradicionalne politike, poljoprivredu i koheziju, i pronalaženja odgovora za ono što zove modernizacija europskoga proračuna tako da ono što predstavlja srž europskih zajedničkih politika ne budu u drugom planu.
Zeleni plan bit će glavni pokretač transformacije europskoga gospodarstva
Premijer Plenković smatra da se mora naći poveznica između poljoprivrede i Zelenoga plana, pojasnivši da Zeleni plan u svojoj filozofiji nije protiv poljoprivrede.
"Možda imate dojam da se Zeleni plan odnosi samo na klimatsku neutralnost, zaštitu okoliša. On je u biti za sve gospodarske i sektorske politike ono što je Europska unija prije puno godina učinila s vrijednostima zaštite ljudskih prava u vanjskoj politici", pojasnio je, istaknuvši da će Zeleni plan biti glavni pokretač transformacije europskoga gospodarstva.
"Drugog izbora nemamo i zato ga moramo shvatiti više kao šansu nego kao prijetnju, prilagođavati se i raditi dobre izračune do 2050 ", poručio je Plenković. Pojasnio je da pozadina svih zemalja nije ista glede njihove industrije i ulaganja u tu industriju, modernizaciju te hvatanja koraka s najvišim ekološkim standardima i tu se, dodao je, vode ključne rasprave.
Tražit ćemo rješenje za Sjevernu Makedoniju i Albaniju
Upitan o stavu Njemačke da Albanija i Sjeverna Makedonija u isto vrijeme moraju dobiti datum pregovora, premijer Plenković je kazao da se o ovoj temi detaljno razgovaralo u listopadu.
Pojasnio je da je pozicija Hrvatske i Njemačke bila da ukoliko je Europska komisija jasno rekla u svom izvješću u lipnju da su obje zemlje učinile dovoljan napredak i da je došlo vrijeme da se donese politička odluka o počinjanju pregovora i pokretanju prve tzv. Međuvladine konferencije, onda ima smisla da te odluke budu donesene zajedno.
Predsjednik Vlade podsjetio je da je Francuska imala konceptualnu rezervu na metodologiju pregovora, dok su neke zemlje bile za to da Sjeverna Makedonija krene naprijed.
"Sada radimo da Europska komisija donekle modificira metodologiju čime bi trebala zadovoljiti one točke koje je Francuska stavila na dnevni red tada, a da drugo izvješće o napretku ove dvije zemlje u pojedinim segmentima bude takvo da i one druge zemlje koje su imale rezerve kažu da se može krenuti naprijed. Tražit ćemo rješenje na tom tragu do sastanka na vrhu u Zagrebu", rekao je premijer.
Cilj je da summit u Zagrebu odredi slijed zbivanja u narednim godinama
Govoreći o sastanku na vrhu, koji će se održati u svibnju, u Zagrebu, predsjednik Vlade je istaknuo da je želja Hrvatske da to bude politički summit.
"Cilj nam je da na početku jednog desetljeća i rada novog saziva Europske komisije, Europskog parlamenta i jednog novog političkog trenutka damo jedan realni uvid i odredimo slijed zbivanja u godinama koje su pred nama", kazao je Plenković.
Dodao je kako cilj nije ponavljati eufemizme iz prošlosti poput "potencijalni kandidati" ili "europska perspektiva".
"Sve je to važno, ali ono što mi želimo ovdje je politička rasprava, sustavno održavanje ovih sastanaka i uvođenje u odnose zemalja jugoistoke Europe i Europske unije elemente koji trenutno nisu toliko vidljivi, poput gospodarskog upravljanja", kazao je predsjednik Vlade. Pojasnio je da se to odnosi na sve ono što se na razni Unije radi kroz Europski semestar, nacionalni program reformi i program konvergencije.
Dodao je da će se na summitu u Zagrebu razmotriti i što se iz Zelenog plana Ursule von der Leyen može projicirati prema državama jugoistoka Europe, a dotaknut će se i pitanje migracijske rute.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
