Osijek će kao prvi hrvatski 5G grad značajno pridonijeti razvoju istočnog dijela Hrvatske >
Objavljeno: 23.01.2020.
Osijek će kao prvi hrvatski 5G grad značajno pridonijeti razvoju istočnog dijela Hrvatske
Otvarajući današnju, 203. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.
Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 12 točaka dnevnog reda, među kojima prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama - Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i Zakona o kreditnim institucijama te Zaključak o određivanju prvog hrvatskog 5G grada.
Izdvojivši 27. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Maslenica, premijer Plenković naglasio je da je riječ o jednoj od ključnih bitaka u Domovinskom ratu koja je obilježena na dostojanstven način uz zahvalu hrvatskim braniteljima i svima onima koji su izgubili svoje živote za slobodu Hrvatske.
Govoreći o najvećem svjetskom sajmu prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda – Zelenom tjednu u Berlinu, čija je zemlja partner ove godine Hrvatska, poručio je da se Hrvatska predstavila u sjajnom svjetlu, a predstavila je i svoje prioritete predsjedanja Vijećem Europske unije u kontekstu poljoprivredne politike.
Dodao je da je Finska, koja je prošle godine bila zemlja partner toga sajma, značajno povećala svoj izvoz na njemačko tržište te izrazio nadu da će takvi biti i učinci nazočnosti hrvatskih ključnih prehrambenih kompanija.
Premijer danas u posjetu Đuri Đakoviću
Od ostalih aktivnosti vezanih uz predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije protekloga tjedna, premijer Plenković izdvojio je sastanak sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu te u Zagrebu održan sastanak predsjednika odbora za europske poslove svih članica Unije i Hrvatskoj bliskih zemalja, kao i sastanak s Vijećem biskupskih konferencija Europske unije te Konferencije europskih crkava.
Uz to, Hrvatsku je posjetila i austrijska ministrica za europske poslove Karoline Edtstadler, a premijer Plenković sudjelovao je i na jubilarnom, 50. Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.
Na kraju uvodnog obraćanja premijer Plenković najavio je da će danas posjetiti tvrtku Đuro Đaković. Podsjetio je da je Vlada prošloga tjedna donijela odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje toj kompaniji te dodao da će danas razgovarati o restrukturiranju i dugoročnoj održivosti društva Đuro Đaković.
Također je najavio da će sutra na Židovskom groblju na Mirogoju polaganjem vijenca obilježiti Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, a 27. siječnja predvodit će izaslanstvo Vlade na obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja logora Auschwitz.
U Sabor poslane izmjene zakona o HNB-u i kreditnim institucijama
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je prijedloge zakona o izmjenama i dopunama - Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i Zakona o kreditnim institucijama.
Marić je podsjetio da je Hrvatska posla Pismo namjere za ulazak u Europski devizni tečajni mehanizam (ERM II), kao i Pismo za ulazak u tzv. Bankovnu uniju. Dodao je da je tim pismima priložen i Akcijski plan s reformskim mjerama, koje je potrebno provesti do svibnja ove godine, kada se očekuje donošenje odluke Europske središnje banke o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom.
"Na temelju prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, Europska središnja banka započela je sveobuhvatnu procjenu za sada pet hrvatskih banaka te se očekuje se da će na temelju konačnih rezultata i procijene donijeti odluku o uspostavi bliske suradnje", pojasnio je ministar.
Također, u cilju postizanja pravne sigurnosti u odnosima s kreditnim institucijama nakon uspostave bliske suradnje preciziraju se aktivnosti koje Hrvatska narodna banka poduzima u suradnji s Europskom središnjom bankom.
Postupak izricanja upravnih sankcija koji vodi Hrvatska narodna banka predstavlja novost koja se uvodi u sustav kažnjavanja.
"Predloženim izmjenama omogućava se HNB-u nalaganje mjera koje će biti potrebno provesti kao rezultat sveobuhvatne procijene koju provodi Europska središnja banka", kazao je Marić.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama dopunjuje se i makrobonitetnim mjerama koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te se propisuje obveza HNB-a da na temelju podataka koje kreditne institucije dostavljaju za regulatorne potrebe izračunava i objavljuje Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS).
Regulira se i razmjena informacija nužnih za procjenu kreditne sposobnosti klijenata.
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, ministar Marić je kazao da je cilj omogućiti uspostavu bliske suradnje Europske središnje banke s Hrvatskom narodnom bankom, kao i ulazak u jedinstveni sanacijski mehanizam te izvršiti dodatno usklađivanje odredbi koje stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske.
HNB-u se omogućuje primjena Smjernicu ESB-a, umjesto Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). "Središnjim bankama koje nisu članice euro sustava dana je mogućnost da primjenjuju smjernice uz nacionalnu valutu i prije uvođenja eura", rekao je Marić.
Također, dodaju se odredbe o makrobonitetnim mjerama usmjerenim na korisnike kredita koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.
Daje se i ovlast HNB-u da vodi postupak za utvrđivanje povrede propisa za čiji je nadzor ili superviziju nadležna, te da donese provedbene akte za primjenu odredaba smjernica Jedinstvenog sanacijskog odbora.
Marić najavio donošenje uredbe o posebnom porezu na bezalkoholna pića
Govoreći o prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, ministar Marić je podsjetio da su početkom ove godine stupile su na snagu izmjene tog zakona, kojim je, kazao je, moderniziran sustav oporezivanja bezalkoholnih pića.
"Tim je zakonskim izmjenama dotadašnji linearni sustav posebnog poreza koji je bio utemeljen isključivo na količini, zamijenjen sustavom utemeljenom prema volumenu i prema sadržaju šećera te sadržaju kofeina, metilksantina i taurina", kazao je.
Marić je pojasnio da se će se prema novom suvremenom sustavu na bezalkoholna pića s manjim sadržajem šećera plaćati manje, a s većim sadržajem šećera više posebnog poreza.
"Nakon što Sabor provede raspravu i nadamo se izglasa ovaj zakon, uslijedilo bi donošenje i podzakonskih akata, konkretno uredbe", najavio je ministar, rekavši i kako su do sada vodili dijalog s predstavnicima industrije bezalkoholnih pića, što će se i nastaviti u idućim danima.
Dodao je i da će uredba prolaziti proceduru javnog savjetovanja.
Do 31. prosinca 2020. u Osijeku će se izgraditi 5G mreža
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izvijestio je da se Grad Osijek određuje prvim velikim gradom u Republici Hrvatskoj u kojem će se do 31. prosinca 2020. godine izgraditi 5G mreža i pustiti u komercijalni rad 5G usluge.
Predloženi Zaključak, naveo je, predlaže se temeljem Komunikacije Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija "5G za Europu – Akcijski plan", koja sadržava jasne smjernice za poticanje razvoja infrastrukture i usluga pokretnih komunikacije pete generacije do 2020. godine.
Stručna radna skupina, sastavljena od predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) te sva tri operatora pokretnih komunikacija u Republici Hrvatskoj provela je aktivnosti u cilju odabira prvog hrvatskog 5G grada u skladu s navedenim Akcijskim planom.
Nakon zaprimljenih iskaza interesa gradova Bjelovara, Karlovca, Osijeka i Rijeke, održanih radnih sastanaka s predstavnicima tih gradova i analize prednosti i nedostataka svakog pojedinog grada, koja je obuhvatila teritorijalnu veličinu navedenih gradova, broj stanovnika, konfiguraciju terena i mogućnosti različitih primjena 5G tehnologije, Stručna radna skupina predložila je grad Osijek.
"Određivanje Osijeka kao prvog hrvatskog 5G grada, u sinergiji s Projektom Slavonija, Baranja i Srijem značajno će pridonijeti razvoju istočnog dijela Hrvatske", istaknuo je Butković, dodavši da su sva tri domaća operatora pokretnih komunikacija spremna zajednički izgraditi i uvesti 5 G infrastrukturu i usluge u gradu Osijeku.
Ministar je izrazio uvjerenje da će ovo postati dobar model za uvođenje nove tehnologije na cijelom području Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je usvajanje ove odluke jako dobrim, kazavši da je to i na tragu velike investicije Ericsson Nikole Tesle u Osijeku.
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad 25. međunarodnim sajmom gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede "Viroexpo" 2020. godine, koji će se održati u Virovitici, od 13. do 15. ožujka.
