"Apsolutno nema mjesta panici, nije riječ o postojanju bolesti; planirali smo imati vježbu, i sad je neplanirano imamo uživo", rekao je ministar, koji je u Zračnu luku došao u pratnji epidemiologa Bernarda Kaića te pročelnika Ureda za upravljanje u kriznim situacijama Grada Zagreba Pavla Kalinića.
"Dakle, ona je zdrava, nema bolest, ovo je samo način pripremanja za ovakve i slične slučajeve", ustvrdio je Beroš.
Sve su službe, počevši od uzbunjivanja, odradile svoj posao na visini zadatka
Ekspertna skupina u zračnu je luku, kako je pojasnio, stigla nakon dojave o polijetanju aviona s Bliskog istoka prema Zagrebu u kojemu se nalazila hrvatska državljanka koja je prije 12 dana napustila Wuhan, grad u kojemu je infekcija počela, a po ministrovim riječima, sve su službe, počevši od uzbunjivanja, "odradile svoj posao na visini zadatka".
"S obzirom da znamo da je inkubacija 14 dana, htjeli smo postupiti na ovaj način. Da je prošao rok od 14 dana, nju bismo smatrali potpuno zdravom osobom i ona bi se mogla slobodno kretati. Međutim, s obzirom da imamo još dva dana do isteka inkubacije, ona će s rješenjem sanitarne inspekcije biti podvrgnuta zdravstvenom nadzoru", kazao je Beroš.
Prije slijetanja zrakoplova, ministar je u pratnji ekspertne skupine sačinjene od stručnjaka epidemiološke struke javnog zdravstva prošao put koji je morala proći i putnica: graničnu policiju, sanitarnog inspektora i carinu.
"S obzirom da je riječ o tome da je ona otišla iz Wuhana prije 12 dana, dakle nalazi se u onom inkubacijskom periodu od 14 dana, želio sam provjeriti način postupanja svih službi prema navedenom slučaju", pojasnio je ministar Beroš. "Ona je u ovome trenutku potpuno zdrava, ali postupamo s potrebnim mjerama opreza", dodao je.
Preostalih četvero hrvatskih državljana sletjet će Francusku u poslijepodnevnim satima
Upitan raspolaže li kakvim informacijama o sudbini preostalih četvero hrvatskih državljana koji bi trebali u nedjelju doputovati iz Kine u Francusku, ministar je kazao kako su oni prema njegovim saznanjima još uvijek "u zraku", a njihovo se slijetanje na jug Francuske očekuje u poslijepodnevnim satima, gdje je predviđeno da će ostati u izolaciji.
Dugovi bolnica dosegnuli 9,4 milijarde kuna
U današnjem je razgovoru za Hinu novi ministar zdravstva rekao da su dugovi bolničkog sustava dosegnuli 9,4 milijarde kuna te da bolnice i dalje mjesečno generiraju nove milijune kuna duga. Kazao je da će nastojati intenzivirati funkcionalnu integraciju bolnica kako bi se postigle određene uštede.
"Sustav limita i plaćanja po obavljenim dijagnostičko-terapijskim postupcima nije ekonomski potpuno opravdan, jer bolnice kad rade više proizvode i veći gubitak. Možemo ovako ići dalje i praviti se da je sve dobro, ali ako takav sustav proizvodi na desetke milijuna kuna duga mjesečno, a godišnje se to broji u stotinama milijuna, onda je to ozbiljan problem koji traži sustavna rješenja", ocijenio je Beroš, koji je kao pomoćnik ministra dosad bio na čelu Uprave za bolničku zaštitu.
Sustav sa 63 bolnice previše za Hrvatsku
"Ne mislim da se u šest mjeseci tu može napraviti radikalni zaokret, ali ću sigurno učiniti sustav transparentnijim, pobrinuti se da svaka kuna iz proračuna ide tamo gdje treba, za skrb o pacijentima, te nastaviti raditi na poboljšanju informatičke strukture, da se vidi tko, što i koliko zaista radi".
Beroš smatra kako je postojeći sustav sa 63 ovako organizirane bolnice previše za Hrvatsku. Naslijeđen je još iz bivše države, napravljen za drugačiju vrstu liječenja, kad se ležalo u bolnici i čekalo pretrage.
"Danas se najveći dio dijagnostike napravi u par sati kroz dnevne bolnice, a mi tome nismo prilagodili organizaciju bolničkog sustava dovoljno brzo", kaže Beroš dodajući kako su u proteklom razdoblju neki koraci ipak napravljeni kroz funkcionalnu integraciju 12 bolnica.
Riječ je o integraciji bolnica koje djeluju unutar iste županije - Vukovar-Vinkovci, Požega-Pakrac, Slavonski Brod-Nova Gradiška, Karlovac-Ogulin, Šibenik-Knin.
"Gledali smo popunjenost kreveta po određenoj djelatnosti na godišnjoj razini. Primjerice, ako na nekom odjelu imamo 35 kreveta, a popunjeni su 60 posto, onda smo broj kreveta smanjili na 30. Ili, ako je na urologiji u nekoj bolnici popunjenost kreveta 25 posto, a na 20-tak kilometara udaljenosti imamo bolnicu sa 60 posto popunjenosti, iz prve ustanove izdvojit ćemo bolničke krevete, a ostaviti samo specijalističko-konzilijarnu ambulantu".
Na taj ćemo način u bolnicama smanjivati akutne krevete i ukidati djelatnosti koje ne trebaju, jer upravo to generira dodatne dugove i smanjuje kvalitetu zdravstvene zaštite, ističe Beroš.
Odmah počinje izrada zakona o plaćama liječnika
Trenutno su u tijeku pregovori s varaždinskim i međimurskim županom o funkcionalnoj integraciji bolnica u te dvije županije. Nastavit ćemo i intenzivirati razgovore i s drugim županima, najavio je.
Uoči sastanka s liječničkim udrugama Beroš najavljuje kako će, uz hitno rješavanje problema prekovremenog rada liječnika i medicinskih sestara i duga od preko jedne milijarde kuna, odmah započeti s izradom posebnog zakona o radnom vremenu i statusu liječnika.
"Na sastanku s predstavnicima liječnike komore i sindikata razgovarat ćemo o rješavanju duga i budućem načinu obračuna plaća, kako bismo ga doveli u sklad s odlukom Vrhovnog suda. Također ćemo početi aktivnosti na donošenju zakona koji će regulirati radno vrijeme liječnika i njihove plaće", kaže Beroš.
Novi ministar želi da mu struka pomogne u izradi tog zakona, kako bi on bio u okviru hrvatskih financijskih mogućnosti. "Liječnici nam sve više postaju deficitarna djelatnost, a nositelji su zdravstvene skrbi, obrazovanjem i sposobnostima iznimno kvalitetni, što je prepoznato i u svijetu, pa smatram da zaslužuju takvo rješenje", ističe.
Iako nema puno vremena do kraja mandata, Beroš najavljuje da će pokušati ponuditi rješenja za gorući problem nedostatka liječnika, poput manjka ginekologa u Zadru, ali i stvoriti pretpostavke za dugoročno rješenje s obzirom da će iz primarne zdravstvene zaštite u idućih nekoliko godina u mirovinu otići petstotinjak liječnika.
Specijalizacije financirati iz državnog proračuna
Planira donijeti petogodišnji plan specijalizacija, a treba promisliti o mogućnosti da se one financiraju iz državnog proračuna, umjesto da ih plaćaju zdravstvene ustanove iz sredstava za pružanje zdravstvene zaštite.
"Pokušat ćemo naći rješenje internom preraspodjelom, odnosno iz bolnica povući kadrove koji nedostaju, da rade u popodnevnim satima uz financijsku naknadu. Pozvat ćemo i one koji idu u mirovinu, a žele ostati raditi, ali i lokalna samouprava mora napraviti korake za dodatno privlačenje zdravstvenih djelatnika".
Po potrebi posegnut ćemo i za drugim rješenjima. Jedna je od opcija tražiti liječnike u okruženju, koji bi nakon provjere kvalifikacija bili spremni raditi u Hrvatskoj, rekao je.
Dobar je primjer Sućuraj na Hvaru, gdje je lokalna zajednica osigurala kuću i zaposlila liječnicu iz inozemstva. No, dodaje Beroš, postavlja se pitanje kako je došlo do toga da nema liječnika u gradu poput Zadra.
"To je, između ostalog, posljedica načina financiranja specijalizacija, koje plaćaju same ustanove, domovi zdravlja ili bolnice. Oni nemaju dovoljno novaca, zato ćemo odmah započeti rad na planu specijalizacija kojim ćemo predvidjeti drugačije mogućnosti financiranja", kazao je.
Predložit će premijeru Andreju Plenkoviću da omogući financiranje specijalističkog usavršavanja iz državnog proračuna, najavio je, s obzirom na iznimnu važnost liječničkog kadra za brigu o zdravlju nacije.
Helikopterska hitna pomoć nužna u cijeloj Hrvatskoj
Govoreći o obećanju da će ustrojiti Helikoptersku hitnu medicinsku pomoć (HEMS) ističe kako je ona Hrvatskoj nužna na cijelom teritoriju, a ne samo u priobalju.
Postoje razne opcije kako je ustrojiti - treba li kupiti medicinske helikoptere ili ih unajmiti, a koja je najbolja opcija za Hrvatsku procijenit će povjerenstvo i drugi koji su za to kompetentni, kaže Beroš.
"Jasno je da imam malo vremena u ovom mandatu i da neću moći do kraja implementirati HEMS, ali odlučan sam da krenemo. Godinama se o tome govori, osnivaju se povjerenstva koja se sastanu dva puta i nakon toga ništa. Želim pokrenuti taj proces s mrtve točke i postaviti temelje za njegovu realizaciju, jer Hrvatska to u 21. stoljeću mora imati zbog naših ljudi na otocima i u cijeloj zemlji, kako bismo svima osigurali najbolju moguću medicinsku pomoć", rekao je Beroš.
Izvor: Hina / Vlada