Nastojali smo da u okviru konačnoga dogovora ostvarimo što bolje rezultate za Hrvatsku

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na izvanrednom sastanku Europskoga vijeća u Bruxellesu na kojem se raspravljalo o novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. do 2027.

Po završetku sastanka na kojemu ni najnoviji prijedlog da sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a bude 1,069 posto bruto nacionalnog dohotka nije dobio potporu čelnika, predsjednik hrvatske Vlade kazao je da je ovo bila prva prava politička, sadržajna rasprava o prijedlogu europskog proračuna, no on nije zadovoljio dvije velike skupine zemalja.
 
Potrebno pronaći kompromis
 
"Zemlje platitelji: Nizozemsku, Austriju, Švedsku i Dansku jasno su rekle da im ovaj prijedlog u ovom trenutku nije prihvatljiv, a s druge strane prijedlog nije odgovarao niti državama, kako smo ih mi danas nazvali, prijateljicama ambiciozne Europe, dakle ne samo državama prijateljima kohezije među kojima je i Hrvatska. Nas je bilo sedamnaest, a u toj skupini su i zemlje poput Italije, Španjolske i Poljske," kazao je Plenković, dodavši da sredstva koja su na raspolaganju nisu dostatna za ispunjavanje onih ambicija za koje smatramo da bi europski proračun idućih sedam godina, odnosno, praktički iduće desetljeće, mogao odgovoriti. 
 
Predsjednik Vlade Plenković naglasio je da, osim što je ovo prvi proračun bez jedne velike zemlje uplatiteljice, Ujedinjene Kraljevine, postoje i stajališta nekoliko zemalja koje ne žele ići preko jedan, odnosno nešto više od jedan posto ukupnoga volumena bruto nacionalnoga dohotka.
 
"Zbog toga ćemo morati svi zajedno uložiti dodatni trud kako bismo postigli kompromis," kazao je Plenković, dodavši da s aspekta Hrvatske možemo biti zadovoljni jer smo jedna od rijetkih zemalja koja je u ovom pregovaračkom okviru uvrstila svoj posebni status.
 
Hrvatska jedina koristila samo jedan sedmogodišnji proračun
 
"Mi smo uspjeli našom akreditacijom, razgovorom i sa Charles Michelom i s Europskom komisijom svima dati do znanja da smo jedina zemlja koja koristi samo jedan sedmogodišnji proračun, ovaj sad aktualni", rekao je Plenković.
 
Dodao je da smo, osim toga, uvrstili pitanje depopulacije i demografske revitalizacije. 
 
Predsjednik Vlade Plenković zaključio je da svi zajedno trebamo još puno raditi do postizanje cjelovitog kompromisa.
 
"Borili smo se i drugi su se borili nastojat ćemo pronaći kompromise u danima i tjednima koji su pred nama," kazao je. 
 
Plenković je podsjetio da je Hrvatska na današnji dan prije 17 godina predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji i u tih 17 godina pokazala koliko toga država može ostvariti.
 
"U svakom slučaju, dosta je izazova pred nama i morat ćemo se potruditi da idući put približimo stajališta," rekao je Plenković, ne preciziravši kada bi se sljedeći sastanak mogao održati. 
 
Upitan o stajalištu Njemačke i Francuske, Plenković je kazao da su obje zemlje pokazale jednu vrstu političke zrelosti. "One su zemlje uplatiteljice s globalnom snagom puno jačom nego što to imaju druge članice. Njihova zadaća će biti da pokušaju približiti stajališta," zaključio je.
 
Važno postići dobar, a ne bilo kakav dogovor
 
Ranije tijekom dana, Plenković je kazao da su održani bilateralni razgovori sa Charles Michelesom, uz asistenciju koju mu je pružala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te će oni više o tim razgovorima izvijestiti na plenarnoj sjednici Europskoga vijeća.
 
Predsjednik Vlade naglasio je da je važno postići dobar, a ne bilo kakav dogovor.
 
"Nikad nije dovoljno, ali morate imati širi kontekst - stav premijera nekoliko zemalja neto kontributora koje ne žele povećanje proračuna, aspiracije i ambicije zemalja prijatelja kohezije te novi prioriteti. Nije lako u svim tim pregovorima i kompromisima namiriti sve", rekao je Plenković.
 
Kazao je da treba uzeti u obzir i činjenicu da odlazi Ujedinjena Kraljevina i da je manje sredstava na raspolaganju u ovih sedam godina.
 
Naglasio je da se na bilateralnom sastanku s predsjednikom Europskoga vijeća zalagao za pitanja koja su važna za Hrvatsku.
 
"Mislim da smo već pokazali specifičnu razliku koja vezano za Hrvatsku zaista postoji. Mi smo se zalagali za pitanja koja su nam važna, a to su kohezijska politika i demografska revitalizacija. I nastojali smo da u okviru konačnoga dogovora ostvarimo što bolje rezultate za Hrvatsku", poručio je premijer.
 
Upitan hoće li Hrvatska ući u ERM (II) zajedno s Bugarskom u srpnju, predsjednik Vlade je podsjetio da smo u fazi provedbe Akcijskog plana za Europski tečajni mehanizam (ERM II).
 
"Kraj naših ambicija za ispunjavanje svih ciljeva koje smo prošle godine u tom planu najavili je otprilike početak svibnja, a nakon toga slijedi evaluacija. Mi činimo sve da nakon našeg predsjedanja idemo prema dobrim odlukama i za tu fazu dublje integracije", kazao je Plenković.  
 
Premijer se osvrnuo i na zahtjev da se osobno uključi u rješavanje slučaja bolnice Srebrnjak.
 
"Vodimo računa o tome da postoje neke nadležnosti koje su na nacionalnoj razini, a neke koje su na gradskoj", rekao je Plenković.
 
Podsjetio je da je bio domaćin događaja koji se održao u Vladi kada je potpisan važan dokument o projektu Dječjeg centra za translacijsku medicinu koji je financiran iz europskih sredstava.
 
"Smatram da je ono što su ostvarili stručnjaci i liječnici koji su na tome radili dugi niz godina bitno za hrvatsku medicinu i pedijatriju, a nadam se da će i ovaj operativni problem riješiti, a i program realizirati", poručio je premijer.
 
Javni poziv za novog državnog odvjetnika najkasnije sredinom travnja
 
Što se tiče imenovanja novog glavnog državnog odvjetnika, predsjednik Vlade je podsjetio da se promijenio Zakon o državnom odvjetništvu.
 
"Najprije smo u fazi da Hrvatski sabor razriješi državnog odvjetnika Dražena Jelenića, nakon toga će uslijediti javni poziv, koji će organizirati Državnoodvjetničko vijeće i potom će se donositi odluke", ustvrdio je.

Upitan zna li se kad bi mogao biti upućen javni poziv i kad bi novi glavni državni odvjetnik trebao biti imenovan.

"Otprilike, koliko ja vidim, ovisi kad će biti razrješenje, bit će najranije idući petak", kazao je Plenković, dodavši da bi se javni poziv trebao dogoditi najkasnije sredinom travnja.

Predsjednik Vlade nije želio spekulirati o mogućim nasljednicima Dražena Jelenića.

"Te sve spekulacije čitam danas u novinama, nismo razriješili ni ovu proceduru za koju nismo ni znali da će nam se dogoditi, a da iz prsta u rukavu imamo drugo ime bilo bi zaista pretenciozno", zaključio je premijer.



Pisane vijesti