Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Londonu se susreo s predsjednikom Vlade Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske Borisom Johnsonom. Dogovoren je nastavak jačanja suradnje u području gospodarstva, ulaganja, kulture, obrane i sigurnosti.
Predsjednik Vlade Plenković je u izjavi za medije kazao da je ovo prvi njegov posjet Londonu nakon što je Ujedinjena Kraljevina formalno od 1. veljače izvan Europske unije te podsjetio na susret s britanskim premijerom Johnsonom prigodom sastanka na vrhu NATO-a početkom prosinca.
Govoreći o temama razgovora, premijer Plenković je istaknuo da je bilo riječi o bilateralnim odnosima između Ujedinjene Kraljevine i Hrvatske te, drugo, daljnjem tijeku pregovora između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine o budućem partnerstvu i novim odnosima.
„Pozvao sam premijera Johnsona da posjeti Hrvatsku. On dobro pozna Hrvatsku, bio je više puta privatno s obitelji na ljetovanju. Posjetio je Hrvatsku i kao ministar vanjskih poslova u svojoj ranijoj ulozi“, rekao je i dodao da je britanski premijer Johnson prihvatio poziv sa zadovoljstvom.
Jasna pozicija Hrvatske
Plenković je izdvojio da je dogovoreno osnaživanje gospodarskih odnosa dviju zemalja, odnosno da se poveća volumen trgovinske razmjene, ulaganja u području kulture te osobito jačanje suradnje u području sigurnosti i obrane.
„Mi smo i dalje partneri i saveznici u okviru Sjevernoatlantskog saveza i s te strane želimo jačati odnose s Ujedinjenom Kraljevinom“, kazao je.
Pritom je poručio da će se voditi računa i o novim ugovornim odnosima između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije, da se upravo za vrijeme hrvatskog predsjedanja usvoji mandat za pregovore s Ujedinjenom Kraljevinom.
„Kada se on usvoji, pristupit će se pregovorima koje će voditi Michel Barnier. Pozicija je Hrvatske vrlo jasna – želimo nastavak ugovornih, uređenih odnosa, i to u svim područjima, od trgovine, gospodarstva pa do vanjske politike, sigurnosti, obrane, uopće upravljanja našim odnosima. Rok koji imamo za dovršetak pregovora je relativno kratak, do kraja ove godine“, naglasio je predsjednik Vlade Plenković.
Kazao je da je pozicija koju je Ujedinjena Kraljevina do sada signalizirala da oni nemaju namjeru tražiti produljenje tog roka.
„Imat ćemo, praktički, četiri mjeseca za vrijeme hrvatskog predsjedanja i šest mjeseci za vrijeme njemačkog predsjedanja da postignemo dogovor“, istaknuo je.
Predvidljivost za gospodarske subjekte i prava građana
Plenković je izdvojio da bi bilo dobro na taj način osigurati predvidljivost za gospodarske subjekte i prava građana koja su izrazito važna u tom pogledu.
„Mi smo se kao i druge članice pripremili za slučaj da ne bude dogovora, tako da od 1. siječnja iduće godine, što se tiče trgovinskih relacija, to bi se onda stavilo u kontekst pravila Svjetske trgovinske organizacije“, rekao je.
Vezano za prava građana, Plenković je podsjetio da je Hrvatska donijela odgovarajuće zakone koji su regulirali status nešto više od 650 državljana Ujedinjene Kraljevine koji žive u Hrvatskoj.
„ Isto tako, vodimo računa i o 10-ak tisuća naših sugrađana koji žive ovdje u Ujedinjenoj Kraljevini“, dodao je.
Tema jugoistoka Europe visoko na dnevnom redu
Predsjednik Vlade naglasio je da je hrvatsko predsjedništvo temu jugoistoka Europe stavilo visoko na dnevni red institucija Europske unije. Izrazio je zadovoljstvo da je Europska banka za obnovu i razvoj održala još jedan investicijski summit posvećen državama zapadnog Balkana.
„Činjenica da se održava zagrebački summit u svibnju ove godine potaknula je ne samo Europsku banku za obnovu i razvoj i ovih šest država jugoistoka Europe da naprave reforme, nego i brojne druge članice da se angažiraju“, kazao je Plenković.
U tom kontekstu naveo je niz sastanaka posvećenih zapadnom Balkanu. Prošlog tjedna održan je u Bruxellesu sastanak na vrhu čelnika EU sa zemljama zapadnog Balkana koji su organizirali Charles Michel i Ursula von der Leyen. Istodobno se održava sastanak ministara vanjskih poslova Solunu. Krajem tjedna Višegradska skupina će također organizirati ministarski sastanak. Austrijski kancelar Sebastian Kurz izrazio je želju da u Beču sredinom ožujka organizira jedan takav susret, a talijanski premijer Giuseppe Conte će u travnju u Rimu ugostiti lidere država zapadnog Balkana.
Nakon toga slijedi summit u Zagrebu koji će biti najbitniji i najreferentniji, naglasio je Plenković, jer će na njemu sudjelovati šefovi država i vlada Europske unije i zemlje jugoistoka Europe.
Potpora reformama u nama susjednim zemljama
Govoreći o ciljevima zagrebačkog summita, premjer je naveo usvajanje novog političkog narativa o politici proširenja i europskoj perspektivi zemalja iz hrvatskog jugoistočnog susjedstava za iduće desetljeće. Kazao je da će Komisija pripremiti investicijski paket koji će omogućiti ekonomski razvoj ovih šest zemlja, a želi se vidjeti i kako se one mogu uključiti u politiku Zelenog plana Komisije Ursule von der Leyen.
Premijer je istaknuo da sastanak u Zagrebu treba iskoristi kako bi se ovakvi susreti na političkoj razini odvijali redovito. „Naša je želja da ta dinamika bude redovita jer samo tako ćemo dati politički impuls i potporu reformskim zahvatima koji se trebaju dogoditi u nama susjednim zemljama“, poručio je Plenković.
Važnim korakom premijer drži i novu metodologiju pristupnih pregovora koja evaluira stajališta onih zemalja koje su imale rezerve prema proširenju Europske unije. „Vjerujem da ćemo uz dodatne napore osigurati da se otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije zagrebačkog summita“, rekao je.
Upitan o „glasovima“ iz Srbije da će se inzistirati na priznanju Kosova prije njezina ulaska u Europsku uniju, predsjednik Vlade je kazao da svaka od ovih šest zemalja ima svoje konkretne zadaće i svoj put prema Europskoj uniji.
Podsjetio je da je Srbija otvorila dosta poglavlja te je nekoliko privremeno i zatvorila, ali po postojećoj, a i novoj metodologiji, naglasio je premijer, predstoji još jako puno reformi koje se moraju ispuniti.
Predsjednik Vlade kazao je da se ovih šest država zapadnog Balkana može podijeliti u dvije skupine. Naveo je da Crna Gora i Srbija već pregovaraju, Albanija i Sjeverna Makedonija očekuju odluku o početku pregovora, a Bosna i Hercegovina i Kosovo tek trebaju ići prema toj fazi.
„Pitanje Srbije i Kosova godinama je već na dnevnom redu i tu se očekuje napredak u njihovim odnosima koji će omogućiti dinamiku i jedne i druge zemlje prema Europskoj uniji“, kazao je Plenković.
Pratimo situaciju u Italiji
Upitan o tome kako će se Hrvatska postaviti vezano za slučajeve koronavirusa u Italiji, premijer Plenković je odgovorio da je jučer održao sastanak sa stožerom Ministarstva zdravstva i predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova te predstavnicima još nekoliko institucija.
„Dok smo mi ovdje, oni su danas nastavili svoj rad i poslali javnosti nekoliko poruka. Dakle, podižemo sve mjere opreza. Izrazito je važno da je Hrvatska postupila vrlo odgovorno i to s dva aspekta – jedan je nacionalni, dakle prema našim saznanjima nema zaraženih, niti oboljelih u Hrvatskoj. Drugi aspekt je da smo na razini Europske unije imali sastanak ministara zdravstva, pokrenuli sve mehanizme koordinacije i razmjenjujemo informacije“, kazao je.
Poručio je da se prati situacija u Italiji te će se pojačati mjere opreza i kontrole te nastojati učiniti sve da se hrvatski građani zaštite od eventualnog širenja epidemije koronavirusa, i to u dogovoru i razmjeni informacija s Italijom i drugim europskim državama.
„Sve institucije u Hrvatskoj koje trebaju biti angažirane jesu, mi ćemo na tu temu i sutra tijekom jutra imati sastanke“, rekao je.
Investitori prepoznaju pozitivne trendove u Hrvatskoj
O današnjem susretu s investitorima premijer Plenković je izvijestio da je bio jako dobar te zahvalio potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću na organizaciji. Dodao je da su na sastanku bili predstavnici različitih investitora koji upravljaju fondovima, poznaju Hrvatsku i bili su oni koji su vrlo pozitivno reagirali na izdavanje hrvatskih obveznica.
„Kao što znate, u mandatu naše Vlade ostvarili smo velike iskorake i u pogledu zdravog gospodarskog rasta, kontinuiranog rasta BDP-a i fiskalne konsolidacije do mjere da smo ostvarili dvije godine s proračunskim viškom. Idemo prema uravnoteženom proračunu kao standardu koji Vlada treba imati, i kada je riječ o prihodnoj i rashodnoj strani. Zbog toga smo, između ostalog, dobili i od dvije svjetske agencije za kreditni rejting razinu investicijskog“, naglasio je.
Predsjednik Vlade je poručio da sve to investitori prepoznaju i da ih zanimaju strukturne reforme u Hrvatskoj, ključni politički prioriteti do kraja mandata ove Vlade, planovi za dalje te gledaju kako pomoći Hrvatskoj svojim stavovima na financijskim tržištima da se nastave ovi pozitivni trendovi.
Pisane vijesti
