Gost intervjua tjedna TV N1 u emisiji Točka na tjedan bio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Komentirao je situaciju s koronavirusom, stanje na granici s Grčkom i Turskom te unutarstranačke izbore u HDZ-u.
Prvo se osvrnuo na stanje s koronavirusom.
"Što se tiče Hrvatske, situacija je nepromijenjena u odnosu na jučer. Mi smo stvarno pokazali jednu visoku razinu organiziranosti i pravovremenosti. Situacija prije svega u Italiji nije dobra. U Italiji je više od 1240 novooboljelih, više od 230 osoba je koje su umrle. Znamo da je cijela regija Lombardije sad praktički zatvorena, što je mjera koja je možda mogla biti i ranije primijenjena. Naše sve službe su u funkciji. Mi smo aktivirali i stožere po županijama. Sve druge institucije koje su u ovom trenutku relevantne imaju isti model rada", pojašnjava Božinović.
"Ovo je stvar koja je ne samo regionalna, nego i globalna i tu samo neki zajednički napori mogu pomoći", dodaje.
Kazao je kako smatra da se u Hrvatskoj povlače racionalni potezi.
"Ja ću poslije emisije otići u Stožer. Stalno se promišlja situacija i donose se određene mjere. Pridržavanje svakog pojedinca onih mjera, pogotovo kad govorimo o osobnoj higijeni, je najbolji način prevencije", ističe Božinović.
O tome hoće li biti šireg kontroliranja kazao je kako očito da bi broj oboljelih mogao rasti. "Međutim, nitko se tu ne postavlja u poziciju da tumači ono što nije njegova struka. Na taj način podižemo povjerenje u to da svi dijelovi sustava rade", kazao je.
U petak planirani sastanak ministar unutarnjih poslova
Hoće li sastanci u sklopu hrvatskog predsjedanja EU biti otkazivani?
"Neki sastanci na nižoj razini jesu bili odgođeni. Mi imamo planirani sastanak u petak ministar unutarnjih poslova. Gdje ćemo raspraviti i pitanje migrantske krize, ali i pitanje civilne zaštite vezano uz koronavirus. Ministarstvo unutarnjih poslova je to koje ima pod sobom i graničnu policiju", ističe.
Kazao je kako u ovom trenutku ne razmišljaju o otkazivanju sastanka. "Naravno, slijedit ćemo upute ako ih bude. Mislim da je najvažnije da smo svi angažirani", napominje.
Potvrdio je kako je bio u kontaktu sa stalnom hrvatskom predstavnicom pri EU Irenom Andrassy koja je u samoizolaciji zbog kontakta s oboljelim. "Stupio sam u kontakt s epidemiolozima. "Dali su mi konkretne upute i ja ih se držim. Nismo se uspjeli pošteno rukovati veleposlanica i ja. Ja mislim da će to sve biti u redu. Ja sam se odmah javio gospođi Markotić i pratimo to", rekao je.
Naknada za samoizolaciju manja od iznosa bolovanja.
"Ono što mogu reći jest da je sigurno da ćemo o tome morati razgovarati", napominje Božinović
"Postoji u ovom trenutku dosta poslova koji se mogu odraditi od doma. Ne možemo u ovom trenutku nešto generalizirati. Uredski se posao danas, ako se ne radi o nužnim kontaktima sa stranka, može obaviti putem laptopa i od kuće. Svatko tko je u izolaciji 14 dana, ne znači da ne može raditi", ističe.
EK radi na novom paktu za migracije i azil
"Situacija je mirnija nakon nekoliko dana. U ovom trenutku prema zadnjim izvješćima Frontexa situacija je sinoć na toj granici prošla mirno. Generalno gledajući situacija na granici nije eskalirala. Grčka se za razliku od 2015. vrlo oštro postavila i zabranila ulazak migrantima", pojašnjava Božinović.
Upitan što s tim ljudima koji su i dalje na granici Grčke i Turske, Božinović odgovara: "Ima ih koji se vraćaju. Ima nekih naznaka da bi se i tamo mogli podići kampovi. To je kriza, to je situacija koja neće nestati preko noći".
"Do prije nekoliko tjedana, ja sam bio osobno u parlamentu, bili smo izloženi velikim kritikama da hrvatska policija napada migrante. Nije to situacija koju treba gledati crno-bijelo. Nitko nikad nije vidio to tzv. nasilje hrvatske policije", dodao je.
Ističe kako je Europska komisija već naznačila da radi na novom paktu za migracije i azil.
"Ja sam vodio sastanak europskih ministara u Bruxellesu, kad je pitanju solidarnost Grčkoj za borbu protiv migracija, tu nije bilo razilaženja. Ono na čemu mi inzistiramo, mi moramo taj proces definirati. Moramo definirati što su izbjeglice, a što su migranti. Jedni bježe od pogibelji, a drugi bježe od loših uvjeta. No, to nije isto. Tim ljudima ne treba davati lažnu nadu. Manipulira se tim ljudima i ti koji to rade su najmanji humanisti danas u svijetu. Koriste ih za razne probitke", rekao je Božinović.
Mora postojati kontrola granica
"Da biste vi te načelne poruke pretvorili u jednu državnu politiku, tu treba puno diplomatskog umijeća i jednostavno se morate tome posvetiti. Europa nije država, Europa je integracija koja ide prema sve većoj integraciji u nekim politikama. Sigurnosne politike su većinom bile tretirane među državama članicama", pojasnio je Božinović.
Naglašava kako mora postojati kontrola granica.
"Jer vi s jedne strane imate ogromna sredstva i resurse koja se koriste za kontrolu ulazaka na graničnim prijelazima. Netko tko dođe iz Srbije u Hrvatsku pa čeka nekoliko sati jer je gužva, jednostavno se prati tko ulazi u Europsku uniju", kazao je ministar.
Djeca su najranjivija skupina: Europa mora pokazati humanu stranu
O hrvatskom primanju djece bez pratnje, Božinović je rekao kako su oni potvrdili informaciju tada kad ih je netko pitao.
"O tome je povjerenica Johanson izvijestila na zadnjem Vijeću da je dobila od strane predsjednice Komisije zadaću da osmisli akcijski plan preseljenja te djece. Svi su danas u toj migrantskoj populaciji ranjive skupine, međutim djeca su u toj skupini najranjivija. Povjerenica u srijedu ide u Grčku kako bi razmotrila situaciju tamo. Kad se ona vrati će nam podnijeti izvješće. Prema onome što znamo, to ne negdje oko 5 tisuća djece. Grčka će jedan značajan dio zbrinuti kod sebe. Djeci treba osigurati cijeli niz službi kako bi se ta djeca čim prije rasteretila tog stresnog razdoblja života", rekao je Božinović.
Mi imamo iskustva i imamo kapacitete, kaže Božinović.
"Zbrinjavali smo djecu kad je bio rat u Ukrajini. Imamo službe koje su to u stanju. Mislim da možemo odgovoriti jednom takvom, ne bih kazao zahtjevu, Europa mora pokazati tu humanu stranu", ističe.
Kazao je kako nema informaciju da se ta djeca smještaju u popravne domove.
"Siguran sam da kad govorim o ovako organiziranom smještaju, ne bih kazao da su to popravni domovi, ali za djecu bez roditelja znam da Ministarstvo demografije ima određene prostore u koje se mogu smjestiti ta djeca. razgovarao sam i s ministricom Bedeković o tome. Mi moramo znati s čime raspolažemo i kako možemo odgovoriti na tu situaciju", rekao je Božinović.
Pitanje Hrvatske kao članice Schengena je više pitanje opstojnosti Schengena nego našeg članstva
"Ja mogu slobodno reći da u ovakvoj situaciji pitanje Hrvatske kao članice Schengena je više pitanje opstojnosti Schengena nego našeg članstva. Ukoliko Europa želi sačuvati tu tekovinu, Europi je itekako u interesu da Hrvatska bude što opremljenija za odgovor na izazove koje sa sobom nosi činjenica da ste vanjska granica EU i to u našem slučaju najdulja vanjska granica EU. Siguran sam da je hrvatsko članstvo u Schengenu u interesu i svih Slovenaca", pojasnio je Božinović.
Božinović je kazao kako je realno očekivati kako bi Hrvatska mogla ući u Schengen u vrijeme njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije.
"To je realno jer Njemačka je jedna od država koja je prepoznala da je Hrvatska u Schengenu i njemački interes. Činjenica je da smo danas suočeni s jednom i drugom krizom. U ovom trenutku nam je najvažnije postaviti se da bismo spriječili migrantske valove, a s druge strane da bismo spriječili širenje koronavirusa", pojašnjava.
Na pitanje hoće li doći do gospodarske krize zbog globalnog problema, odgovara: "Ono što smo mi napravili od prvog dana jest do da smo jedna od zemalja koje su se prve organizirale. Možete donositi mjere koje su optimalne u datom trenutku kako bi se širenje te zaraze usporilo i kako bi ukupni negativni aspekti bili što manji".
Unutarstranački izbori u HDZ-u
Božinović je kazao je kako je kratko uspio pogledati program suparničkog tima, odnosno Opcije za promjene.
"Ne znam kako bih to nazvao. Meni to djeluje kao proširena preambula nekog teksta. HDZ je stranka desnog centra koja je okupljala od prvog dana, HDZ se uvijek i zvao zajednica jer je imao tu širinu. I uvijek su postojale neke stranke koje su desnije od HDZ-a. Kad god je HDZ skrenuo u desno, to se nije pokazalo dobrim za HDZ. Centar je u Hrvatskoj preširok i on se nekad opredijeli za lijevu opciju, a puno češće za desnu. Svi koji su danas akteri i u HDZ-u su i tada bili akteri u HDZ-u su se opredijelili za Andreja Plenkovića jer su znali da oni mogu odnijeti pobjedu", ističe Božinović.
Nije htio precizirati s kime bi HDZ mogao u koaliciju.
"O koalicijama se razgovara onda kad završe parlamentarni izbori. Svaka stranaka koja ima povjerenje u sebe, a HDZ ga ima, pokušava se fokusirati na osvajanje što više mandata. Mi smo rekli da koalicija s SDP-om ne bi bila dobra. Važno je predstaviti program. Uopće ne bih sad govorio o tome", rekao je.
O koaliciji s Milanom Bandićem kaže: "Vi ste uvijek u situaciji da ćete ili sastaviti vlast ili ići na izbore. Mi smo bili u jednoj krizi kao država, raspadao nam se dobar dio gospodarskog sustava, to nije nešto što smo imali u programu, to se jednostavno dogodilo. U tom trenutku se to jedno moglo spasiti da tu dođu strani kreditori. Imate izbor - ili ćemo dobiti veliku krizu ili ćemo održati stabilnost države da bi se našao eventualno netko tko želi uložiti".
"Danas to pretvarati u neko ideološko pitanje je potpuno deplasirano", istaknuo je zaključno.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti |
Bozinovic Davor
