Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je potresom stradala područja u Krapinsko-zagorskoj županiji, kazavši da je župan Željko Kolar proglasio elementarnu nepogodu za Donju i Gornju Stubicu. Naveo je da je šteta u tim općinama, prema prvim procjenama, do 70 milijuna kuna.
„Nakon što se proglasi i elementarna nepogoda za Mariju Bistricu vidjet ćemo kolike su ukupne štete“, rekao je Plenković.
Premijer je naglasio da Vlada zajedno sa županijskim službama i Gradom Zagreb radi cjelovitu pripremu kako bi se pomoglo na najučinkovitiji način svima, osobito onima čije su kuće i stanovi nastradali u nedavnom potresu.
Dodao je da je trenutno u Zagrebu u Cvjetnom naselju oko 400 ljudi zatražilo smještaj nakon potresa, zahvalivši svima koji o njima skrbe, od službi Studentskoga centra, liječničkih službi do službi Grada Zagreba.
„Mi ćemo u sljedećim danima, uz sve što radimo na suzbijanju epidemije koronavirusa, nastaviti sa saniranjem šteta ovog razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu“, poručio je Plenković.
U pripremi posebni zakon za sanaciju štete
Predsjednik Vlade kazao je i da je ministar Štromar dobio zadaću da pripremi poseban zakon kojim bi se omogućila sanacija štete. „Moj je dojam da su razmjeri štete puno veći nego što se čini, u centru Zagreba, u Markuševcu, Čučerju, Kašini i drugim naseljima“, dodao je.
Istaknuo je kako slijedi veliki posao inženjera građevine i statičara koji moraju procijeniti oštećenja. „Ova obnova će trajati dosta dugo, ali bilo bi pretenciozno da bilo tko od nas procjenjuje štetu", kazao je Plenković.
Upitan hoće li se dizati odštetni prag od 5 posto, premijer je rekao da je jasno da nema dovoljno ljudi koji osiguravaju objekte, tako da veliki broj ljudi nema odakle popravit ili nekim slučajevima izgraditi kuće.
„To su kuće koje su se gradile kroz obitelji generacijama i vidi se da su ljudi jako pogođeni. Suosjećamo sa svima koji su pretrpjeli veliku štetu u ovom potresu“, naglasio je Plenković.
Upitan gdje će se naći u ovoj situaciji građevinari za sanaciju šteta uzrokovanih potresom kad nema dovoljno radnika, premijer rekao kako je tu zadaću dobio ministar graditeljstva.
"Oni pripremaju zakon s obzirom na razmjere potresa u Zagrebu. Ono što je nama najvažnije je sigurnost građana. Mi smo zahvaljujući aktivnosti vojske, Ministarstva obrane dobili kompletnu snimku stanja Zagreba iz zraka. I ta snimka stanja nije osobito optimistična. Sami dimnjaci su porušili jako puno krovova, počinili štetu na zgradama. Većinu njih treba maknuti s krovova da ne padnu zbog nekog drugog razloga ili klizanja ili proteka vremena", zaključio je predsjednik Vlade.
Ponovio je još jedanput da je sigurnost građana na prvome mjestu, a da nakon toga počinje obnova.
Upitan o izjavi predsjednika Zorana Milanovića koji je kazao kako bi o svakom ograničenju sloboda ljudi trebao odlučivati Hrvatski sabor, premijer Plenković je podsjetio da je Vlada izmijenila Zakon o civilnoj zaštiti.
Sigurnost naših građana je najvažnija
„Sve što Stožer civilne zaštite donosi, donosi temeljem tog Zakona primjereno pogibelji koja nam prijeti. Ovo su posebne okolnosti koje zahtijevaju posebne mjere. Sve što Hrvatska radi, rade i sve druge zemlje. Nama je najvažnija sigurnost naših građana“, poručio je Plenković, podsjetivši još jednom na broj oboljelih i umrlih od koronavirusa u našoj zemlji.
„Ja mislim da sve što ovim okolnostima poduzimamo je primjereno i baš onako kako treba. Dijalog sa Saborom je dobar, razgovori se vode. Ne vidim potrebu da se donose bilo kakve druge posebne odluke u odnosu na ono što smo donijeli sada“, rekao je Plenković.
Na pitanje hoće li se smanjivati plaće u javnom sektoru, predsjednik Vlade je naglasio kako se jučer na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća vrlo otvoreno pričalo svemu, naglasivši kako su razmjeri gospodarskih i financijskih posljedica prouzročenih pandemijom koronavirusa na gospodarstvo vrlo veliki.
Slijede novi paketi mjera pomoći gospodarstvu
„Pažljivo se konzultiramo sa svim partnerima, financijskim institucijama i organizacijama“, dodao je, istaknuvši da je ova šteta u gospodarskom smislu veća i teža nego što je bio početak globalne ekonomske i financijske krize 2008.
„To su okolnosti u kojima ćemo donositi više valova mjera. Zaista smo promptno reagirali sa 63 mjere, olakšali što više možemo, osobito privatnom sektoru. Mi ćemo se pripremati da tijekom idućeg tjedna izađemo s još jednim paketom mjera", rekao je Plenković, dodavši da nema naznaka kad će se imati lijeka za pandemiju i kad će se pronaći cjepivo, kao ni koliko će vremena trebati da se stekne imunitet.
„To nas stavlja u posebne okolnosti, a mi ćemo kao Vlada maksimalno angažirano i uključivo donositi poteze koji su u najboljem interesu hrvatskih građana. To će zahtijevati solidarnost. Nastojat ćemo pronalaziti likvidnost i sredstva na domaćem i stranom tržištu, no sve će ovisiti o trajanju ove krize, poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade podsjetio je da će Hrvatska od cijelog Corona investment plana dobiti milijardu i 160 milijuna eura. Prva tranša je, pojasnio je, 240 milijuna i dio toga je već krenuo, dio će doći početkom travnja.
„Mi ćemo koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju iz europskih fondova u borbi protiv pandemije. Isto tako ćemo nastojati objasniti, kad izračunamo kolike su štete, što nam sve s europske razine može pomoći oko saniranja posljedica potresa“, kazao je premijer.
Na pitanje poštuju li se sve mjere opreza u hrvatskim tvrtkama prema preporukama Nacionalnog stožera i jesu li poslodavci svojim radnicima osigurali dovoljno zaštitne opreme, predsjednik Vlade je podsjetio da je jučer razgovarao s kineskim premijerom Lijem te će oni dati dio donacija.
„Ostalo smo naručili s velikim kineskim kompanijama, nabavu materijala, zaštitne oprema prije svega za zdravstvene ustanove, ali isto tako i za sve ostale službe koje to moraju imati, i policija i vatrogasci i carinici, inspektori, vojska, a bit će toga dovoljno s obzirom da se želimo osigurati na dulji rok, za sve kojima je potrebno", poručio je Plenković.
Odgovarajući na novinarsko pitanje da su sindikati turističkih djelatnika raskinuli kolektivni ugovor, što stavlja radnike u toj djelatnosti u slabiji položaj, predsjednik Vlade je naglasio da će se posebno voditi računa o tom, ali i o svim drugim sektorima.
"Nema te grane industrije, grane gospodarstva koja nije pogođena, bilo koji element funkcioniranja. Tako da će naše mjere biti cjelovite, a gledat ćemo što s onima gdje je posebno teška situacija. Odnosi koji postoje između poslodavaca i sindikata nekada su u nekim elementima bipartitni i mi vodimo tripartitni dijalog između Vlade, sindikata i poslodavaca", kazao je Plenković.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
