Ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman gostovao je danas u Točki na tjedan N1 televizije. Kazao je kako ne smatra da Europska unija nije reagirala na vrijeme kad je u pitanju odgovor na koronakrizu. Podsjetio je da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen donijela prvi paket mjera polovicom ožujka, te drugi na početku travnja.
Dogovor oko europskoga proračuna je na putu
"Zdravstveni sustav u nadležnosti zemalja članica govori da nisu sve zemlje bile jednako ugrožene. Nejednako su krenule u borbu, a Hrvatska je začudo u Europskoj uniji bila najorganiziranija i postavila model koji danas slijede druge članice EU. Nitko nije očekivao ovakvu krizu, ali Hrvatska je bila spremna na izazove", rekao je Grlić Radman.
"Dogovora oko proračuna EU još nema, no on je na putu", istaknuo je. Dodao je da EU mora zaštititi jedinstveno tržište i kohezijsku politiku kako nijedna članica ne bi imala posljedice krize. Napomenuo je da je i prije izbijanja virusa bilo različitih pogleda:
"Imali smo prijatelje kohezijske politike, 17 zemalja zajedno s Hrvatskom, i 10 zemalja koje su neto uplatiteljice. Hrvatska je neto primateljica i do sad smo primili već više nego što smo platili, 25,6 milijardi eura. Svaka država članica je pogođena koronaviruosm i svako gospodarstvo trpi", naglasio je.
Solidarnost - jedina moneta za održivost EU
Istaknuo je da je solidarnost jedina moneta za stabilnost i održivost EU-a te da nijedan unilateralni pokušaj ne može dovesti do europskog jedinstva. Smatra da jedinstvo neće oslabjeti, već da će ga koronakriza ojačati, a granice su uspostavljene kako bi se spriječio fizički kontakt.
"Neke zemlje nisu bile svjesne problema i širenja virusa pa nisu na vrijeme poduzele restriktivne mjere. Hrvatski model je dobar primjer. Granice nisu zatvorene nego su tu da se ublaže fizički kontakti. Nitko nije spominjao šengenski prostor, on funkcionira, samo je pitanje organizacije da ne dođe do masovnih okupljanja. Tražimo unutar EU-a jedinstven pristup i za transportne koridrore, da gospodarstvo ne kolabira. Ovo je dobra prilika da oživimo hrvatsku poljoprivredu i selo, ali i demografiju, jer se dosta Hrvata vraća u zemlju", rekao je Grlić Radman.
Hrvatska je od Europske unije izravno dobila 244 milijuna eura pomoći, a dodatna pomoć će doći kroz kohezijski, a onda i socijalni fond i fond za regionalni razvoj.
Zagrebački summit će se sigurno održati
Istaknuo je da Hrvatska kao predsjedateljica Vijeća Europske unije nije odgodila nijedan važniji forum, a održali su i niz video konferencija. Jednako tako, naglasio je da će se Zagrebački summit sigurno održati.
"Zagrebački summit će se održati, ali ne tako kako ste mislili. Ne možemo skupiti 1000-1500 ljudi, a odgoditi ga ili prolongirati bilo bi nemoguće. Premijer Plenković dogovara model održavanja Zagreb summita. Bit će u reduciranom, ali funkcionalnom obliku. Računt ćemo i na njemačku potporu kasnije kad se situacija normalizira, za održavanje klasičnog Zagrebačkog summita, ali ovaj će se održati jer nam je to prirotet, ne bi imalo smisla što smo do sad poduzeli", naglasio je.
Odnosi s Mađarskom i pitanje demokracije
Komentirajući antidemokratske tendencije u jeku koronakrize u Europi i stav prema Viktoru Orbanu, Grlić Radman je rekao da je stranka Fidesz u stanju zamrznutosti i da HDZ o tome nije raspravljao.
"Imamo prioritet borbu protiv krize, a Mađarska kao susjedna zemlja se među prvima odazvala za pomoć i Vlada je poslala stotinu tisuća zaštitnih maski i odijela što nam je trebalo. To je bila prva donacija koju smo primili. Vijeće mudraca o tome donosi odluku, zašto bi HDZ trebao zauzimati stav prema tome? Europska pučka stranka je obitelj kršćanskih demokratskih stranaka, Fidesz trenutno ima zamrznuti status, u EU smo trenutno posrednik i jedinstvo nam je u interesu. Ne možemo upirati prstom u određenu zemlju", rekao je.
Govoreći o demokraciji rekao je da je to stvar percepcije i da u različitim zemljama postoje različiti pristupi.
"Dopustimo da druge zemlje to drugačije gledaju. Treba ocijeniti kakav je zakon i koje su posljedice. To je unutarnje političko pitanje svake zemlje. Vladavina prava se treba ocjenjivati kod svake zemlje", rekao je Radman.
Radi se na rješavanju pitanja turističke sezone
Na koncu je prokomentirao turističku sezonu i drži li ideja imunoloških putovnica vodu. Rekao je da premijer Plenković razgovara s brojnim premijerima i ministrima o tome kako eventualno riješiti problem putovanja i godišnjih odmora na Jadranu.
"Ne žele samo Česi, Slovaci, Slovenci na Jadransko more. Čuo sam da i Njemačka ima slične namjere jer ljudi u ovoj situaciji vole promjene, Nijemci su navikli na Jadransko more. Zašto bi hrvatski otoci bili prazni, ako Nijemci žele hrvatske otoke", istaknuo je.
(Izvor: N1/Vlada)
Pisane vijesti
