.jpg?width=750&height=500)
,,Obilježavajući 29. obljetnicu ubojstva 12 hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu pokraj Vukovara, odajemo počast njihovoj hrabrosti i žrtvi koju su dali za stvaranje slobodne Hrvatske. Njihovi životi, kao i sve žrtve Domovinskog rata, ostaju nam u trajnom sjećanju”, poručio je ovom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković na svom Twitter profilu.
Uslijed mjera za suzbijanja pandemije COVID-19 izostala je tradicionalna komemorativna svečanost, kao i mimohod Udruge specijalne policije proizašle iz Domovinskog rata od ulaza u Borovo do spomen-obilježja. Protokolom, izaslanstva koja su odavala počast, izmjenjivala su se svakih pola sata, a prvi su ruže na spomen obilježje položili i svijeće zapalili članovi obitelji i rodbine ubijenih redarstvenika.
U ime predsjednika Republike počast je odao posebni savjetnik predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković, Hrvatskog sabora saborski zastupnik Dražen Milinković, a Vlade potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Božinović: To je jedan od najvećih zločina u Domovinskom ratu i nije slučajno da su prve žrtve u Domovinskom ratu bili pripadnici policije
"U specifičnim okolnostima došli smo izraziti poštovanje dvanaestorici poginulih hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu. To je jedan od najvećih zločina u Domovinskom ratu i nije slučajno da su prve žrtve u Domovinskom ratu bili pripadnici policije", izjavio je ministar Božinović dodajući kako je Domovinski rat specifičan i po tome što je prvi organizirani otpor agresoru pružila policija iz koje je kasnije nastala pobjednička Hrvatska vojska.
Svetu misu za poginule redarstvenike u Župnoj crkvi Sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima služio je don Ivan Begović.
U Borovu je 2. svibnja 1991. iz zasjede ubijeno dvanaest hrvatskih redarstvenika nakon što su došli izbaviti dvojicu svojih kolega koje su tijekom redovite ophodnje u noći s 1. na 2. svibnja zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi.
Ubijeni su policajci Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.). U napadu su ranjena 23 policajca.
Božinović: 11 svibnja razmotrit ćemo sustav e-propusnica
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je danas, nakon sastanka s osječko-baranjskim županom Ivanom Anušićem te čelnicima osječko-baranjskog i vukovarsko-srijemskog Stožera civilne zaštite, da će se oko 11. svibnja razmotriti sustav e-propusnica, kako bi se izvidjele mogućnosti kretanja u Hrvatskoj bez tih propusnica.
To će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u tome razdoblju, jer ćemo do tada imati mjerljive učinke dotad poduzetih mjera, rekao je Božinović novinarima.
Podsjetio je kako su e-propusnice omogućile smanjivanje pokretljivosti stanovništva, koje je prepoznato kao jedan od faktora najbržeg širenja koronavirusa.
Istaknuo je da je izdano više od 1,8 milijuna e-propusnica te da su svi koji su imali poslovni, zdravstveni ili humanitarni razlog, mogli doći do propusnica i putovati gdje su trebali.
Na upit novinara o putovanju u inozemstvo rekao je da je Hrvatska u stalnoj komunikaciji sa svim članicama EU i da je "sigurno je da ćemo idućih tjedan-dva imati neku novu situaciju, barem kada su u pitanju razrađeni modeli prelaska granice, što ne znači da će se će one tada i otvoriti".
Moramo biti oprezni, a s druge strane, život ne može stati
"Moramo biti oprezni, a s druge strane, život ne može stati. EU je jedinstveno tržište, koje funkcionira na način otvorenih granica za promet ljudi roba i usluga", rekao je Božinović i dodao da se radi na protokolima kojima će se omogućiti da gospodarstvo funkcionira, a da se spriječi šteta po zdravlje bilo koga u Europi.
Istaknuo je kako sadašnja epidemiološka situacija dopušta fazu popuštanja nekih mjera.
"Cilj nam je da se što više ekonomskih, gospodarskih i društvenih aktivnosti počinje iznova aktivirati, ali ne na način da se sve odjednom otvori, jer smo onda u riziku da se epidemija ponovno počne širiti, možda i s eksponencijalnim rastom", upozorio je Božinović.
Smatra kako je u Hrvatskoj ustanovljen "balans mjera koje jesu restriktivne", ali kako su neke zemlje možda u početku podcijenile epidemiju, pa su morale pribjegavati puno restriktivnijim mjerama, od uvođenja policijskog sata, do zabrane napuštanja stanova i vrlo ograničenog kretanja.
Ocijenio je da sustav Civilne zaštite u Osječko-baranjskoj županiji funkcionira vrlo profesionalno, uvježbano i usklađeno, a posebno ga, kaže, raduje da su građani pokazali visok stupanj discipline i svjesnosti.
Izvor: Hina / Vlada