Rebalansom proračuna rashodi isti, unatoč većim potrebama zbog koronavirusa

Na današnjoj 229. sjednici održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Vlada je na otvorenom djelu raspravila 31 točku.

Božinović: Mali broj novooboljelih ohrabruje nastavak treće faze popuštanja

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da je od ukupno 41.053 testiranih osoba, njih 2.119 je pozitivno, što je 5,16 posto, a taj postotak je i dalje u padu. U ovom trenutku je 443 osobe na bolničkom liječenju.

Ministar je naglasio da su pravovremene mjere, transparentna komunikacija istih i samodisciplina naših sugrađana polučili povoljnu epidemiološku sliku, a rast broja zaraženih je i dalje linearan.

Prvih 10 dana popuštanja mjera prolaze bez većeg rasta broja oboljelih osoba što nas ohrabruje u nastavku popuštanja mjera u trećoj fazi, izvijestio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Inspekcije civilne zaštite tijekom prve dvije faze popuštanja mjera do 4. svibnja obavile su nadzor 48.600 poslovnih subjekata i javnih prostora, dok je samo 5. svibnja provedeno 17.175 takvih nadzora. Izdano je 234 upozorenja, a uglavnom je riječ o nepoštivanju mjera fizičkog razmaka i nekorištenja zaštitne opreme, rekao je Božinović na sjednici Vlade.

„U proteklom razdoblju izdano je oko 600 odluka kojima su realizirani zaključci Vlade vezani za prve dvije faze popuštanja. U međuvremenu su demobilizirana 32 objekta koja su prethodno stavljena u funkciju karantene, a trenutno je aktivno 15 takvih objekata. Budući da nema potrebe za dodatnim zdravstvenim kapacitetima, demobilizirano je svih šest objekata za tu svrhu'', kazao je.

Ministar Božinović je izvijestio da je od 4. svibnja Državna intervencijska postrojba civilne zaštite započela s procesom raspremanja i transportiranja opreme u skladišta civilne zaštite.

Također je u odnosu na prošli tjedan izvršeno 276 repatrijacija te da je dosad ukupno repatrirano 2.076 hrvatskih državljana.

U ovom trenutku je angažiranih 13.360 pripadnika snaga sustava civilne zaštite, zaključio je Božinović.

Rebalansom prihodi proračuna smanjeni na 122 milijarde, rashodi ostaju 147 milijarde kuna

Vlada je Saboru uputila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi smanjuju za 23,2 milijarde kuna i iznosit će gotovo 122 milijarde kuna, dok ukupni rashodi ostaju na 147,3 milijarde kuna.

„Smatram da je ovaj rebalans proračun adekvatan okolnostima u kojima smo se našli, proračun koji osigurava daljnje funkcioniranje države i svih njenih institucija i sustava“, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

„S ovakvim rebalansom proračuna imamo uokvirenu priču svih naših ušteda koje smo napravili do sada u smislu dozvoljenih preraspodjela", nastavio je ministar, koji je napomenuo i kako je u mandatu ove Vlade to prvi rebalans koji se predlaže u prvoj polovici godine.

Prihodi proračuna manji za 23,2 milijarde kuna

Rebalansom se ukupni prihodi proračuna predviđaju u iznosu od 121,95 milijardi kuna, što je za 23,2 milijarde kuna manje nego što je bilo originalno planirano (145,1 milijarda kuna).

Taj pad prihoda rezultat je gospodarskih mjera u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak, dobit i doprinose poduzetnika pogođenih koronavirusom, kao i pada gospodarske aktivnosti.

Naime, Vlada je prošli tjedan kod predstavljanja Nacionalnog programa reformi i Plana konvergencije procijenila da će BDP u ovoj godini pasti za 9,4 posto. Originalno je, pak, proračun lani rađen uz projekciju gospodarskog rasta za 2,5 posto u 2020.

Uz to, predloženi je rebalans uzeo u obzir i zadnje raspoložive podatke o prihodima proračuna.

Ministar Marić je pritom istaknuo kako do kraja ožujka prihodna strana nije ili je pokazivala male efekte koronavirusa, dok su se pad počeo osjećati sredinom travnja.

Tako je, kaže, zabilježen i efekt kojega se do sada u resoru financija ne sjećaju - da je više od dva tjedna mjeseca travnja prihod od PDV-a ne samo bilježio smanjenje, nego je u apsolutnom iznosu imao negativan predznak, što znači da je povrat PDV-a bio veći od prihoda od tog najizdašnijeg poreznog prihoda države.

Situacija se do kraja travnja popravila pa je samo u travnju zabilježen pad poreznih prihoda za 43,2 posto u odnosu na isto vrijeme lani, a doprinosi u minusu oko 20 posto, naveo je Marić.

Prema predloženom rebalansu, prihodi od poreza su planirani u iznosu od 66 milijardi kuna, što je 18,1 milijardu kuna manje nego li je bilo planirano originalnim proračunom.

Pritom najveće negativne promjene bilježi prihod od PDV-a, koji se planiraju u iznosu od 43,7 milijardi kuna, ili 12,1 milijardu kuna manje u odnosu na prvotni plan.

Prihod od poreza na dobit prema novom planu iznosit će 6,5 milijardi kuna, što je 2,8 milijardi kuna manje od originalnog proračuna, od posebnih poreza i trošarina se planira 13,9 milijardi kuna, ili 2,7 milijardi kuna manje, itd.
Rebalansom je predviđeno i smanjenje prihoda od doprinosa za 3,8 milijardi kuna, na 21,2 milijarde kuna.

Rashodi ostaju na 147,3 milijarde kuna, unatoč dodatnim potrebama zbog koronakrize

Ministar financija je najsnažnijom porukom rebalansa označio zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč značajnim potrebama i pritiscima za veće rashode - 7 milijardi kuna rashoda koji nisu originalno planirani za mjeru očuvanja radnih mjesta te stotine milijuna kuna dodatnih rashoda za zdravstvo (nabava zaštitne opreme, maski, dezificijensa, itd).

„No, uštedama na rashodnim stavkama svih resora uspjeli smo se svesti da rashodna strana proračuna ostane nepromijenjena“, rekao je ministar Marić, ponavljajući kako je fokus u ovom kratkom roku isključivo na nužne rashode države.

Dodaje kako je, uz uštede u samom proračunu, zadržavanju rashoda u planiranim okvirima pomogla i EU fleksibilnijim pristupom između ugovorenog i alociranog iz europskih fondova.

Pritom je naveo i kako su rashodi proračuna iz općih izvora planirani u iznosu od 115,1 milijardu kuna, a kada se tomu dodaju i EU fondovi i vlastiti namjenski prihodi iznose 147,3 milijarde kuna.

Prijedlogom rebalansa ukupni rashodi za zaposlene smanjeni su za 392 milijuna kuna, na 22,3 milijarde kuna, dok se materijalni rashodi smanjuju za 588 milijuna kuna, na 14,3 milijarde kuna.

Rashodi za subvencije rebalansom su planirani u iznosu 13,4 milijarde kuna, što je povećanje za 5 milijardi, a razlog tomu je povećanje subvencija na pozicijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 4,5 milijardi kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, dok se u resoru poljoprivrede povećavaju za 507,8 milijuna kuna, ponajprije za mjere ruralnog razvoja i izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima.

Ukupne naknade građanima i kućanstvima povećavaju se za 327,9 milijuna kuna, na 51,2 milijarde kuna, a i unutar te kategorije osigurana su dodatna sredstva od 385 milijuna kuna za mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta, kao i 24 milijuna kuna za subvencioniranje stambenih kredita.

Ukupne pomoći smanjuju se za 2,2 milijarde kuna, na 27,1 milijardu kuna, a ostali rashodi za 1,2 milijarde kuna, na nešto više od 6 milijardi kuna.

Financijski rashodi, koji su najvećim dijelom određeni kretanjem rashoda za kamate, odnosno troškovima servisiranja javnog duga, ostaju na približno istoj razini od 7,2 milijarde kuna.

Proračunski deficit 25,34 milijarde kuna

Originalni je proračun za ovu godinu predviđao gotovo uravnotežen proračuna, no rebalansom se predviđa manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna, ili 7 posto BDP-a.

Kada se tomu doda i deset izvanproračunskih korisnika, kod kojih se planira deficit u iznosu 2,4 milijarde kuna (originalno je bio predviđen višak od  725 milijuna kuna) te doda lokalna država s manjkom od 1,1 milijardu kuna, a uz prilagodbe metodologiji ESA 2010, ponajprije projicirani iznos odgođenih javnih davanja od nešto više od četiri milijarde kuna, ukupni deficit proračuna opće države iznosio bi 24,8 milijardi kuna, ili 6,8 posto BDP-a.

Sukladno takvim kretanjima očekuje se i povećanje udjela javnog duga u BDP-u u ovoj godini za 13,5 postotnih bodova, na 86,7 posto BDP-a.

Rebalansom su primici od financijske imovine i zaduživanja s originalno predviđenih 30,5 milijardi kuna raste na 63,4 milijarde kuna.

No, ministar financija ističe kako je više od polovice odnosno 35,6 milijardi kuna već riješeno.

Pritom je podsjetio da je u veljači država izdala tri tranše obveznica u iznosu 15 milijardi kuna, nedavno sedmogodišnju obveznicu na domaćem tržištu u iznosu 1,445 milijardi eura, refinanciran je i veliki trezorski zapis od 7,8 milijardi kuna koji dospijeva danas, a obavljeni su i pojedini kreditni aranžmani s bankama u Hrvatskoj.

Ministar Marić kaže i kako se u tjednima koji slijede želi kombinacijom domaćeg i međunarodnog tržišta ispuniti veliku većinu plana financiranja. Ne spominjući točne datume, najavio je kako se na međunarodnom tržištu planira izdanje obveznica u iznosu 9,5 milijardi kuna (1,25 milijardi eura), a planira se i izdanje domaće obveznice u nekoliko tranši. Uz to se planiraju i izvori iz EU fondova, kao i međunarodnih financijskih institucija.

Do 20.000 kuna hitne pomoći kućanstvima stradalima u potresu

Za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice Vlada je kao hitnu mjeru osigurala do 20.000 kuna po domaćinstvu, a na sjednici je najavljeno da će uskoro u skraćenu proceduru javnog savjetovanja uputiti zakon o obnovi zgrada.

Ukupno je riječ o iznosu od 141 milijun kuna - 100 milijuna kuna osigurano je rebalansom proračuna na razdjelu Ministarstva graditeljstva, a 41 milijun preraspodjelom unutar Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Finaliziranje zakona o obnovi oštećenih zgrada

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zamolio je nadležne resore da prionu finaliziranju zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu i okolici, a kad tekst bude konsolidiran uslijedit će završni sastanak s Gradom Zagrebom, puštanje zakona "u kraće savjetovanje" i njegovo predstavljanje u Hrvatskom saboru.

„Vlada želi da zakonski tekst koji se sprema bude kvalitetan i sveobuhvatan“, rekao je premijer te naglasio kako tu nije riječ o poslu koji se radi preko noći.

"S obzirom na razmjere, šteta je ogromna, puno veća nego što je bilo tko mogao zamisliti", naglasio je premijer Plenković i istaknuo kako stoga cijeli okvir mora biti kvalitetno, dobro urađen te uključiv, cjelovit i učinkovit.

Hrvatska će za saniranje šteta od potresa tražiti i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, a premijer je najavio da će se vjerojatno "ići u šire međunarodne angažmane, s obzirom na ukupni iznos šteta".

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja zajedno s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije već radi na pripremi dokumentacije.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar podsjetio je kako je Vlada od prvog dana rekla da će pomoći ljudima koji su stradali u razornom potresu 22. ožujka.

„U izradi zakona kroz brojne sastanke pokušali su u kratkom roku naći odgovore na pojedine nelogičnosti koje traju i više od 10 godina, a potresom su isplivale na površinu“, kazao je ministar Štromar.

Pomaganje građanima da imaju krov nad glavom i toplu vodu

„Današnja odluka je samo početak u obnovi“, naglasio je i dodao da se odlukom pomaže građanima kako bi imali osnovno - krov nad glavom i toplu vodu, i to svakom oštećenom kućanstvu s iznosom do 20.000 kuna.

„Obnova će trajati godinama, pogotovo obnova zaštićenih kulturnih spomenika, simbola Zagreba, ali ljudi koji su ostali bez doma ne mogu toliko čekati. Zato je bitno vratiti im sigurnost, smjestiti one koji neće tako brzo moći u svoje kuće i stanove i omogućiti im osnovne uvjete za život", rekao je.

Odlukom se uređuju oblici pomoći namijenjeni za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, odnosno za privremenu i nužnu zaštitu i popravak oštećenja obiteljskih kuća, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada.

Novac će  biti namijenjen, objasnio je Štromar, za financiranje sanacije dimnjaka i ugradnju novih bojlera, kao i za popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala te nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanje opasnih dijelova zgrade koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi.

Ministarstvo graditeljstva osigurat će 12.000 kuna po kućanstvu za obnovu, a Fond zaštite okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će ugradnju kondenzacijskih bojlera s 80 posto od ukupnog iznosa, do iznosa od 8000 kuna po kućanstvu.

Vodit će se i briga o transparentnosti trošenja tog novca, istaknuo je ministar, pa je predviđena izrada aplikacije koja će omogućiti uvid u realnom vremenu svim institucijama i zainteresiranoj javnosti.

Financijska pomoć za globalnu borbu protiv koronavirusa

Vlada je donijela i odluku o upućivanju financijske pomoći za globalnu borbu protiv koronavirusa u iznosu od milijun eura, dogovorenu na međunarodnoj konferenciji, koja je održana u Bruxellesu 4. svibnja u organizaciji Europske komisije.

Premijer Plenković izvijestio je kako je, zajedno s ovim iznosom, Hrvatska za financiranje istraživanja u dijagnostici, liječenju i na pronalasku cjepiva protiv koronavirusa ukupno izdvojila tri milijuna eura.

Nacionalna mirovina u iznosu od 800 kuna

U saborsku proceduru Vlada je uputila prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, kojim se predlaže da od 1. siječnja 2021. godine nacionalna mirovina za starije od 65 godina, koji imaju prebivalište u Hrvatskoj u neprekinutom trajanju 20 godina, nisu korisnici mirovine i nisu zaposleni, iznosi 800 kuna.

U rujnu 2017. godine donesena je Strategija za starije osobe za razdoblje od 2017. do 2020. godine, u kojoj je predviđeno uvođenje nacionalne mirovine za one koji ne ostvaruju mirovinu temeljem prethodnog rada i plaćenih doprinosa.

Usvojeno izvješće o vladavini prava u Hrvatskoj

Vlada je usvojila i izvješće o vladavini prava u Hrvatskoj za potrebe izrade Godišnjeg izvješća Europske komisije o vladavini prava u državama članicama Europske unije.

„Riječ je o novom mehanizmu EK-a, koji se po prvi puta radi“, naveo je premijer Plenković, a izvješće je napravljeno u suradnji više resora.

„Vezano je za područje pravosuđa, borbu protiv korupcije, pluralizam medija te općenito za podjelu vlasti i pomalo podsjeća na vrijeme pristupnih pregovora. Smatram da je jako dobro da prihvatimo ovo izvješće i dostavimo EK-u i budemo u potpunosti transparentni", rekao je.

Usvojen prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti

Vlada je usvojila nacrt prijedloga Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, kojim se Hrvatsko vojno učilište transformira u Sveučilište za obranu i sigurnost "Dr. Franjo Tuđman".

Predstavljajući prijedlog zakona, ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako je od početka mandata ove Vlade čovjek u fokusu obrambenog sustava, stoga je transformacija dokaz ustrajnosti na ulaganju u znanje, obrazovne programe, obuku i razvoj sposobnosti hrvatskog vojnika.

Ministar obrane istaknuo je da kvalitetnim obrazovnim sustavom treba pridonijeti razvoju modernog HV-a, stvaranjem osoblja koji će stečenim znanjem dobiti svu potrebnu širinu neophodnu za kvalitetno vođenje i upravljanje prilikom izvršenja svih zadaća.

Naglasivši da je iduće godine trideseta obljetnica ustrojavanja HV-a, poručio je kako je transformacija Hrvatskog vojnog učilišta u Sveučilište za obranu i sigurnost "Dr. Franjo Tuđman" od posebnog državnog interesa.

Punu potporu osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti dala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknuvši kako je njezino ministarstvo u suradnji s Ministarstvom obrane od početka uključeno u projekt.

Hrvatska u najkraćem roku organizirala nastavu putem online platformi te preko HRT-a

Vlada je donijela i odluku o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama, kao i na visokim učilištima te obavljanju redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kazala je da se odlukom o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama kao i na visokim učilištima te obavljanju redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja uređuje se drukčije izvođenje nastave i to prvenstveno za učenike razredne nastave od 1. do 4. razreda osnovnih škola, gdje će se nastava provoditi mješovitim modelom, dijelom kao oblik nastave koju učenici pohađaju u školi, a dijelom kao nastava na daljinu.

Premijer Andrej Plenković zahvalio je ministrici i svim učiteljima i profesorima na naporima koje su učinili kako bi Hrvatska, kako je rekao, bila jedna od članica Europske unije koja je u najkraćem roku organizirala nastavu putem online platformi te preko HRT-a.

"Tu smo bili i brzi i učinkoviti i pokazali da u jednom segmentu koji obuhvaća ogroman broj ljudi možemo osigurati nastavak rada putem tehnologije odnosno medijskih sredstava. Mislim da je to veliki iskorak", ocijenio je premijer.

Istaknuo je kako je u demokratskom društvu pitanje obrazovanja odgovornost "i države ali i roditelja", te pohvalio "uvjerljivo dobivenu utakmicu u prvom poluvremenu protiv covida-19".

Sada, kako je rekao, slijedi druga faza, ponovni početak rada škola i vrtića od ponedjeljka, što "predstavlja važnu političku i društvenu odluku". "Zato, uz puno razumijevanje i elementa odgovornosti koji roditelji očekuju, i onoga što mi kao država na ovaj način uređujemo, smatram da je postupan povratak u škole, vrtiće i na fakultete nužan i dobar sljedeći korak od početka idućega tjedna", zaključio je hrvatski premijer.

Izrazio je uvjerenje da će se, unatoč određenim rezervama koje se čuju vrlo brzo doći do situacije da će se djeca vratiti u škole i vrtiće i studenti na fakultete. "To je dio normalizacije. Budimo odgovorni", poručio je premijer.
 
Izvor. Hina/Vlada




Pisane vijesti