"Jaka Ina je Vladin interes, a cilj Memoranduma o razumijevanju između Ine i Janafa je maksimiziranje poslovnih rezultata tih dviju kompanija", rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
"Hrvatskoj Vladi od 2016. godine naovamo interes je jaka Ina i snažan energetski sektor u Hrvatskoj. U konačnici, on će biti predmet naše komunikacije u predizbornoj kampanji koja dolazi. U kontekstu našeg promišljanja o Ini polazimo za tim da Inu treba vratiti u hrvatske ruke", izjavio je Ćorić, najavivši da će 9. lipnja Vlada dobiti preliminarno izvješće Lazarda i njegovih partnera o procjeni vrijednosti Ine nakon čega će poduzeti daljnje korake.
Vezano za Memorandum o razumijevanju između Ine i Janafa o kojem danas piše Nacional, Ćorić je rekao da je riječ o memorandumu koji projicira poslovne interese dvaju poslovnih subjekata Ine i Janafa, a sve s ciljem maksimiziranja njihovih poslovnih rezultata.
"Taj memorandum podrazumijeva prije svega priključenje Rafinerije nafte u Sisku na skladište Janafa, koje se nalazi na području Siska. S druge strane, podrazumijeva određene radove u luci Rijeka, koji omogućavaju efikasnije funkcioniranje Ine odnosno Janafovog transportnog sustava. I konačno, podrazumijeva Inino opredjeljenje da što je moguće veće količine nafte iz Janafovog terminala u Omišlju uputi kao članica MOL grupe prema rafinerijama na području Mađarske odnosno Slovačke", izjavio je ministar.
Dodao je da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, odnosno on osobno nije potpisnik tog memoranduma. "Nisam strana u ovom memorandumu. Mi smo svjedočili tom memorandumu. U kontekstu poslovnih promišljanja kako Ine, odnosno Janafa, svjedočio sam tom memorandumu i ja sam ga i supotpisao", rekao je.
Sisačka Rafinerija kao bioenergijsko postrojenje
Ćorić kaže i da nema ništa protiv da se memorandum objavi.
Ističe da je funkcioniranje Ine kao uspješne kompanije u interesu Hrvatske, bez obzira na vlasničke udjele.
"U ovome trenutnu nemamo dominantan vlasnički udio. Ina nije mogla biti uspješna kompanija u situaciji u kojoj njezin rafinerijski biznis funkcionira tako da se na razini Rafinerije nafte Rijeka radi s oko 70 do 80 posto kapaciteta, dok se na razini Rafinerije nafte Sisak radi na razini 20 do 30 posto kapaciteta. Zbog toga poslovna odluka do koje je došlo u proteklom razdoblju, o pretvaranju Rafinerije nafte Sisak u logistički centar, s određenim dijelovima proizvodnje, odluka je koja je naišla na razumijevanje i Ministarstva zaštite okoliša i energetike", naveo je.
Ćorić Inu vidi kao vertikalno integriranu kompaniju sa svim njezinim sastavnim dijelovima, kao kompaniju koja snaži svoju proizvodnju u kontekstu treće generacije goriva te Rafinerije Sisak koju se u idućem razdoblju namjerava pretvoriti u bioenergijsko postrojenje.
Na pitanje novinara je li financijski isplativije naftu s hrvatskih polja slati u Mađarsku na preradu i vraćati je iz Mađarske u Hrvatsku ili je jeftinije prerađivati u Rijeci, Ćorić odgovara da slati znači prodavati.
"Nafta se s područja Siska manjim dijelom prevozi prema Rafineriji nafte u Rijeci, a većim dijelom prema Mađarskoj. Što se tiče rentabilnosti poslovanja, varijanta u kojoj se dio nafte prodaje, a dio nafte prerađuje, je dugoročno bolja nego varijanta u kojoj jedna rafinerija radi sa 70 do 80 posto kapaciteta, a druga radi sa 20 do 30 posto", rekao je.
Ćorić je kazao i da je predsjednik Vlade bio upoznat da će memorandum biti potpisan, ali nije bio upoznat s detaljima. Potpisivanje memoranduma opravdao je dugoročnim koristima Ine i Janafa, od kojih je jedna kompanija u suvlasništvu, a druga u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske.
U memorandumu i Ina i Janaf jasno definiraju svoje interese, za Inu je to priključivanje rafinerije u Sisku na Janafovo skladište koje se nalazi na nekih kilometar i nešto udaljeno od te pristupne točke. Desetljećima je rafinerija u Sisku bila izolirana na transportni sustav, ovim se memorandumom je i jedna i druga strana izrazila spremnost da se to priključivanje dogodi. Janafov interes je da Ina kao dio Mol grupe u tom memorandumu jasno iskazuje svoju namjeru da će se u narednom razdoblju veća količina sirove nafte sa transportne točke Omišalj transportirati prema Molovim rafinerijama na području Mađarske i Slovačke.
Nije se odustalo od kupovine Ine
Ćorić je, odgovarajući na pitanje novinara, kazao da preuzima odgovornost za svaku točku memoranduma budući da mu je svjedočio.
Na novinarsko pitanje stoji li obećanje od prije tri i pol godine, kada je Vlada obećala da će se Ina vratiti u hrvatske ruke, Ćorić je istaknuo da je to obećanje bilo dano u pozitivnim ekonomskim okolnostima, no da se tada dogodila kriza sa Agrokorom. Podsjetio da je bio raskinut ugovor s prvom konzultantskom kućom, što je usporilo cijeli proces.
Riječ je bila o konzorciju u kojem su bili Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ), koji su bili odabrani u 2018. za investicijskog savjetnika Vlade u transakciji moguće kupnje dionica Ine od mađarskog MOL-a te moguće naknadne prodaje tih dionica novom strateškom partneru Ine.
Međutim, nakon što su se pojavili prijepori oko "shvaćanja onoga što je trebalo inkorporirati u sam ugovor o zastupanju, poglavito po pitanju tehničkih aspekata samoga angažiranja savjetnika", Vlada je 1. kolovoza 2019. za novog konzultanta odabrala investicijsku banku Lazard.
Ćorić je danas ustvrdio da se nije odustalo od ideje kupovine Ine, ali je naglasio i da posljednjih godina Vlada ima korektan odnos s partnerima iz MOL Grupe.
"Nismo odustali od te opcije, ali da bi se to realiziralo potrebno je da obje strane nađu zajednički jezik, zapravo da druga strana tu našu ponudu prihvati. Oni, dakle MOL, nisu protiv realizacije takvog posla, no druga strana oni imaju svoju poziciju u tom poslu", kazao je Ćorić, dodavši da će Vlada izaći s ponudom za Inu, ali da nije siguran da će ona biti prihvaćena.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti
