Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na skupu dionika u procesu obnove zgrada oštećenih u potresu na temu povezivanja, uzajamnog predstavljanja i suradnje znanosti i gospodarstva na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Tom prigodom potpisan je Sporazum o suradnji Hrvatske gospodarske komore i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pozdravljajući nazočne, predsjednik Vlade zahvalio je stručnjacima koji su sudjelovali u procesu određivanja šteta u gradu Zagrebu te u izradi zakonskog okvira za obnovu grada.
Podsjetio je da su zbog potresa brojni stanovnici Zagreba i okolice ostali u nemogućnosti da žive u svojim kućama i stanovima, a oštećene su i brojne javne zgrade, bolnice, škole i ustanove. Oštećenje sjevernog tornja Zagrebačke katedrale, dodao je, najvidljiviji je ožiljak našeg ranjenog glavnoga grada.
Kazao je da su u svega par sati nakon potersa na teren izašle sve službe, od civilne zaštite, vatrogasaca, policije, medicinske službe do hrvatske vojske, a održan je i sastanak državnog vrha.
"Naši ljudi su još jednom pokazali da su velikog srca i da se znaju nositi s najvećom krizom. Pokazali smo veliku snagu, solidarnost, pribranost i dostojanstvo", naglasio je Plenković,
Premijer je izvijestio da je procjena štete, u kojoj su sudjelovali i stručnjaci Svjetske banke, verificirana na 86 milijardi kuna, što je otprilike 60 posto državnog proračuna na godišnjoj razini.
Rekao je da je Vlada u koronakrizi i nakon potresa djelovala u tri smjera – ministar Zdravko Marić brinuo je o financijama i gospodarstvu, ministri Božinović i Beroš vodili su računa o zdravstvenoj sigurnosti građana, a ministar Štromar bio je zadužen da sa stručnjacima vidi kako pristupiti problemu obnove Zagreba te mjesta pogođenih potresom u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
"Krenuli smo u nekoliko pravaca. Prvo su bile kratkoročne mjere za one najugroženije, drugo je izrada kvalitetnog zakonskog okvira za dugogodišnju obnovu i treće je angažman na popisu šteta, a potom i nastojanje da se osigura međunarodna financijska pomoć koja će biti potrebna za obnovu grada", ustvrdio je Plenković.
Rebalansom proračuna izdvojen je 141 milijun kuna za interventne mjere
Predsjednik Vlade podsjetio je da je rebalansom proračuna izdvojen 141 milijun kuna za interventne mjere na onim zgradama i stanovima koji su trebali potporu za obnovu krovišta, zabatnih zidova, dizala, dimnjaka i kondenzacijskih bojlera, što je, kazao je, sve skupa 20 tisuća kuna po jedinici.
Rekao je i da je Vlada na prijedlog Ministarstva državne imovine donijela Uredbu na temelju koje država plaća najamnine svima onima koji ne mogu biti u svojim stanovima i kućama. Dodao je da će Vlada podnijeti i sve troškove smještaja u Studentskom domu u Cvjetnom naselju, a riječ je o 2,5 do 3 milijuna kuna mjesečno.
Premijer se osvrnuo i na Zakon o obnovi Zagreba. Smatra da bi bilo duboko fundamentalno pogrešno donijeti ga u super hitnoj proceduri i bez javne rasprave. Istaknuo je važnost struke, prije svega građevinara, arhitekata i urbanista.
"Nemamo pravo igrati se sa situacijom koju još nismo doživjeli. Nije isto je li se dogodila poplava u Gunji, uz sve dužno poštovanje, ili ako je potresom pogođen glavni grad sa svojom povijesnim jezgrom, baštinske vrijednosti, s više od 25 tisuća oštećenih zgrada", ustvrdio je.
Premijer je ocijenio dobrim što je Nacrt prijedloga zakona poslan u javnu raspravu, o čemu govori i činjenica da je stigla 391 primjedba. Istaknuo je važnim da te primjedbe najčešće dolaze od kompetentnih ljudi i udruga koje razumiju problematiku i žele svojim inicijativama poboljšati zakonski okvir.
Dodao je da Vlada temeljito analizira i proučava primjedbe prije nego ga uputi u Hrvatski sabor, naglasivši posebno važnim da zakon bude kvalitetan i da se u njemu osjeća dugoročnost procesa.
"Ovakav skup na kojem spajamo ljude iz akademske zajednice, sve one koji su kroz gospodarsku komoru angažirani na obnovi Zagreba može pomoći da zakonski okvir bude primjeren, transparentan, jasan i dugoročno održiv", rekao je Plenković.
Financijska pomoć za obnovu Zagreba
Premijer je izvijestio da je Vlada poduzela ozbiljne korake i za dobivanje financijske pomoći.
Podsjetio je da su sa Svjetskom bankom potpisana dva sporazuma, jedan u vrijednosti od 300, a drugi 200 milijuna dolara, prije svega za obnovu zdravstvenih i obrazovnih ustanova na razini garada Zagreba.
Plenković je rekao i da je podnesen zahtjev Europskom fondu solidarnosti te se očekuje potpora u iznosu od 600 milijuna eura.
Pojasnio je pritom da nema donatorskih konferencija za situacije prirodnih nepogoda za države članice. "Europska unija ih, zajedno s drugim međunarodnim partnerima, radi za treće zemlje, a za svoje članice koristi sredstva Fonda solidarnosti", kazao je premijer.
Predsjednik Vlade spomenuo je i Višegodišnji financijski okvir, kao i instrument "EU sljedeće generacije", od kojih Hrvatska računa na oko 22 milijarde eura u slijedećih sedam godina.
"Zakon o obnovi bit će jedan od prvih koje će Hrvatski sabor usvojiti u idućem mandatu", poručio je predsjednik Vlade. Apelirao je i na postizanje što šireg konsenzusa, naglasivši da obnova nije pokazna vježba jedne stranke ili samo gradske ili središnje vlasti.
"Ovo mora biti dugoročan, pametan, promišljen i izražen proces kojeg prati sve ono što je važno za sigurnost naših građana, jasan zakonski okvir i dobro osmišljeno dugoročno financiranje", zaključio je predsjednik Vlade.
Uz predsjednika Vlade bili su ministar državne imovine Mario Banožić i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Pisane vijesti
