Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je jutros na Hrvatskom radiju Sljeme, gdje je govorio o obnovi Zagreba nakon razornog potresa u ožujku. Poručivši da se radi o situaciji bez presedana, kazao je da će za kvalitetnu obnovu grada trebati vremena. Podsjetio je na dosad poduzete aktivnosti te najavio financijsku pomoć međunarodnih institucija u sanaciji.
Podsjetio je da je riječ o najvećem potresu koji je pogodio grad od 1880. godine. Kazao je da je pogođena povijesna jezgra grada, s 25 tisuća zgrada, institucija, javnih ustanova i vjerskih objekata, a utvrđena šteta, koja ja verificirana po međunarodnoj metodologiji Svjetske banke, iznosi 11,5 milijardi eura.
"Ta činjenica nas bitno razlikuje od drugih potresa i situacija u kojoj su našle druge zemlje. Ne znam ni za jedan glavni grad u Europskoj uniji u zadnjih nekoliko desetljeća da ga je pogodio ovakav potres", ustvrdio je Plenković.
Premijer je zahvalio svim Zagrepčankama i Zagrepčanima, svim službama koje su se, rekao je, pokazale fascinantno angažiranim, solidarnim i brzim u svemu.
Naveo je i da se cijeli državni vrh sastao samo sat i pol nakon potresa. Predsjednik Vlade izrazio je žaljenje zbog smrti djevojčice koja je preminula od ozljeda zadobivenih u potresu. "To je za nas bio najveći gubitak u svemu ovome", istaknuo je.
Rebalansom proračuna 141 milijun kuna za interventne mjere
U intervjuu se osvrnuo na sve što je Vlada poduzela kako bi se sanirale posljedice potresa. Podsjetio je da je donesena Uredba kojom su financirane najamnine za sve građane koji nisu mogli biti u svojim stanovima i kućama u Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Naveo je i da je rebalansom proračuna izdvojen141 milijun kuna za interventne mjere po stambenoj jedinici.
"Na taj način Ministarstvo graditeljstva će plaćati intervencijske radove na krovištima, zabatnim zidovima, dimnjacima, a Fond za zaštitu okoliša će platiti nove kondenzacijske bojlere da bi smo ljudima omogućili toplu vodu i stavili u funkciju ono što je najnužnije", pojasnio je Plenković.
Istodobno, Vlada je poduzela aktivnosti prema Svjetskoj banci, naveo je premijer. Potpisan je zajam od 200 milijuna dolara koji se odnosi na zdravstvene i obrazovne ustanove. Paralelno s time, dodao je, podnijeli smo zahtjev europskom Fondu solidarnosti.
Predsjednik Vlade kazao je da je Europska unija organizirala donatorsku konferenciju za Albaniju koju je podržala i Hrvatska, pojasnivši pritom da u situacijama prirodnih nepogoda nema donatorskih konferencija za članice Europske unije već se koriste sredstva Fonda solidarnosti.
Za obnovu nakon potresa i 600 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU
Istaknuo je da Hrvatska iz Fonda solidarnosti očekuje 600 milijuna eura.
Premijer je kazao i da je Nacrt Zakona o obnovi poslan u javnu raspravu, što je ocijenio dobrim jer će se na taj način dobiti
input svih onih koji žele dati svoj doprinos tom zakonu. Podsjetio je da je jučer bio na Građevinskom fakultetu na skupu koji se bavio obnovom Zagreba. Zahvalio je još jednom svima koji su sudjelovali u procesu utvrđivanja šteta.
"Nije to zakon koji se donosi preko koljena i u hitnoj proceduri", rekao je Plenković i naveo da je na Nacrt zakona stigla 391 primjedba. Dodao je da Vladine službe trenutno rade na tome koje će se od pristiglih sugestija uzeti u obzir, a nakon izbora zakon će se uputiti u saborsku proceduru.
Izražavajući puno poštovanje i suosjećanje prema ljudima nakon poplave u Gunji, premijer je ocijenio da je to neusporedivo sa situacijom u kojoj je potres pogodio povijesnu jezgru glavnoga grada.
Obnovljene zgrade bit će otpornije na eventualne nove potrese
"Mi smo ovdje morali uzeti u obzir stavove građevinara, arhitekata, urbanista, pravnika, povjesničara umjetnosti, konzervatora, elektrotehničara, strojara, eksperata za dimnjake. Nema te službe i profesije koja nije involvirana na bilo koji način u urbanizam, planiranje i izgradnju. Ovakva situacija je presedana", kazao je Plenković.
Dodao je da će sustavnim, pametnim i faznim planiranjem šteta u Zagrebu sanirati idućih desetak godina. Sve drugo nije realno, smatra premijer.
Pritom je naglasio da se obnovom zgrade neće samo vraćati u prethodno stanje već je potrebno naći, prema međunarodnim normama i europskim standardima, prihvatljivu, srednju, razinu koja će biti otpornija na eventualne buduće potrese, a ujedno vodeći računa da ta obnova ne bude toliko skupa da je nitko ne može isfinancirati.
Premijer Plenković istaknuo je da je potrebno pronaći model obnove koji će biti održiv upozorivši na rizik od brzih rješenja koja bi se morala u hodu stalno mijenjati.
Naglasio je pritom i važnost razvijanja kulture osiguranja stambenih zgrada i objekata.
Vlada neće dopustiti da Grad Zagreb dođe u problem financiranja
Kazao je da će zakon o obnovi biti okvir, nakon čega treba donijeti kvalitetan program koji će odrediti dinamiku obnove.
Što se tiče financiranja obnove iz Grada Zagreba su poručili da bi im u obnovi pomoglo kada bi im se "oprostilo" uplaćivanje u Fond fiskalnog izravnjanja, koje iznosi otprilike 900 milijuna kuna godišnje.
Premijer Plenković podsjetio je da je ova Vlada reformom financiranja lokalne i područne samouprave za njihovo financiranje ostavila više od 3,5 milijarde kuna te da nema dijela Hrvatske koji time nije dobio više sredstava.
"Grad Zagreb je srce Hrvatske i ekonomski najjača jedinica koja ima i status glavnog grada i status županije istodobno. Razumijemo da u nekim okolnostima Grad Zagreb ima određene financijske poteškoće, o tome često razgovaramo i ja i ministar financija i cijelo vrijeme iznalazimo rješenja. Mi, kao Vlada, nikada nećemo dopustiti da Grad dođe u problem financiranja", poručio je.
Dodao je da se ogroman broj projekata u Zagrebu financira nacionalnim sredstvima i sredstvima koje Vlada apsorbira za Zagreb iz europskih fondova, navevši kao primjer zagrebački rotor.
"To je sjajan projekt vrijedan 330 milijuna kuna. 283 milijuna smo dobili iz europskih fondova, a 50 milijuna kuna je dalo Ministarstvo prometa, a tek je jedan manji dio otpao na Grad", pojasnio je i naglasio da će Vlada i u obnovi nakon potresa financijski pomoći Zagrebu bez problema.
Članice EU i međunarodne financijske institucije pomoći će u financiranju obnove nakon potresa
Upitan je li Hrvatska mogla učiniti više dok je predsjedala Vijećem Europske unije u smislu dobivanja pomoći u obnovi nakon potresa, predsjednik Vlade ustvrdio je da smo mogli biti puno zadovoljniji predsjedanjem općenito da nije bilo pandemije COVID-a 19.
"Da nismo imali COVID 19 i Hrvatska i Grad Zagreb i svi građani općenito imali bi veći osjećaj što je to danas Europa, što je Europska unija, što to predsjedanje znači za Hrvatsku i hrvatske građane. To je bila cijela namjera", kazao je premijer Plenković istaknuvši da je Hrvatska isplanirala preko 160 različitih događaja.
Podsjetio je da je s tim ciljem Vlada obnovila i dovršila zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, u kojoj je od 1995. kada je otvorena ostalo više od 7.000 kvadrata u
roh-bau varijanti, čime je Zagreb i cijela zemlja dugoročno dobila novi, kvalitetni, veliki konferencijski centar koji se može koristiti u razne svrhe.
Što se tiče međunarodne pomoći u obnovi, premijer Plenković upozorio je kako treba voditi računa o činjenici da se potres dogodio u vrijeme COVID-a i u trenutku kada u svakoj od članica Europske unije, posebno velikih zemalja, ima na tisuće preminulih ljudi pa je fokus svih lidera bio na tome kako spasiti svoje građane.
"To ne znači da zemlje članice, naši partneri, neće sudjelovati u obnovi. Dapače, mi sa svakom zemljom razgovaramo da nam obnove pojedine dijelove institucija, zgrada", kazao je i dodao da Hrvatska uz to računa i na sredstva kroz razne druge mehanizme, zajmove Svjetske banke, i Europski fond solidarnosti.
Naglasio je da se Hrvatska trenutno bori za 22 milijarde eura u idućih sedam godina – otprilike 12 milijardi kroz redoviti sedmogodišnji proračun Europske unije i dodatnih 10 milijardi za gospodarski oporavak.
"Moja je želja da, u dogovoru s Europskom komisijom, dio tih sredstava iskoristimo i za obnovu grada Zagreba", poručio je na kraju razgovora predsjednik Vlade.
Cijeli intervju možete poslušat
OVDJE.
Pisane vijesti
