Ulazak Hrvatske u europodručje mogao bi biti riješen do kraja mandata iduće Vlade >
Objavljeno: 10.07.2020.
Ulazak Hrvatske u europodručje mogao bi biti riješen do kraja mandata iduće Vlade
Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas u Banskim dvorima konferenciju za medije o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam ERM II. Naglasio je da ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) puno znači za njenu financijsku stabilnost te joj jača reputaciju na ekonomskom i financijskom planu.
Premijer je na konferenciji izvijestio da su danas ministri financija država članica Eurogrupe te Danska i predsjednica Europske središnje banke donijeli odluku da se Hrvatsku uključi u europski tečajni mehanizam ERM II.
Od usvajanja naše Strategije za uvođenje eura u svibnju 2018. godine, Vlada je zajedno s Hrvatskom narodnom bankom predano radila na ispunjavanju ovoga cilja. To je korak koji kolokvijalno nazivamo predvorje eurozone", rekao je Plenković, dodavši da je s Hrvatskom primljena i Bugarska.
Ocijenio je da je posao u proteklih godinu dana, od slanja pisama namjere za članstvo u ERM II i bankovnoj uniji, do danas, obavljen sjajno.
Premijer je podsjetio da uz Schengen, ulazak u eurozonu jedna je od dvije "dublje" integracije koje su Hrvatskoj kao najmlađoj članici EU-a preostale.
Istaknuo je da je naše članstvo u eurozoni podržala i Europska komisija.
Govoreći o euroziranosti Hrvatske, pojasnio je da je Hrvatska trenutno po broju stanovnika najmanja država članica Europske unije koja još uvijek nije u eurozoni.
"Mi smo po određenim parametrima vezani za euro. Štednja stanovništva u eurima nikad nije pala ispod 66 posto, a u prosjeku je posljednjih osam godina iznosila 71 posto", ustvrdio je premijer.
Kad je riječ o zaduživanju, 47 posto kredita je u kunama s valutnom klauzulom u eurima, a u posljednjih osam godina prosječno 54 posto, naveo je.
Što se tiče turizma, noćenja gostiju iz zemalja europodručja čine ukupno 61 posto inozemnih gostiju. Kad je riječ o robnom izvozu, 57 posto vrijednosti ukupnoga izvoza se ostvaruje s državama europodručja.
Predsjednik Vlade naglasio je da je utvrđen središnji paritet između kune i eura i bit će 7, 53450 kuna te on odgovora tržišnom današnjem tečaju u trenutku donošenja odluke.
Nakon ulaska u ERM II, da da bi ušli u europodručje, premijer je pojasnio da Hrvatska mora nastaviti ispunjavati tzv. kriterije iz Maastrichta, odnosno kriterije nominalne konvergencije, a to su stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug.
Premijer smatra da će Vlada u slijedećem mandatu ostvariti ulazak u europodručje. "O točnom datumu ćemo govoriti kada budemo malo sigurniji", rekao je.
Podsjetio je i na različita iskustva o vremenu koju neka zemlja provede u ERM-u II prije nego pristupi europodručju. Rekao je da su najbrži bili Slovenija, Cipar i Malta, koji su u mehanizmu proveli nešto manje od tri godine, a najdulje je bila Litva, 10,5 godina.
"Stoga, različita je praksa, ja ne želim sada spekulirati o trenutku, danu, datumu, mi ćemo i dalje raditi svoje aktivnosti, ispunjavati program i planove Vlade", rekao je Plenković.
Dodao je da s visokim stupnjem vjerojatnosti može reći da bi ulazak u europodručje, ako se nastavi ovako dobro raditi kao do sada, ako se kvalitetno iskoristi idući višegodišnji proračun EU-a te instrument "EU iduće generacije", mogao biti riješen do kraja mandata iduće Vlade. "To je realno obećati", kazao je premijer.
Istaknuo je i kako je s današnjim danom dodatno ojačana reputacija Hrvatske na ekonomskom i financijskom planu, na međunarodnim i domaćim financijskim tržištima, a ovo će značiti i novu legitimaciju kada nas budu ocjenjivale agencije za kreditni rejting.
Marić: Ulazak u ERM II veliki dan za Hrvatsku
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je da je ispred Hrvatske nastavak aktivnosti, istaknuvši da je danas veliki dan za Hrvatsku.
Upitan za porast javnog duga i deficita te mogućem usporavanju ulaska u eurozonu, Marić odgovara da će zbog koronakrize ove godine biti velik deficit, umjesto planiranog suficita, kao i da će doći do jednokratnog povećanja javnog duga.
Granica za javni dug po mastriškim kriterijima iznosi 60 posto BDP-a, a i prije koronakrize, Hrvatska je kao i većina zemalja članica premašivala tu granicu.
Podsjetio je i da je Hrvatska dosad smanjivala udio javnog duga za oko tri postotna boda godišnje, što je četiri puta brže no što odredbe Masstrichta predviđaju.
"Jednokratno povećanje udjela javnog duga u BDP-u zbog koronakrize ćemo veći iduće godine krenuti anulirati i vratiti ćemo se na putanju da smanjivanje javnog duga u BDP-u bude brže i jače od onog što odredbe Masstrichta predviđaju, što znači da ćemo ispunjavati i taj kriterij", rekao je Marić.
Dodao je da se Hrvatska ulaskom u ERM II obvezala i na dodatne mjere, poput nastavka jačanja okvira za sprečavanje pranja novca, administrativno i parafiskalno rasterećenje gospodarstva i građana, a tu su i dodatni iskoraci oko stečajnog zakonodavstva, kao i smjernice za bolje upravljanje u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu.
Danas je definiran središnji paritet i središnji paritet hrvatske kune, koji će se pratiti za vrijeme boravka u ERM II, a šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura bit će poznat i fiksni tečaj po kojem će se izvršiti konverzija. Odmah nakon toga, kao obveza će se uvesti dualno prikazivanje cijena proizvoda - i u kunama i u eurima, kako bi se nastojao neutralizirati efekt porasta cijena zbog zaokruživanja, najavio je ministar Marić.
Vujčić: Možete biti pouzdani u nastavak stabilnosti tečajne politike HNB-a
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ponovio je da je Hrvatska ušla u ERM II po današnjem tržišnom tečaju 7,53450 kuna za jedan euro.
Pojasnio je da to za Hrvatsku znači da tečajna politika HNB-a ostaje ista kao i do sada te da će i u idućem razdoblju, sve do uvođenja eura, održavati tečaj stabilnim na isti način kako je to rađeno i do danas.
"Možete biti pouzdani u nastavak stabilnosti tečajne politike HNB-a", poručio je Vujčić.
Istaknuo je da je Hrvatska ušla i u bankovnu uniju, odnosno u zajednički sustav nadzora banaka, čime HNB imenuje svojeg člana u zajedničko supervizorsko tijelo Europske središnje banke (ECB), koji tamo ima glas kao i sve ostale zemlje eurozone koje su sada u bankovnoj uniji, dok s druge strane, ECB preuzima nadzor nad svim hrvatskim bankama.
Također, prije ulaska u eurozonu, ostvaren je i ulazak u zajednički sanacijski mehanizam EU-a, što također znači da ćemo imati ista prava i obveze kao i sve zemlje eurozone.