Premijer Plenković dobio mandat za sastavljanje nove Vlade, konstituirajuća sjednica Sabora 22. srpnja

Predsjednik dosadašnje i mandatar buduće Vlade Andrej Plenković predstavio je danas strukturu nove Vlade u kojoj će biti 16 ministarstava te je objavio imena četiri potpredsjednika, nakon što mu je predsjednik Republike Zoran Milanović dodijelio mandat za sastavljanje nove Vlade, čestitavši mu na pobjedi na parlamentarnim izborima.

Nakon što su predstavnici Državnog izbornog povjerenstva uručili predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću službene rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor, predsjednik Republike dao je danas mandat za sastavljanje nove Vlade dosadašnjem predsjedniku Vlade i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću.
 
Istaknuvši da su rezultati parlamentarnih izbora jasni te da mu je premijer Plenković donio potpise 76 zastupnika i zastupnica, predsjednik Republike Zoran Milanović čestitao je Andreju Plenkoviću i zaželio mu sve najbolje.
 
"U dosta smo kompliciranim vremenima za kakva dosad nismo znali i nadam se da će, nakon što će ova godina završiti kako već mora završiti, a to je gospodarskim padom, sljedeća godina biti godina rasta i poleta", poručio je predsjednik Republike.
 
Predstavljanje članova nove Vlade idući tjedan
 
Predsjednik dosadašnje i mandatar nove Vlade Andrej Plenković zahvalio je predsjedniku Republike na povjerenom mandatu za sastavljanje nove Vlade Republike Hrvatske slijedom rezultata na izborima za Hrvatski sabor koji su održani 5. srpnja.
 
Zahvalio je svim građanima koji su sudjelovali na izborima, posebice onima koji su dali povjerenje Hrvatskoj demokratskoj zajednici i partnerima.
 
"Ovakav rezultat i ovakva uvjerljiva pobjeda na izborima, kao što sam kazao u izbornoj noći, obvezuje. Pred Hrvatskom je puno zahtjevnih izazova, prije svega političkog, ali isto tako ekonomskog, financijskog i javno-zdravstvenog karaktera stoga je naš cilj bio da idemo što prije ka sazivanju Hrvatskoga sabora. Predsjednik Republike je, u dogovoru sa mnom i s predsjednikom Hrvatskoga sabora, odlučio da to bude 22. srpnja", poručio je.
 
Premijer Plenković najavio je da će novu Vladu predstaviti idućega tjedna nakon konstituiranja Hrvatskoga sabora, a budući da ta tema izaziva veliku medijsku pozornost već je danas predstavio strukturu novih ministarstava, dok će nova imena objaviti službeno idući tjedan.
 
Ministarstava će, u odnosu na dosadašnji broj, biti manje i bit će ih 16, a nova Vlada imat će četiri potpredsjednika. Uz dosadašnje potpredsjednike Davora Božinovića i Zdravka Marića, koji će tu dužnost obavljati i u novoj Vladi, potpredsjednici Vlade bit će i Tomo Medved te Boris Milošević.
 
Nova Vlada imat će 16 ministarstava
 
Što se tiče resora, premijer Plenković kazao je da će kao i dosada ostati ministarstva unutarnjih poslova, hrvatskih branitelja, financija, obrane, poljoprivrede, regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, mora, prometa i infrastrukture, zdravstva te znanosti i obrazovanja.
 
Spojit će se ministarstvo pravosuđa i uprave, zatim  ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja te državne imovine, također, spajaju se ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i socijalne politike, dok će ministarstvo kulture dobiti u nazivu i medije. Ministarstvu turizma dodat će se i resor sporta, a novost je i ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja, koje će obuhvaćati i gospodarstvo i energetiku, klimatske promjene i zaštitu okoliša, odnosno sve teme koje reflektiraju aktivnosti na europskoj razini vezane uz Green deal.
 
I dalje će postojati Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske te Središnji državni ured za javnu nabavu, dok će se ustrojiti Središnji državni ured za demografiju i mlade, kao novo tijelo.
 
"Želimo pitanju demografske politike dati veću pozornost u budućnosti i imati jedan horizontalni pristup", istaknuo je predstavivši u najkraćim crtama sastav nove Vlade.
 
Premijer Plenković najavio je da će sutra i prekosutra sudjelovati u Bruxellesu na pregovorima Europskog vijeća o novom Višegodišnjem financijskom okviru te o instrumentu EU iduće generacije.
 
"Imat ćemo cjelovitiju sliku o tome koliko će sredstava Hrvatskoj biti na raspolaganju u sljedećih četiri odnosno sljedećih sedam godina", dodao je.
 
Racionalizacija je jedan od temeljnih ciljeva Vlade
 
Odgovarajući na pitanja novinara o smanjenju borja ministarstava, premijer Plenković podsjetio je da je to smanjenje najavljivao i u izbornoj kampanji te istaknuo da je jednostavnije upravljati Vladom s manjim brojem ministarstava s obzirom da će imati više vremena posvetiti se svakom od resora.
 
Naglasio je da će nova Vlada imati nešto manji broj dužnosnika, te podsjetio da su već u prethodnoj Vladi pomoćnici ministara postali ravnatelji uprava pa više ni oni nisu dužnosnici.
 
Što se tiče broja državnih službenika, premijer Plenković naglasio je da je racionalizacija jedan od temeljnih ciljeva politike Vlade već duže vremena, ali i dodao da to ne znači da će automatski ovim preustrojem biti i manje ljudi.
 
Predsjednik Republike, odgovarajući na isto pitanje, kazao je da se radi o dobrom potezu ukoliko će na taj način biti lakše raditi predsjedniku Vlade, čije je diskrecijsko pravo odrediti broj ministarstava. Dodao je da ne treba gledati koliko ljudi prima plaću, nego što rade za tu plaću i kakva je njihova produktivnost, upozorivši da je produktivnost teže mjeriti u javnom nego u privatnom sektoru.
 
"Ukoliko će ovo pomoći predsjedniku Vlade, a pomoći će mu, jer je sa 16 ljudi jednostavnije raditi nego sa 20 ljudi, tim bolje", poručio je predsjednik Milanović.
 
Suradnja u okviru Ustavnih ovlasti za dobrobit svih hrvatskih građana
 
Novinare je zanimalo i kako dvojica predsjednika vide svoju buduću suradnju. Predsjednik Republike Zoran Milanović kazao je kako je i dosada podupirao gotovo sve Vladine mjere, pogotovo one u kontekstu krize nastale uslijed pandemije koronavirusa, dok se, kako je kazao, možda nisu razumijevali oko nekih simboličkih manifestacija.
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ponovio je kako smatra da sve ono što dvojica predsjednika temeljem Ustavnih ovlasti trebaju raditi zajedno treba činiti na način da se pronalaze najbolja rješenja u interesu hrvatskih građana.
 
Dodao je da je iza Hrvatske intenzivan izborni ciklus s obzirom da su održani i predsjednički pa potom i parlamentarni izbori.
 
"Sada je na hrvatskom političkom prostoru praktički, osim lokalnih izbora u svibnju 2021., do 2024. kada su opet svi izbori, dakle i europski i parlamentarni i predsjednički, jedna sasvim druga situacija i druga politička perspektiva. U interesu nam je da tamo gdje možemo naći zajednički nazivnik radimo u korist hrvatskih građana u svim aspektima – političkom, sigurnosnom, gospodarskom. Ovlasti i nadležnosti Vlade i predsjednika su nama obojici jako dobro poznate. O temama o kojima trebamo voditi dijalog, naravno da ćemo ga voditi u interesu hrvatskih građana", poručio je premijer Plenković.
 
Istaknuvši da će postojeće razlike u određenim političkim stavovima ostati, dodao je da obojica imaju dovoljno i životne i političke zrelosti da u okolnostima u kojima im slijede zajedničke četiri godine rada za dobrobit svih hrvatskih građana mogu postizati suglasja na način koji je dobar i konstruktivan za hrvatsko društvo.
 
Upitan može li javnost u novom mandatu Vlade očekivati rješavanje problema pozdrava "Za dom spremni", tim više što će potpredsjednik Vlade biti iz redova srpske nacionalne manjine, premijer Plenković odgovorio je kako je to pitanje regulirano našim zakonima i presudama, te da smo s te strane napravili velike iskorake.  Predsjednik Republike kazao je kako je pitanje hoćemo li to pitanje ubuduće, kao do sada, nespretno tretirati kao narušavanje javnog reda i mira ili ćemo to sankcionirati kao govor mržnje.
 
Partnerstvo sa manjinskim zastupnicima nastavak dobre prakse
 
Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo činjenicom da su svi manjinski zastupnici podržali novu Vladu, podsjetivši da je tako bilo i 2016. godine kada je osvojio prvi mandat.
 
Razgovore s drugim potencijalnim partnerima, dodao je, ostavljeni su možda za neka druga izborna vremena iz razloga što su se neki od njih tijekom kampanje ponašali na neprihvatljiv način ucjenjujući pobjedničku stranku tko i kako da vodi Vladu.
 
Dodao je kako, uz partnere koji će činiti novu parlamentarnu većinu, druge nije ni pitao potporu.
 
"Oni koji u budućnosti žele podržavati pojedine zakonske prijedloge, prijedloge proračuna ili neke druge Vladine mjere, to mogu učiniti samoinicijativno, javno i transparentno, a takvih je slučajeva bilo i u proteklom mandatu", kazao je premijer Plenković.
 
Predsjednik Republike dodao je da je partnerstvo s predstavnicima manjina nastavak dobre prakse. Istaknuo je da se ne radi samo o simboličkoj stvari, već onome što Hrvatsku kao društvo i političku zajednicu razlikuje od dosta njezinih susjeda.
 
Zakon o obnovi Zagreba jedna od prvih zadaća Vlade
 
Odgovarajući na pitanje novinara o donošenju zakona o obnovi Zagreba, premijer Plenković najavio je da će to biti jedna od prvih pet konkretnih stvari koje će nova Vlada napraviti.

Prvo je u planu donošenje odgovarajućeg zakonskog okvira koji će biti podloga za predstavljanje nove Vlade, zatim predstavljanje programa Vlade te, odmah u četvrtak, izglasavanje povjerenja Vladi. Nakon toga će biti prva sjednica nove Vlade na kojoj će se prijedlog zakona o obnovi Zagreba uputiti u prvo čitanje u Hrvatski sabor. 

"Na njemu se intenzivno radilo, održana je široka javna rasprava i zakon je usuglašen na razini resora. Ostale su još neke nijanse da dogovorimo tijekom idućega tjedna", rekao je premijer Plenković dodavši da su uz zakonski okvir važna i sredstva, koja će naći prije svega u međunarodnim izvorima. 
Istaknuo je da je potres u Zagrebu u 10 sekundi prouzročio najmanje 11 milijardi eura štete.

"Za razliku od onih koji urliču i na tome nastoje dobiti nekakve poene, moja politika kao rođenoga Zagrepčanina i čovjeka koji je dobio povjerenje ovdje u centru grada, u 1. izbornoj jedinici, je napraviti sustavan, pametan, mudar zakonski okvir u skladu s onim što grad Zagreb zaslužuje i na način da se osiguravaju sredstva", poručio je premijer Plenković.

Dodao je da će se ta sredstva iznaći, prije svega, iz međunarodnih izvora, podsjetivši da je već osigurano 200 milijuna dolara zajma Svjetske banke za zdravstvo i školstvo te da će uskoro stići i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti.

Jutros su obavljeni i razgovori s Razvojnom bankom Vijeća Europe, a bit će tu i važna uloga Hrvatske banke za obnovu i razvoj, s posebnim kreditnim linijama.

"Taj posao će trajati dugo, treba biti dobro isplaniran i mora u sebi imati ne samo povratak u prijašnje stanje, jer to nije dovoljno", poručio je i dodao da će Vlada napraviti održiv i učinkovit okvir s financijama koje će moći pratiti taj proces, s obzirom da se radi o 25 tisuća oštećenih objekata.

Predsjednik Republike Milanović smatra da je Zagreb bio najzapušteniji grad sa značajnom i ozbiljnom povijesno-urbanom jezgrom, a sada je prilika to promijeniti. Pojasnio je kako zapuštanje donjega grada nije bio problem ni ove Vlade ni prethodne već da nemar prema tome dijelu grada traje od 1945. godine te da je tu Grad Zagreba trebao puno napraviti u zadnjih 20 godina.

"To je naš grad, to je glavni grad svih Hrvata, to je hrvatski Jeruzalem na neki način. Taj grad bio je zapušten. Ovo je prilika da i Grad Zagreb i Vlada naprave puno. To je, prije svega, bila odgovornost Grada Zagreba", rekao je.

76 zastupnika dovoljno za stabilnu većinu

Predsjednik Republike smatra kako je 76 ruku u Saboru dovoljno za stabilnu Vladu te je premijeru zaželio sve najbolje dodavši kako bi mu bilo drago da su spontanu podršku pružili i oni koji su ideološki i programski bliski njegovoj opciji.

"Očito te suradnje neće biti, od onih koji ubuduće odluče podržavati Vladu očekujem da to vrlo dobro i kvalitetno obrazlože, s obzirom na 'blage mikrotraume' koje smo doživjeli s ovim pretrčavanjima i preletavanjima u zadnje četiri godine. Svatko tko se za tako nešto odluči ubuduće će morati odgovoriti na više od jednog pitanja", ustvrdio je Milanović.

Poručio je također kako očekuje jasnije i točnije pravne okvire sa stajališta Ustava u kojima djeluje Nacionalni stožer civilne zaštite, poput definiranja ovlasti za donošenje mjera i rokova u kojima takav režim vrijedi, a smatra ja postojeći zakonski okvir nije taj.

"To se može riješiti tako da Vlada ili većina u Saboru predloži prema Članku 17. Ustava na određeno vrijeme određenu razinu suspenzije ljudskih prava u slučajevima kakav je ovaj, a to je prirodna nepogoda. Na taj način imamo čistiju pravnu situaciju, uređenija smo država, znamo što se i na koje vrijeme može. Takva odluka bi naprosto pravni režim u kojem živimo učinila potpuno čistim i olakšala Vladi posao da to radi. Pozivam sve saborske zastupnike da takav prijedlog, ukoliko dođe do njega, podrže", rekao je predsjednik Republike.

Stanje u državnoj blagajni dobro, temeljni cilj Vlade sigurnost radnih mjesta, plaća i mirovina

Stanje u državnoj blagajni je dobro, ustvrdio je premijer Plenković i podsjetio na gospodarske mjere koje je Vlada donijela za pomoć gospodarstvu u vrijeme pandemije koronavirusa uz kredite koji su uzimani po najpovoljnijim mogućim uvjetima.

"Naš temeljni cilj, u konačnici, u programu Sigurna Hrvatska, kojeg su naši sugrađani očito jako dobro razumjeli, je bio sigurnost radnih mjesta, sigurnost plaća i sigurnost mirovina. Činjenica da smo u ovih proteklih par mjeseci ne samo osigurali 6 milijardi kuna koje smo isplatili za naknade kao plaće ljudima u privatnom sektoru, koje je koristilo 600.000 radnika i preko 100.000 poslodavaca, je potez bez presedana, ali potez koji je bio nužan u okolnostima u kojima smo bili", istaknuo je premijer Plenković i najavio da će se nastaviti s mjerama pomoći onim sektorima koji trebaju dodatnu potporu.

Naglasio je da je, što se tiče financiranja tih mjera, Vlada izašla i pred domaća i pred međunarodna financijska tržišta u pravom trenutku, u smislu da su krediti i obveznice bili pod najpovoljnijim mogućim uvjetima.

"Hrvatska je zadužila za dodatnih oko 6 milijardi eura. Tih 6 milijardi eura nadomjestilo je nedostatak proračunskih prihoda i osiguralo funkcioniranje države, javne uprave, svih službi i svega onoga što nam je bitno i nužno", istaknuo je.
 
Do kraja mandata ulazak u eurozonu

Kada se oformi Vlada, dodao je, morat će se prilagoditi određene stavke proračuna, a očekuje da će Vlada nastaviti osiguravati financijsku stabilnost, radna mjesta, plaće i mirovine i krenuti u porezna rasterećenja te da će do kraja mandata ostvariti ulazak u eurozonu.

"Odluka da je Hrvatska prošloga tjedna ušla u Europski tečajni mehanizam II, dakle predvorju eurozone, je kapitalna odluka i ključna poruka kuda Hrvatska ide. Hrvatska ide, u mandatu ove Vlade i mandatu predsjednika Republike, prema eurozoni i očekujem da ćemo to do kraja mandata ostvariti", poručio je premijer Plenković istaknuvši da se radi o poruci financijske stabilnosti, povjerenja, kao i poruka agencijama za kreditni rejting, koje su nam zadržane rejting na investicijskoj razini.

Osvrnuo se na kraju i na izvanredne okolnosti izazvane pandemijom COVID-a 19. Kazao je da najvažnije očuvati javno zdravstvo i zdravlje hrvatskih građana te istodobno omogućiti ekonomiju i kretanje ljudi u onoj mjeri koja je sigurna.

"Sve to zahtijeva pažljivo birane mjere. U konačnici, najbitnija poruka je osobna odgovornost svakoga od nas – higijena, dezinfekcija, distanca. Ako se svi budemo toga držali, ne ugrožavali sebe pa time i druge, broj zaraženih bit će manji, a posljedice i za gospodarstvo i za zdravstvo sigurno onda minimizirane", poručio je premijer Plenković.



Pisane vijesti