Nova Vlada s prve sjednice Saboru uputila Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom >
Objavljeno: 24.07.2020.
Nova Vlada s prve sjednice Saboru uputila Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom
Predstavljajući Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom premijer Plenković izrazio je želju da se o tom zakonu postigne što je moguće širi konsenzus i s drugim strankama i sa svim dionicima. "Želimo da zakonski okvir za obnovu grada Zagreba bude jasan, transparentan i provediv", poručio je te istaknuo da je posebno važno pitanje financiranja konstrukcijske obnove zgrada koji će ići prema modelu da 60 % financira Vlada, 20 % jedinice lokalne samouprave i 20 % vlasnici.
Otvarajući današnju, 1. sjednicu Vlade u novom mandatu i 15. sazivu, predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je svim članicama i članovima Vlade na povjerenju kojeg su jučer svi zajedno dobili od većine zastupnika i zastupnica u Hrvatskome saboru.
Još je jednom zahvalio sugrađanima na povjerenju kojeg su dobili na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja te partnerima u okviru parlamentarne većine na suradnji u izradi Programa Vlada, izrazivši želju da svi zajedno predano rade za Hrvatsku na ciljevima Programa.
Govoreći o prvoj točki dnevnoga reda, aktualnom stanju i aktivnostima vezanim uz koronavirus, premijer Plenković kazao je kako očekuje od potpredsjednika Vlade Božinovića i ministara Beroša i Grlića Radmana te ministrice Brnjac da budu u tijesnoj suradnji sljedećih dana kako bi u konzultacijama s drugim zemljama komunicirali ono što se poduzima u Hrvatskoj s ambicijama da se održi što je moguća bolja turistička sezona.
U posljednja 24 sata 81 novi slučaj zaraze koronavirusom
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o aktualnim aktivnostima vezanim uz koronavirus. Kazao je da je u svijetu broj oboljelih premašio 15 milijuna i 400 tisuća, a broj preminulih 630 tisuća.
"Na 151. dan pojave novog koronavirusa u Hrvatskoj, prema posljednjim službenim podacima od ukupno 109.358 testiranih osoba, njih 4.715 je pozitivno. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj je 1032. 139 osoba je na bolničkom liječenju, a 9 pacijenata je na respiratoru. u protekla 24 sata zabilježen je 81 novi slučaj. Od početka epidemije preminulo je 128 osoba, od kojih 8 u posljednjih tjedan dana. Postotak pozitivnih u odnosu na broj testiranih osoba je 4,31%", kazao je ministar Beroš.
Dodao je da su poznata žarišta oko zagrebačkih noćnih klubova te samostana u Đakovu stavljena pod kontrolu te je broj novooboljelih s navedenih područja i dalje u padu. Pod kontrolom su i manja grupiranja u Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji, dok je još uvijek aktivno žarište u mjestu Ivankovo u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ostale županije u kontinentalnoj Hrvatskoj uglavnom su mirne, bez većih grupiranja, a u primorskim županijama zabilježeno je nekoliko manjih grupiranja, međutim 54,3 posto današnjih pozitivnih su iz samoizolacije.
Ministarstvo zdravstva uputilo je županijskim stožerima civilne zaštite i domovima zdravlja podsjetnik na obavezu procjene potrebe aktiviranja COVID ambulanti, osobito u priobalnim županijama, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju te broj turista. Dosad su organizirane ambulante u 13 županija na 27 lokacija.
Dostavljena je uputa svim bolničkim zdravstvenim ustanovama o potrebi osiguranja preduvjeta za primjenu e-uputnica.
"Trenutno većina oboljelih ima blažu kliničku sliku ove bolesti", dodao je ministar Beroš i istaknuo da, iako je trenutno epidemiološka situacija pod kontrolom, ne smijemo biti zadovoljni jer smo pokazali da možemo i bolje i pozvao sve građane na dosljedno pridržavanje jednostavnih mjera kako bi od zaraze zaštitili i sebe i druge, ali i izbjegli dodatno opterećenje našeg zdravstvenog sustava.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je o aktivnostima Stožera civilne zaštite, koji je u proteklome tjednu donio odluku o uvođenju nužne epidemiološke mjere za Vukovarsko-srijemsku županiju prema kojoj se svadbene svečanosti mogu održati samo u krugu najuže obitelji. Mjera se primjenjuje do 4. kolovoza.
Što se tiče djelovanja Stožera, intenzivirao se nadzor nad provođenjem propisanih mjera i preporuka kojeg provode lokalni stožeri i timovi. Sveukupno je u proteklome tjednu provedeno 7365 nadzora., a utvrđeno je 284 nepravilnosti.
"To nam ukazuje da se poslodavci i građani u najvećoj mjeri pridržavaju propisanih mjera", kazao je potpredsjednik Božinović i dodao da se najčešće krše mjere vezane uz korištenje zaštitne opreme, isticanje obavijesti o obvezi pridržavanja općih higijenskih mjera i nepridržavanja uputa o posluživanju hrane.
U Hrvatskoj trenutno boravi 619.431 strani državljanin, a najbrojniji strani gosti su iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke i Austrije, kazao je potpredsjednik i dodao da raste broj prijava za ulazak u Hrvatsku te da se najčešće radi o turističkim razlozima.
Potpredsjednik Božinović kazao je da je u intenzivnom kontaktu s ministrom vanjskih poslova i ministricom turizma te izrazio zadovoljstvo time što su vlade Njemačke, Austrije i Slovenije objavile da je Hrvatska i dalje sigurna za turiste iz tih zemalja.
Vrlo su intenzivni i kontakti s vladom Nizozemske, gdje će diplomacija i turistička diplomacija poduzeti dodatne napore kako bi izložila svu argumentaciju da njihovi turisti borave u sigurnoj turističkoj destinaciji.
Želimo postići što širi konsenzus o Zakonu o obnovi nakon potresa
Predstavljajući Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, premijer Plenković kazao je da se radi o zakonu koji treba osigurati temeljne principe organizirane obnove po svim pravilima struke i na način da se sačuva povijesna i umjetnička vrijednost Zagreba.
Istaknuo je da su u procesu izrade ovog prijedloga zakona uključeni svi zainteresirani dionici te su svoj obol dali građevinari, arhitekti, povjesničari umjetnosti, konzervatori, poslovna udruženja, komore, brojni građani i predstavnici Grada Zagreba.
S obzirom da se zakon odnosi na veliki broj ljudi i da je dugoročan, predsjednik Vlade kazao je da je upravo zato bila želja da on prođe javno savjetovanje, koje je iznjedrilo skoro 400 komentara te da je dio tih sugestija već unesen u ovaj prijedlog koji danas Vlada upućuje u Hrvatski sabor.
"Naša je želja da o ovom zakonu postignemo što je moguće širi konsenzus i sa drugim strankama i sa svim dionicima. Želimo da zakonski okvir za obnovu grada Zagreba bude jasan, transparentan i provediv", poručio je te istaknuo da je posebno važno pitanje konstrukcijske obnove zgrada i modela financiranja.
Financiranje konstrukcijske obnove privatnih zgrada u omjeru 60% država, 20% jedinice lokalne samouprave i 20% vlasnici
Ovaj prijedlog zakona predviđa da bi financiranje konstrukcijske obnove zgrada išlo prema modelu da 60 % financira Vlada, 20 % jedinice lokalne samouprave i 20 % vlasnici.
Formirat će se i Fond za obnovu koji će, osim same provedbe obnove, biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu i predstavljat će svojevrsni One stop shop za sve građane koji su pogođeni potresom.
Vlada će i dalje nastaviti tražiti izvore financiranja obnove, kazao je premijer podsjetivši da je do sada rebalansom proračuna i sredstvima iz fonda za zaštitu okoliša osigurano 100 milijuna kuna za interventne aktivnosti na krovovima, dimnjacima, dizalima i zabatnim zidovima te 41 milijun kuna za kondenzacijske bojlere.
Sa Svjetskom bankom dogovoren je zajam od 200 milijuna dolara za obnovu zdravstvenih i školskih ustanova, a razgovara se s Razvojnom bankom Vijeća Europe za povoljne kredite. Podnesen je i zahtjev za sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, a odluka o isplati akontacije u iznosu 89 milijuna eura trebao bi biti isplaćen već početkom kolovoza, dok je ukupan iznos tih sredstava oko 500 milijuna eura.
Premijer Plenković najavio je da će se razmatrati i način na koji se mogu prilagoditi operativni programi i projekti koji bi pridonijeli da se i iz europskih sredstava koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju nađu odgovarajuća sredstva za financiranje obnove Zagreba.
Podsjetio je da su procijenjene štete na 25 tisuća zgrada otprilike 11,5 milijardi eura.
Napomenuo je da će Zakon ići u dva čitanja u Hrvatski sabor.
„Prvi među jednakima unutar europske obitelji“
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izvijestio je o aktivnostima i rezultatima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije (1. siječnja 2020. – 30. lipnja 2020.). Poručio je da je ova godina bila iznimna kako za Vladu, tako i Hrvatsku.
„Nakon samo 30 godina moderne hrvatske države i ostvarenih svih vanjskopolitičkih ciljeva, predsjedali smo Vijećem Europske unije. Dobili smo priliku biti prvi među jednakima unutar europske obitelji, tako da smo tim činom osnažili našu državnost, ali i globalnu vidljivost u novom europskom strateškom prostoru“, kazao je Grlić Radman.
Poručio je da je pandemija koronavirusa promijenila sve aspekte života, ne samo u EU već i svijetu. „Naša pak prilagodljivost kriznim situacijama i trud hrvatskih predstavnika i stručnjaka, koji su dali vlastiti obol uspjehu našeg predsjedanja, došli su u prethodnih šest mjeseci do punog izražaja.
Uspjeli smo – zajedno s Europskom komisijom i Vijećem – osigurati odvijanje procesa u do sada neviđenim uvjetima, kada su se fizički sastajali tek stalni predstavnici u Bruxellesu. Ostvarili smo prvo digitalno predsjedanje u povijesti“, istaknuo je.
Grlić Radman izdvojio je da je isključivo hrvatskim zalaganjem usvojena odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Podsjetio je da je na inicijativu premijera Andreja Plenkovića održan Zagrebački summit na vrhu i to putem videokonferencije te je donesena Zagrebačka deklaracija, čime je potvrđena europska perspektiva šest jugoistočnih država.
Otvoreno je, dodao je, i posljednje pregovaračko poglavlje s Crnom Gorom te je osiguran uređen izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.
„Ostvaren je napredak u provedbi strateškog programa Europske unije u nizu područja“, kazao je.
Grlić Radman je naglasio da pohvale Hrvatskoj još uvijek stižu, a u njima se ističu postignuća hrvatskog predsjedanja u jačanju atmosfere solidarnosti i jedinstva među državama članicama te u nadvladavanju dezintegracijskih tendencija.
„To je bilo potvrđeno i tijekom ceremonije primopredaje“, dodao je.
Poručio je da je zajedničkim naporima Hrvatska predstavljena kao pouzdana, hrabra i inovativna članica Europske unije, koja je 30 godina po uspostavljanju demokracije znala odgovoriti na najveće izazove.
„Iz predsjedanja izašli smo ojačani, s puno optimizma i samopouzdanja“, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da smo napravili najbolje što smo mogli. „Iskreno mi je žao, politički pa i komunikacijski, da nismo održali sve one sastanke koje smo planirali dugi niz godina u Hrvatskoj, kako bismo dodatno predstavili hrvatskoj javnosti, našim sugrađanima, što je danas Europska unija, kolike su koristi one nje i koliko ona mijenja naš svakodnevni život i koliko je, u konačnici, korisna za hrvatske građane i gospodarstvo“, kazao je, dodavši da je Covid-19 promijenio puno toga.
Za Hrvatsku 22 milijarde eura
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je o izvanrednom sastanku Europskoga vijeća održanom od 17. do 21. srpnja 2020. Podsjetio je da je riječ o važnom dogovoru o Višegodišnjem financijskom okviru i instrumentu EU iduće generacije. Izvijestio je da je iz ova dva okvira ukupno na raspolaganju 1824,3 milijarde eura.
„Iz tog ukupnog iznosa na Hrvatsku ukupno ide više od 22 milijarde eura“, kazao je.
Izdvojio je da je instrument EU iduće generacije novi instrument, kao odgovor na krizu Covida-19 i potpora državama članicama.
Najavio je da će se o ovome detaljnije govoriti u Hrvatskom saboru idući tjedan. Istaknuo je da je učinjeno sve da se kvalitetno argumentira posebni položaja Hrvatske.
„Uspjeli smo u svojoj namjeri da Komisiji i predsjedniku Europskog vijeća te našim partnerima dobro predstavimo specifičnost Hrvatske. A to je da smo jedina država koja je do sada koristila samo jedan sedmogodišnji proračunski okvir“, rekao je, dodavši da se ta razlika osjeti u ukupnim sredstvima koje je Hrvatska do sada dobila, kao i u dinamici apsorpcije.
Premijer Plenković podsjetio je da je 22 milijarde eura namijenjenih Hrvatskoj duplo veći iznos od iznosa koji je bio na raspolaganju od 2014. do 2020. te ujedno predstavlja enormnu odgovornost za Vladu.
„Osnovat ćemo posebno tijelo već idućeg tjedna koje će baviti izradom Nacionalnog programa oporavka“, najavio je Plenković.
Tri zajma s međunarodnim financijskim institucijama
Vlada je Saboru na potvrdu poslala ugovore o tri zajma s međunarodnim financijskim institucijama čija je ukupna vrijednost gotovo 660 milijuna eura, a riječ je zajmovima Svjetske banke i Razvojne banke Vijeća Europe namijenjenim odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom Covid-19, obnovi nakon potresa i jačanju zdravstva.
Saboru su poslani zakonski prijedlozi kojima bi se potvrdila dva ugovora o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetska banka) - za odgovor na krizu i podršku oporavku koji je vrijedan 275,9 milijuna eura, te za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, u vrijednosti 183,9 milijuna eura.
Vlada je početkom lipnja prihvatila izvješća o vođenim pregovorima za sklapanje ta dva zajma, krajem lipnja ih je odobrio Odbor izvršnih direktora Svjetske banke, a ugovori su potpisani početkom srpnja.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je kako su uvjeti za oba zajma isti i vrlo povoljni - otplata na 14,5 godina, uz poček od pet godina, te promjenjiva kamatna stopa vezana uz šestomjesečni Euribor plus 0,75 posto fiksne kamatne marže.
Zajmom Svjetske banke za odgovor na krizu i podršku oporavku, čija je vrijednost 275,9 milijuna eura, podržavaju se mjere Vlade za ublažavanje neposrednog socijalnog i ekonomskog utjecaja krize izazvane pandemijom Covid-19 kao i za postavljanje temelja za promicanje uključivog i održivog opravka.
Zajam od 183,9 milijuna eura za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva omogućit će podršku u obnovi nakon potresa u Zagrebu i okolici i unaprijediti institucionalni kapaciteti za obnovu i ojačati nacionalni sustavi za pripravnost javnog zdravstva.
Projekt uključuje uspostavljanje institucionalnog i koordinacijskog kapaciteta za planiranje i provedbu otporne sanacije i obnove javnih zgrada oštećenih potresom, olakšavanje brze, ponovne uspostave ključnih zdravstvenih i obrazovnih usluga nakon potresa te jačanje ključnih kapaciteta sustava pripravnosti javnog zdravstva i zdravstvene zaštite za prevenciju i učinkoviti nadzor izbijanja zaraznih bolesti u budućnosti, napomenuo je Marić.
Sredstva za suočavanje s izvanrednim situacijama u kontekstu pandemije Covid-19
Vlada je na potvrdu Saboru uputila i okvirni ugovor o zajmu s Razvojnom bankom Vijeća Europe za Projekt LD 2056 (2020) - Podrška mjerama u Republici Hrvatskoj, povezanih s pandemijom bolesti Covid-19 - instrument financiranja javnog sektora.
„Riječ je o zajmu od 200 milijuna eura, a njime se osiguravaju sredstva za suočavanje s izvanrednim situacijama u kontekstu pandemije Covid-19 radi prevladavanja izazova u sektoru zdravstva kao i radi ublažavanja ekonomskog šoka“, pojasnio je Marić.
I uvjeti tog zajma su, istaknuo je ministar financija, vrlo povoljni - rok otplate je do 12 godina, uz tri godine počeka te uz fiksnu kamatnu stopu od 0,24 posto ili promjenjivu utemeljenu na šestomjesečnom Euriboru plus 0,36 posto fiksne kamatne marže.
„Zajam će se koristiti za financiranje mjera za smanjenje širenja zaraze te posljedica pandemije, očuvanje široke dostupnosti medicinskih usluga, osiguravanje potrebnih farmaceutskih proizvoda, medicinskih potrepština i zaštitne opreme kao i radi podrške kontinuitetu pružanja javnih usluga jedinica lokalne i područne samouprave koje su slijedom donesenih mjera suočene s padom prihoda uslijed otpisa i odgode te obročnog plaćanja poreza na dohodak i prireza“, objasnio je Marić.
Paneuropski jamstveni fond - potencijalni iznos za hrvatske tvrtke 800 milijuna eura
Vlada je odlučila pokrenuti i postupak za sklapanje Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke (EIB) i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na Covid-19, u okviru kojega bi hrvatski doprinos bio oko 107 milijuna eura, dok bi potencijalni iznos za hrvatske tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća, bio oko 800 milijuna eura.
„Fond je nastao kao odgovor na Covid-19 krizu te je dio paketa mjera u iznosu od 540 milijardi eura dogovorenih na razini europskog Vijeća za pomoć poduzećima, uz ostale dvije mjere - za pomoć radnicima Sure program te državama europski stabilizacijski mehanizam (ESM)“, kazao je Marić.
Cilj je fonda odgovoriti na gospodarskih učinak izbijanja pandemije Covid-19 krizu osiguravajući da prihvatljivi subjekti, ponajprije mali i srednji poduzetnici u državama članicama Europske unije imaju dovoljnu raspoloživu likvidnost i pristup financijama za rješavanje krize te da mogu nastaviti svoj razvoj u srednjoročnom odnosno dugoročnom razdoblju.
Jamstveni fond je ciljane vrijednosti 25 milijardi eura, a formira se na temelju jamstava država članica, dok će kratkoročnu likvidnost osigurati EIB. Takva jamstva, objašnjava Marić, pokrivaju gubitke i povezane troškove nastale u provedbi operacija.
Procjenjuje se da će fond mobilizirati dodatna ulaganja u iznosu od 200 milijardi eura.
Fondom će upravljati EIB, a svaka država odgovara za gubitke i ostale troškove u sklopu operacija EIB-a i europskog investicijskog fonda maksimalno do razine svog udjela u jamstvenom fondu.
Malim i srednjim poduzećima pristup dodatnim kapacitetima EIB grupe
Sukladno udjelu Hrvatske u ukupno upisanom kapitalu EIB-a od 0,43 posto, ukupna maksimalna potencijalna obveza Hrvatske tijekom trajanja fonda iznosi 106,7 milijuna eura.
"Uzme li se u obzir da je potencijalna obveza Hrvatske u fondu 106,7 milijuna eura, analogijom našeg participiranja u ukupnom jamstvenom fondu, može se reći da je iznos potencijala za Hrvatsku negdje oko 800 milijuna eura", rekao je Marić napominjući kako to naravno ovisi i o iskoristivosti sredstava drugih zemalja članica.
Jamstvenim fondom, pojasnio je Marić, šire se postojeći financijski kapaciteti EIB grupe za jačanje likvidnosti i kratkoročni obrtni kapital koji se plasiraju krajnjim klijentima izravno putem EIB-a te EIF-a te neizravno putem postojećih kanala financijskih posrednika, nacionalne razvojne banke, odnosno u našem slučaju HBOR-a.
Prihvatljive operacije bit će prvenstveno posredovane operacije privatnog sektora, ali mogu uključivati izravne i posredovane operacije usmjerene na trgovačka društva i subjekte javnog sektora u području zdravstva i zdravstvenih istraživanja ili pružanja ključnih usluga vezanih uz zdravstvenu krizu.
Instrumenti EIB grupe u okviru fonda bit će jamstva, zajmovi, vlasnička i kvazivlasnička ulaganja, kupnja vrijednosnih papira, osiguranih imovina i slično.
"Sudjelovanjem u fondu omogućit će se gospodarstvu, posebice malim i srednjim poduzećima koja su značajno pogođena krizom, pristup dodatnim kapacitetima EIB grupe u sklopu izvanredne financijske pomoći u okolnostima pandemije", rekao je Marić.
Sea Guardian - unaprjeđenje sposobnosti Hrvate ratne mornarice
Prihvaćena je Odluka o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru ,,SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju. Predviđeno upućivanje do 35 pripadnika Oružanih snaga brodom Hrvatske ratne mornarice „Dubrovnik“ početkom rujna ove godine u trajanju od oko 20 dana.
Ministar obrane Mario Banožić je istaknuo da se sudjelovanjem pripadnika Hrvatske vojske u NATO operaciji Sea Guardian značajno unaprjeđuju sposobnosti Hrvate ratne mornarice za provedbu misija i zadaća.
„Sudjelovanjem u operaciji nastavit će se proces razvoja sposobnosti za djelovanje sa snagama drugih država članica NATO-a, ali i razvoj sposobnosti za zaštitu nacionalnih interesa, kao temeljne zadaće Hrvatske vojske“, poručio je ministar Banožić, dodavši kako Hrvatska još jednom potvrđuje da je vjerodostojna saveznica koja doprinosi operacijama i drugim aktivnostima.
Operacija potpore miru ,,SEA GUARDIAN“ je NATO vođena operacija koja doprinosi razvoju pomorske sigurnosti, osiguranju slobode plovidbe i borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje te razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih država u Sredozemlju.
Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine
Glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković izvijestila je o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine. Ukupno je 284 planiranih statističkih aktivnosti u 2019. godini - 164 na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 82 na temelju administrativnih izvora podataka, te 38 razvojnih aktivnosti).
„Provedena je 281 aktivnost, dok tri statističke aktivnosti nisu provedene – Metodologija i obračun vrijednosti dugotrajne imovine Hrvatske, Izrada godišnjih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima i Izrada tromjesečnih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima. Navedene aktivnosti nisu provedene do konca 2019. godine zbog pomaka roka za izvršenje tih aktivnosti od strane Eurostata. Taj rok postavljen je na 31. ožujka 2020. Godine te je su aktivnosti izvršene u zadanom roku“, izvijestila je Brković.
