U vrlo kratkom razdoblju, od politički anonimne osobe postao je osoba s najvećim brojem preferencijalnih glasova osvojenih na parlamentarnim izborima. Njegovo ime se spominje kao adut HDZ-a za osvajanje Zagreba na lokalnim izborima. Ministar je postao u vrijeme najveće zdravstvene krize u povijesti Hrvatske, no što je s ostatkom sustava mimo Covida? O planovima za spas posrnulog resora, i političkim ambicijama, razgovarali smo s ministrom zdravstva Vilijem Berošem.
Bili ste kratko ministar u protekloj Vladi, i to kao nasljednik smijenjenog Milana Kujundžića. Ipak, veći dio mandata bili ste njegov zamjenik. U to vrijeme narasli su dugovi u zdravstvu i to unatoč povećanju doprinosa za zdravstvo na 16,5 posto od plaće, narasle su liste čekanja, nije se poštovala odluka Vrhovnog suda...
- U Ministarstvo zdravstva ušao sam kao pomoćnik za bolnički sustav tadašnjeg ministra zdravstva, a od kraja siječnja ove godine preuzeo sam dužnost ministra. Premijer Andrej Plenković povjerio mije vođenje ministarstva i u ovom novom mandatu Vlade. Moj mandat je od početka obilježila epidemija koronavirusa i glavninu vremena morao sam posvetiti sučeljavanju s tom novom zarazom s mnogo nepoznanica. Uz to, koliko god je bilo moguće rješavali smo sve tekuće probleme. Iako i dalje živimo s koronavirusom, sa suradnicima hvatam se u koštac s mnogim otvorenim pitanjima. Svakodnevno činimo pomake da skratimo liste čekanja, da osiguramo redovitu opskrbu lijekovima unatoč pozamašnim dugovima, da pronalazimo načine kako što prije početi graditi nove kapacitete. Svjestan sam financijske situacije u zdravstvenom sustavu te smo na tragu poteza koji bi omogućili financijsku održivost sustava. Osobno sam već u ožujku samoinicijativno pozvao predstavnike Veledrogerija da potaknemo raspravu na temu održivosti u kontekstu opskrbe lijekova. Kada je riječ o odluci Vrhovnog suda, glede obračuna prekovremenih sati, mogu reći da je s Hrvatskim strukovnim sindikatom medicinskih sestara - medicinskih tehničara te sa Samostalnim sindikatom zdravstva i socijalne skrbi potpisan dodatak Kolektivnom ugovoru koji ispravlja ovo pitanje pro futuro, za budući period. Preostaje nam riješiti pitanje retrogradne isplate.
Koronavirus se pojavio u veljači, a sve ono što se spominjalo do tada ispalo je iz fokusa. Stoje s objedinjenom nabavom, helikopterskom službom, integracijom bolnica?
- Koronavirus gurnuo je mnogo toga u drugi plan, ne samo druge zdravstvene probleme, nego redoviti gospodarski, kulturni, sportski i obrazovni život. I dalje živimo s virusom, a kako stvari stoje, bit će tako i ubuduće dok ne nađemo odgovarajuće cjepivo. Međutim, ne odustajemo od svega što smo spominjali u našem zdravstvenom sustavu. Tražimo rješenja kako uspostaviti hitnu helikoptersku medicinsku pomoć što prije dok ne izgradimo vlastiti sustav. Imamo dosta dokumentacije, podloge za nastavak rada, uz to i stručne osobe međunarodnog ugleda koje su spremne uključiti se u taj projekt. Očekujem vrlo brzo konkretna rješenja. Objedinjavanje nabave već je polučilo određene rezultate. Povlačenje samo jednog poteza ili parcijalni iskoraci neće donijeti cjelovitija rješenja. A upravo to treba našem javnom zdravstvenom sustavu.
Najavljena su ulaganja od tri milijarde kuna u zdravstvo. Odakle će se namaknuti toliki novac kada nam je proračun u deficitu 25 milijardi kuna?
- Riječ je o projekciji ulaganja u narednom mandatu, a izvori su, osim proračunskih sredstava, i sredstva iz Europske unije o kojima je već govorio i predsjednik Vlade. Istina, državni proračun je tanak, ali kao što ste imali prilike čuti od mene u posljednje vrijeme, za ulaganja u zdravstvenom sustavu imamo i druge moguće izvore. Za izgradnju novih bolničkih kapaciteta, uključujući i novu dječju bolnicu, toliko željenu sveučilišnu bolnicu u Blatu ili treću fazu u KBC Zagreb imamo interes hrvatskih institucionalnih izvanproračunskih investitora. Javno-privatno partnerstvo prakticiraju mnoge zemlje u Europi i ne vidim razloga da se i mi tako ne ponašamo, poglavito u trenutnim okolnostima. Ne može i ne treba sve investicije oslanjati isključivo na državni proračun.
Ministarstvo zdravstva oduvijek je vrući krumpir. Financijski gubici, nezadovoljstvo liječnika, nezadovoljstvo pacijenata, dugovi, saniranje... i tako u krug. Koja je vaša strategija?
- Ništa nije uklesano u kamenu. Svi se mi prilagođavamo novim uvjetima, pa će tako biti i sa zdravstvenim sustavom u Hrvatskoj. Svake godine događaju se revolucionarne promjene na bolje u medicini, ljudski vijek traje sve duže, a kvaliteta života sve je bolja. Ne može zdravstveni sustav živjeti u prošlom vremenu. Ono što je vrijedilo jučer, danas je možda neprimjenjivo. Zato ako sutra skratimo listu čekanja barem malo, to je već korak prema boljemu. A radimo na tome. Svi su ravnatelji bolnica i zdravstvenih ustanova dobili zadatke da još redovitije pune centralni upravljački sustav aktualnim podacima kako bismo imali pregled stanja u cijeloj zemlji i mogli povlačiti poteze u organizaciji rada. Bez toga nećemo bitnije skraćivati liste čekanja. Liječnicima i medicinskom osoblju značajno smo poboljšali materijalni status, a vjerujem da ćemo ići i dalje tim putem. Ako bih prihvatio postojeće stanje kao zadano bez mogućnosti promjena, vjerujte, sutra bih prestao biti ministar. Vjerujem da se može unaprijediti funkcioniranje zdravstvenog sustava.
Vječno pitanje su liste čekanja, koje su se zbog epidemije veće nego ikada. Kako ćete riješiti taj problem?
- Pritisak na pojedine ustanove i vrste pregleda neravnomjerno je raspoređen i zemljopisno i organizacijski. Liste čekanja postoje svugdje u svijetu, nisu one samo naša specifičnost. Daljnja informatizacija i digitalizacija sustava, smanjivanje papirnatih dokumenata, kao i korištenje Centralnog upravljačkog sustava kao izvora informacija trebalo bi pomoći da se bolje organiziraju pregledi, skrate liste čekanja preusmjerenjem u bolnice i ustanove gdje su kapaciteti manje opterećeni. Vjerujem da ćemo u skoro vrijeme moći detaljnije o tome razgovarati i predstaviti rješenja tog problema.
Veledrogerije su ozbiljno zaprijetile prestankom isporuke lijekova, taj problem je saniran, ali nije trajno riješen. Koje je vaše rješenje?
- Isplatom pola milijarde kuna osigurali smo redovitu isporuku za sljedeća dva mjeseca. Slijede razgovori, a rješenje neće biti ni lako ni brzo, ali bude li razumijevanja taj će se dug vremenom smanjivati. Rješenje tražimo u dogovorima s ministarstvom financija u sklopu programa cjelovitog i financijski održivog hrvatskog javnog zdravstvenog sustava.
Bolnice i dalje ne poštuju odluku Vrhovnog suda, a dugovi prema liječnicima rastu sve više. Kada će se početi isplaćivati prema presudi i kada će novac biti vraćen. I, naravno, odakle?
- Dodatkom Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja liječnicima i svom zdravstvenom i medicinskom osoblju isplata je usklađena s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda čime je spriječeno daljnje akumuliranje dugova. Koronakriza nas je usporila u rješavanju navedenog pitanja. Ranije nastali dugovi rješavat će se u skladu s financijskim mogućnostima za što vjerujem da će biti razumijevanja. Istodobno, htio bih naglasiti da je u mandatu prethodne Vlade Andreja Plenkovića plaća zdravstvenim radnicima povećana za 20 posto.
Veliki potres i poplave još jednom su upozorili na rak-ranu zagrebačkih bolnica u centru, lošu infrastrukturu, starinski pavil.jonski tip gradnje. Sanacije će biti preskupe, ali nema drugog rješenja. Hoće li Hrvatska ikada dobiti bolnicu u Blatu i je li to rješenje problema u Zagrebu?
- Potres u Zagrebu te nedavne poplave, samo su još više potencirali potrebu žurnog rješavanja novih kapaciteta. Na stolu imam projekt i studiju izvodivosti III faze KBC-a Zagreb koja se može početi odmah graditi. Imamo i zainteresiranog hrvatskog institucionalnog investitora za ulaganje u taj projekt. Prvi razgovori su obavljeni, slijedi nastavak i vjerujem da bismo mogli brzo krenuti prema realizaciji. Dakle, u ovom trenutku ne računamo na državni proračun. Po istom principu možemo planirati i novu dječju bolnicu i bolnicu u Blatu, ili na nekoj drugoj lokaciji, sukladno rezultatima studije izvodljivosti koja je u tijeku.
Je li izdvajanje HZZO-a iz riznice dobar ili loš potez? Planirate li to mijenjati?
- O tom pitanju razgovarat ćemo Ministarstvom financija temeljem analize prednosti i nedostataka izdvojenosti HZZO-a iz državne riznice. Cilj nam je što učinkovitije i racionalnije raspolaganje postojećim financijskim potencijalima u zdravstvenom sektoru.
Očekujete li veći proračun za zdravstvo s obzirom na epidemiju?
- Ono što je sigurno je da je epidemija donijela nove troškove za naš javni zdravstveni sustav. Naš proračun zavisit će u mnogome od realnih mogućnosti društva, ali smo se zato okrenuli drugim izvorima financiranja, prije svega u investicijama.
Covid-19 je tu i očito ne planira tako brzo nestati. Što očekujete na jesen i u vrijeme drugog vala, kojeg se svi pribojavaju?
- Virus je tu i kako stvari stoje živjet ćemo s njim i dalje dokle god se ne nađe odgovarajuće cjepivo. Nemoguće je prognozirati daljnji tijek njegova kretanja u svijetu i kod nas, ali ono što je izvjesno je da ćemo svi mi morati prilagoditi svoj svakodnevni život činjenici daje on tu. Ono što me hrabri jest da se pokazalo da svojim odgovornim ponašanjem možemo u velikoj mjeri utjecati na sprječavanje širenja zaraze i omogućiti određeno funkcioniranje gospodarstva. Zatvaranja više ne bi smjelo biti, jer veći ovo što smo imali, ne samo mi već i druge države, ostavilo je ozbiljne ožiljke na gospodarstvu i financijama. Zato svi moramo definirati svoje planove kako ćemo organizirati život i rad u budućnosti, a u skladu s epidemiološkim okvirom. Zdravstvena struka tu može puno pomoći, ali bez suradnje svakog građanina bit će nemoćna.
Plaši li vas činjenica da se zbog korone puno manje dijagnosticiraju životno ugrožavajuće bolesti, koje bi nakon završetka epidemije mogle donijeti poplavu teško bolesnih osoba, koje su mogle imati više izgleda za preživljavanje da su na vrijeme otišle liječniku?
- Hrvatska i inače ne stoji najbolje u prevenciji i ranom otkrivanju malignih bolesti, a ovo zatvaranje uslijed epidemije samo je potenciralo navedeni problem. Gdje god budemo mogli posvetit ćemo se još više prevenciji. Ne smijemo odustati od poticanja naših građana da redovito kontroliraju zdravstveno stanje. Kao liječnik nisam sretan kad vidim da je odaziv na besplatne preventivne preglede vrlo nizak, ali navike se ne stječu preko noći. Zajednički, pacijenti i mi liječnici možemo učiniti više. Zato pozivam sve da se više posvete provjerama vlastitog zdravstvenog stanja. Ovdje bih naglasio da je Ministarstvo zdravstva od početka epidemije u više navrata slalo upute zdravstvenim ustanovama da onkološki programi moraju i nadalje funkcionirati te nije došlo do značajnijih usporavanja dijagnostičkih postupaka.
Od lockdowna došli smo do potpune liberalizacije. Mjere se sada opet pooštravaju, hoće li na jesen biti drastičnog pooštravanja mjera, naravno ako epidemiološka situacija to bude zahtijevala.
- Sve mjere su prilagođavane stanju epidemije i potrebama građana da se život odvija koliko god je moguće normalno u tim uvjetima. Zahvaljujući disciplini građana došli smo u vrlo povoljnu situaciju, gotovo bez novozaraženih tijekom lipnja. Turizam je nama Hrvatima vrlo važna gospodarska grana, jako puno ljudi živi od njega, a situacija je dopuštala da liberaliziramo mjere. U zadnje vrijeme svjedočimo da su ponašanja tijekom okupljanja na svadbama i u noćnim klubovima promijenila tu sliku. Stoga su mjere opet malo postrožene, ali važno je da život ide dalje, da se građani iz dana u dan prilagođavaju životu uz virus. Važno je da znamo da svojim ponašanjem možemo utjecati na stanje zaraze. Ako odlučimo da igru vodimo mi, a ne virus, onda ne bi trebalo biti većih briga.
Hrvatska je rezervirala 1,5 milijuna cjepiva za koronu. Od koga, za koliko novca? Kada očekujete da će biti dostupno i koliko je ljudi potrebno cijepiti?
- Hrvatskim građanima cjepivo će biti dostupno kad i građanima drugih zemalja EU. Financijska strana ovisit će o mnogim čimbenicima, ali je najvažnije da smo u krugu zemalja koje će ga imati na raspolaganju kad ga se pronađe. O svemu ostalom moći ćemo razgovarati tek kada učinkovito cjepivo ugleda svjetlost dana.
Predsjednik Zoran Milanović sve češće kritizira Nacionalni stožer. Naziva ga protuustavnim tijelom. Koji je vaš odgovor?
- Rekao sam već da je demokratsko pravo imati drugačije mišljenje o istoj stvari. Predsjednik Republike iznio je svoj stajalište, predsjednik Vlade i mi iz Stožera svoje, i tu se ništa ne mijenja. Iako nisam pravni stručnjak, mišljenja sam da je postupanje Stožera u skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti te Zakonom o sustavu civilne zaštite. Mislim da je najvažnije da smo u datom trenutku svojim radom polučili odlične rezultate u suzbijanju epidemije donoseći razmjerne mjere te da i danas nastavljamo s ovim važnim poslom za građane RH.
Najavili ste mogućnost da aplikacija za praćenje korona virusu bude obvezna. Nije li to u suprotnosti preporukama EU da bude na dobrovoljnoj bazi i je li zapravo ta dobrovoljnost najveći problem aplikacije jer bi je trebalo instalirati 60 posto populacije, a svjetska i europska iskustva pokazuju daje besmislena jer se ljudi ne žele prijavljivati sami da su zaraženi (primjer Njemačka, Australija).
- Aplikacija je dobrovoljna, dio je europske inicijative i pruža građanima mogućnost da se još dodatno zaštite od izloženosti zaraze. Hoće li je koristiti ili ne, to je njihovo pravo i njihov izbor. Zadatak države je da to omogući svojim građanima. Nema nikakvog nametanja obveza. Kako će se to razvijati u budućnosti unutar europskih država, vidjet ćemo. Važno je da postoji mogućnost da je građani koriste ako osjete da im to može pomoći.
Ostvarili ste izvrstan rezultat na parlamentarnim izborima. Poznato je da je za HDZ Zagreb tiha patnja te da želi svog gradonačelnika. Razmišljate li o tome da se na lokalnim izborima kandidirate za gradonačelnika?
- Hrvatski građani dali su povjerenje HDZ-u i predsjedniku VRH Plenkoviću da i dalje vode Vladu i državnu politiku. I u Zagrebu, nakon pobjede u sve četiri izborne jedinice na parlamentarnim izborima, HDZ će znati odabrati najboljeg kandidata i najbolji tim za lokalne izbore. O strategiji za te izbore bit će razgovora u našoj stranci, a kad dođe vrijeme sve će se znati. Do tada se okrećemo aktualnim problemima koje moramo rješavati.
Hoćete li, kao novi ministar, zadržati postojeći tim, ili ste se odlučili izabrati vlastiti? Možete li nam otkriti imena budućih najužih suradnika?
- Ako želite u novim utakmicama postizati bolje rezultate onda morate osvježavati momčad i prilagođavati taktiku ciljevima. Naravno da računam da među suradnicima imam što više sposobnih i stručnih osoba. Slažem timove i u ministarstvu, ali i stručne timove izvan sustava, jer želim okupiti što više kompetentnih stručnjaka i poznavatelja pojedinih problema kako bismo mogli na svakom projektu dati maksimum.
Razgovarala Ivana Krnić
Izvor: Jutarnji list 1. 8. 2020.
Vijesti iz medija |
Vili Beroš
