Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u petak je odbacio najnovije optužbe srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da je operacija Oluja bila najveće etničko čišćenje u Europi nakon drugog svjetskog rata, ocijenivši kako je to na crti "poražene velikosrpske Miloševićeve politike, čije su najveće žrtve Srbi u Hrvatskoj."
"Nama je žao da je političko vodstvo u Beogradu još uvijek na crti poražene velikosrpske politike Slobodana Miloševića i ovo upletanje u unutarnjopolitička pitanja druge države je protivno temeljnim načelima međunarodnih odnosa i međunarodnog prava", rekao je ministar Grlić Radman novinarima u Baškoj Vodi.
Po riječima ministra, upravo su Srbi u Hrvatskoj žrtve te politike koja je poražena u vojno-redarstvenoj akciji Oluji, koja je bila legitimna i temeljila se na svim relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
"Oluja je spriječila etničko čišćenje i humanitarnu katastrofu u Hrvatskoj i BiH, a upravo za vrijeme tzv. 'krajine' provođeno je etničko čišćenje od vodstva pobunjenih Srba koji su protjerali s tog prostora sve Hrvate i nesrbe, a ovom akcijom (Olujom) taj je teritorij ponovno doveden u upravno-pravni poredak Republike Hrvatske," poručio je Grlić Radman.
Istaknuo je kako Srbi u Hrvatskoj "ne trebaju mentora sa strane".
"Ne postoji više predsjednik svih Srba u Europi. Srbi u Hrvatskoj svoja pitanja rješavaju u institucijama i u uključivosti u hrvatsko društvo, a tomu u prilog ide i da je sadašnji potpredsjednik vlade gospodin Boris Milošević iz reda srpske nacionalne manjine," istaknuo je Grlić odgovarajući na Vučićeve zamjerke vodstvu Srba u Hrvatskoj zbog toga što je Boris Milošević nazočio na nedavnoj 25. obljetnici Oluje u Kninu.
Na upit kako komentira oponente Plenkovićeve vlade u Hrvatskoj koji traže da Hrvatska blokira, odnosno uvjetuje pristupne pregovore Srbije s Europskom unijom, Grlić Radman je kazao kako Hrvatska kao odgovorna članica NATO-a i EU-a želi podijeliti svoja iskustva europskih vrijednosti i vladavine prava "i sa Srbijom, s kojom želimo dobrosusjedske odnose."
Očekujemo jednako recipročno zastupanje prava Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji
"Kao što je Hrvatska osigurala temeljem međudržavnog sporazuma zastupanje Srba u Hrvatskom saboru tako mi očekujemo jednako recipročno zastupanje prava Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji", o čemu je hrvatsko vodstvo nedavno razgovaralo i s predsjednikom Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata Tomislavom Žigmanovom, kazao je ministar.
"Pitanje je tu logoraša, pitanje 1869 nestalih, za koje nam Srbija mora dati odgovor, i puno drugih pitanja i zato mislim da je ovo jako dobar povod, nakon što se uspostavi srbijanska vlada, da sjednemo za stol i razgovaramo o ovim temama kao dobri susjedi u duhu dobre volje", dodao je hrvatski šef diplomacije. "I na koncu, Srbija ako želi europski put, Hrvatska će pomoći, kao što će pomoći i svim zemljama na Zapadnom Balkanu," kazao je Grlić Radman.
Na upit jesu li najnovije Vučićeve izjave u kojima optužuje Hrvatsku zapravo namijenjene javnosti u Srbiji i smirivanju političke uzavrelosti u toj zemlji, Radman Grlić je kazao kako je "za političko liderstvo to smirivanje određenih tenzija kratkotrajno" jer Srbija se mora suočiti s prošlošću.
"Srbija se mora suočiti s prošlošću i mora napraviti iskorak, a Hrvatska je upravo najbolji primjer. Na proslavi Oluje bio je član potpredsjednik vlade Boris Milošević i to je ono što Hrvatska želi -stvarati ozračje, nakon 25 godina, stvarati hrvatsko društvo i budućnost za nove generacije koje će dijeliti jednako i prava i obveze i gdje će se svaki građanin RH osjećati sigurno".
Mislim da smo u tome napravili velik civilizacijski iskorak, ovo je gesta, Hrvatska pruža ruku, istaknuo je Grlić Radman. Po njegovim riječima, Hrvatska može biti primjer stabilne države u Europi koja je stvorila demokratsko društvo u kojem svatko ima svoja prava i obveze, u kojem će, bez obzira na nacionalnost, građani RH moći živjeti u ozračju u kojem će zemlja ići u smjeru budućnosti, socijalne stabilnosti, snaženja gospodarstva i blagostanja za sve građane.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti
