Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najmlađi je ministar u novoj Vladi, a pritom odnedavno pokriva dva izrazito velika i zahtjevna resora nakon što su pravosuđe i uprava spojeni u jedno ministarstvo. Također je jedan od onih koji prvi najavljuje reforme u svom resoru, i to u segmentu lokalne samouprave.
Najavili ste reformu javne uprave: o kojim je zakonskim izmjenama riječ kad su u pitanju sljedeći lokalni izbori?
– Programom Vlade u okviru prioriteta »Osnažena državnost« predviđen je cilj učinkovite, transparentne i otporne države koji se, među ostalim, namjerava postići smanjenjem broja lokalnih dužnosnika. U Ministarstvu pravosuđa i uprave već smo započeli sa zakonodavnim aktivnostima kako bi se već na idućim lokalnim izborima birao manji broj dužnosnika. U sadašnjem sustavu u 428 općina, 128 gradova te 20 županija bira se zajedno s općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima 671 zamjenik: 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana. Pored toga, u jedinicama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva bira se i 74 zamjenika iz reda pripadnika nacionalne manjine, odnosno hrvatskog naroda. U predstavničkim tijelima građani na lokalnim izborima biraju 8.254 vijećnica i vijećnika.
Manje dužnosnika
- Izmjenama zakona koji su trenutno u e-savjetovanju, smanjili bismo broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana za 634, tako da bi se zamjenici na idućim lokalnim izborima birali samo u velikim gradovima s više od 35.000 stanovnika, i u županijama, dok se u ostalim jedinicama lokalne samouprave zamjenici više ne bi birali. To bi značilo da će se umjesto 671 zamjenika koji su se birali do sada, na lokalnim izborima birati ukupno 37 zamjenika gradonačelnika, odnosno župana. Istodobno, uvažavajući važnost predstavničkog tijela, ali i potrebe optimizacije toga sustava, smanjili bismo i broj članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave za otprilike 20 posto tako da bismo na izborima sljedeće godine birali oko 6.600 članova predstavničkih tijela.
Kad je riječ o zamjenicima načelnika, kako je predviđeno da ubuduće funkcionira izvršna vlast u lokalnim jedinicama? Naime, tko će mijenjati načelnike u praksi, ako ne budu mogli obnašati dužnost? Znači li to da se mora mijenjati i onaj zakonski dio koji se tiče samih vijeća, hoće li onda parlamentarna razina jačati?
– U smanjenje broja lokalnih dužnosnika, jednako kao i u smanjenje broja ministarstva, krenuli smo prvenstveno kako bismo imali kvalitetniji, lakši i efikasniji sustav upravljanja. Izvršna vlast u jedinicama lokalne i regionalne samouprave i dalje će obavljati svoje poslove u skladu s Ustavom i zakonom te građanima pružati povjerene im poslove i usluge. Ove izmjene neće utjecati na kontinuitet rada izvršnog tijela već će se poslovi optimizirati prvenstveno u stručnim službama općina, gradova i županija. Izmjenama zakona uredit ćemo raspisivanje prijevremenih izbora u slučaju prestanka mandata općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika. Pitanje (privremene) nemogućnosti obavljanja dužnosti općinskog načelnika ili gradonačelnika svakako će zakonski biti uređeno. U ovom trenutku razmatramo više modela i mogućnosti, stoga ćemo u narednom razdoblju u dijalogu s dionicima izabrati najkvalitetnije rješenje.
Kolike uštede su time planirane?
– Procjenjujemo da bi ovakvo smanjenje broja lokalnih dužnosnika ostvarilo uštede u proračunima jedinica od oko 100 milijuna kuna. Uštede bi se odnosile na sredstva koja se u proračunima osiguravaju za plaće i druga prava iz rada zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana koji dužnost obavljaju profesionalno te im se to vrijeme uračunava u staž osiguranja, te za pravo na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od šest mjeseci, ili kraće ako su dužnost obavljali manje od 6 mjeseci. Također, smanjenjem broja članova predstavničkih tijela smanjit će se i iznos sredstava potrebnih za naknade članova, kao i financiranje političkih aktivnosti.
Optimizacija sustava
Očito, ove će nove prakse biti primijenjene od lokalnih izbora 2021. godine. No, u kampanji i u programu Vlade, jednako je tako bila najavljena i reforma teritorijalnog ustroja. Govori se o spajanju manjih općina koje nisu samoodržive. Kad se planira u to krenuti, i bojite li se otpora na terenu? Po današnjim procjenama koje imate, koliko bi takvih malih općina od današnjih ukupno više od 550 jedinica moglo prestati samostalno postojati?
– Tako je, na sljedećim lokalnim izborima u svibnju 2021. godine birali bismo manje dužnosnika. Uz to, u cilju podizanja učinkovitosti državne uprave programom Vlade predvidjeli smo omogućavanje funkcionalnog povezivanja općina. To je poseban proces budući da je pitanje teritorijalnog preustroja složeno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan pristup i dugoročno rješenje, pri čemu svakako treba voditi računa na ustavno pravo na lokalnu samoupravu. Ministarstvo uprave je započelo, a Ministarstvo pravosuđa i uprave nastavlja provoditi projekt »Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave« vrijedan oko 20 milijuna kuna koje smo osigurali iz Europskog socijalnog fonda. U okviru tog projekta prikupljamo i analiziramo podatke na temelju čega ćemo uspostaviti bazu podataka o financijskim i administrativnim poslovima koji se obavljaju u jedinicama lokalne samouprave.
Takav katalog poslova dat će nam jasnu sliku koji se poslovi obavljaju u nekoj jedinici, a koji bi se mogli raditi s obzirom na njihove kapacitete. Cilj nam je razvrstati jedinice po pravednim kriterijima, popisati jasne kriterije za poboljšanje poslova te ih potaknuti da se udruže i počnu zajedno obavljati pojedine aktivnosti i poslove, što u konačnici znači i smanjenje broja ljudi koje bi te poslove obavljali odvojeno u različitim jedinicama. Reforma javne uprave, odnosno pitanje teritorijalnog preustroja, ne donosi se od danas do sutra, stoga svaka promjena u tom sustavu treba biti bazirana na relevantnim podacima i potrebama stanovništva. Uvjeren sam da će svi dionici prepoznati prednosti funkcionalnog spajanja jer će to u konačnici osnažiti njihove lokalne zajednice, omogućiti im brži i kvalitetniji razvoj, bolje usluge građanima, a poduzetnicima i investitorima okvir za razvoj.
Što je sa županijama? Koliko se zna, HDZ ne planira njihovo ukidanje – ili će i tu biti novosti? Hoće li se možda i njihove uprave pojeftiniti nekim uštedama?
– HDZ je svoj stav oko županija jasno izrazio kako u kampanji, tako i kroz program. Županije imaju svoju tradiciju i povijest, dio su ustroja moderne i suvremene Hrvatske i smatramo da ih treba očuvati i jačati. Podsjetio bih da smo početkom ove godine županijama povjerili dio poslova državne uprave, oko 200 poslova koji su građanima postali dostupniji i do koji mogu brže doći. To je reformska mjera koju su pozdravile sve županije jer im je dan dodatni okvir da budu nositelji regionalnoga razvoja. Predložene izmjene odnosit će se i na županije u kojima će se broj zamjenika smanjiti, a daljnja digitalizacija usluga sigurno će dovesti do pojeftinjenja.
Zašto, u tom kontekstu, iz IDS-a poručuju da je njima najvažnije da Istra ostane samostalna županija, znaju li oni nešto o regionalizaciji što mi ostali ne znamo?
– Kada je riječ o organizaciji i učinkovitosti državne i javne uprave, naša Vlada je u svome programu jasno navela i komunicirala svoje planove. Isto tako HDZ je jasno komunicirao svoje politike i stav vezan uz teritorijalni ustroj i županije. Drugih planova nema. Vjerujem da jednako tako i kolege iz IDS-a žele izraziti svoja programska načela, među kojima je i jasan stav o Istri kao zasebnoj županiji.
Iskorak u pravosuđu
Koje još poteze planirate povući na početku ovog mandata? Kakva je vaša ocjena stanja u pravosuđu, ako znamo da je to jedan od najnefunkcionalnijih segmenata? Kako ubrzati postupke i smanjiti broj zaostalih predmeta – koliko ih je trenutno, imate li podatak?
– U sustavu pravosuđa su svakako nužne promjene, stoga ćemo napraviti iskorak u poboljšanju učinkovitosti pravosuđa, posebno u vidu smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćivanju trajanja sudskih postupaka, koje mnogi karakteriziraju kao prepreku u daljnjem razvoju. Među prvim koracima, kako smo i najavili, bit će izmjene u parničnom postupanju, radi ubrzavanja postupka i osnaživanja rasprave na daljinu. Svakako ćemo nastaviti s digitalizacijom procesa u pravosuđu kroz uvođenje elektroničke komunikacije na svim sudovima što će osigurati efikasniju razmjenu pismena, brže ostvarivanje prava i manje troškove postupaka, a planiramo i nadogradnju Sudskog registra kako bi sva korespondencija sa sudom bila u elektroničkom obliku. Uz to, nastavit ćemo zakonodavne aktivnosti vezane uz prijedloge koji su u proceduri.
Javno zlorabljenje pozdrava ZDS nije dopustivo
Pozdrav ZDS nije u Hrvatskoj zabranjen, no koalicijski partner SDSS javno sugerira da bi trebao biti. Planira li se do kraja mandata nešto promijeniti i po tom pitanju, bilo pooštriti sankkcije za javno korištenje, bilo formalno zabraniti?
– Naša Vlada je u Vijeću za suočavanje s prošlošću okupila različite stručnjake kako bi tom pitanju pristupili ozbiljno i sveobuhvatno. Rezultat rada tog Vijeća je Dokument dijaloga koji obuhvaća temeljna polazišta i preporuke o posebnom normativnom uređenju simbola znakovlja i drugih obilježja totalitarnih režima i pokreta. U tom pogledu preporuke Vijeća su vrlo precizne i jasno formulirane za koje prigode se taj pozdrav smije koristiti. Svako drugo zlorabljenje nije dopustivo. |
Što se tiče reorganizacije, zadnja reorganizacija pravosudnog sustava je od 1. siječnja 2019. godine kada su na snagu stupili novi Zakon o područjima i sjedištima sudova i novi Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava. Reorganizacija se odnosila prvenstveno na prvostupanjska pravosudna tijela, i to u dva smjera. Prvo, nakon kontinuiranog višegodišnjeg pada broja prekršajnih predmeta u sustavu donesena je odluka o spajanju općinskih i prekršajnih sudova u istim sjedištima, pri čemu su pod nazivom »općinski prekršajni« zadržani samo specijalizirani prekršajni sudovi u Zagrebu i Splitu, a izvršena je i korekcija mreže prvostupanjskih sudova. Tako je radi osiguranja veće dostupnosti sudova građanima s 1. siječnja 2019. godine ustanovljeno osam novih općinskih sudova (u Crikvenici, Đakovu, Kutini, Makarskoj, Metkoviću, Pazinu, Sesvetama i Vinkovcima) i jedan novi trgovački sud, u Dubrovniku. Tako je ukupan broj prvostupanjskih sudova smanjen s 58 na 47, pri čemu su s radom prestala ukupno 22 ranija suda.
Smanjenjem područja nadležnosti pojedinih općinskih sudova, pored veće dostupnosti sudova građanima, osigurano je i lakše upravljanje sudovima zbog manjeg broja lokacija na kojima djeluju, a kao pozitivni učinci provedene reorganizacije očekuju se i značajniji doprinos ujednačavanju radne opterećenosti sudaca te skraćivanje trajanja sudskih postupaka. Posebno bih istaknuo da se ukupan broj nerješenih predmeta na sudovima kontinuirano smanjuje svake godine od 2011. godine kada ih je bilo čak 827.102. Trenutačno je na sudovima 448.435 neriješenih predmeta, što je smanjenje od 7 posto u odnosu na kraj 2019. godine, unatoč većem priljevu predmeta tijekom 2019. godine.
Mnogi su komentirali da pravosuđe i upravu uopće ne treba spajati u jedno ministarstvo, da je to prezahtjevno za jednog ministra.
– Kritike u politici nisu neuobičajene. Htio bih podsjetiti da su pravosuđe i uprava već ranije bili u istom ministarstvu. Novo ministarstvo ustrojeno je na način da svaki reformski proces iz našeg programa može biti proveden. Cilj spajanja resora je da imamo efikasniju Vladu, da možemo učinkovitije donositi odluke. Tu bi napomenuo da ministarstvo ne čini samo ministar već čitav tim, tako da sam uvjeren da zajedno sa suradnicima mogu provesti ciljeve koje smo u programu zadali.
Prevencija korupcije
Stanje u pravosuđu usko je vezano uz pitanje problema s korupcijom. Planirate li u tom segmentu neke izmjene? Prema riječima premijera Plenkovića, neke mjere će se pooštriti, a oporba je primjerice na ove izbore bila išla i s idejom da će pravomoćno osuđenima za korupciju treba oduzimati osobna imovina.
– Daljnjom reformom pravosuđa cilj nam je nastaviti jačati pravnu sigurnost, posebno odlučnijom borbom protiv korupcije koja je širi društveni problem. Kada je riječ o korupciji onda u prvom redu treba govoriti o prevenciji takvih (ne)djela. Ministarstvo pravosuđa i uprave u tom procesu ima ulogu koordinativnog tijela u području formuliranja nacionalnih politika prevencije korupcije.
Pred nama je izrada nove višesektorske desetogodišnje nacionalne strategije u području borbe protiv korupcije, budući da razdoblje važenja aktualne Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, uskoro prestaje. Planiramo i izraditi okvir za normativno uređenje lobiranja kao legalne i legitimne profesije prema najvišim etičkim standardima i transparentnim radom lobista. Tu je Zakon o zaštiti zviždača kod kojeg treba učiniti dodatne napore u provođenju tog zakona i pružanja potpore nadležnim tijelima, a planiramo i unaprijediti zakonski okvir za područje sukoba interesa i ukloniti nedostatke koji su vidljivi u praktičnoj primjeni postojećeg zakona. Uz to, kako smo najavili u programu Vlade, planiramo ukinuti imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti.
Imate li informaciju, nakon što je premijer bio javno pledirao na DORH da utvrdi odakle su curile informacije i transkripti u slučaju Rimac, te su bile i probijene mjere praćenja, a govorilo se da za istragu o tome treba najmanje mjesec dana, da li je ta interna istraga završena, i s kakvim rezultatom? Jesu li utvrđeni odgovorni za to?
– Curenje informacija u istragama koje nisu i ne mogu biti javne svakako treba istražiti i utvrditi odgovornost. U suprotnom se narušava povjerenje u sustav, a naša je obveza štiti pravnu državu. Zakonom o kaznenom postupku (članak 231.) propisano je da je istraga nejavna, a tijelo koje vodi istragu može rješenjem odrediti tajnost cijele ili dijela istrage iz zakonom propisanih razloga (navedenih u članku 388.), ako bi javno objavljivanje podataka iz istrage štetilo probicima postupka. Sve osobe koje sudjeluju u takvoj istrazi, tijelo koje poduzima radnju upozorit će da je odavanje tajne kazneno djelo, a sve osobe koje saznaju sadržaj postupovne radnje provedene tijekom takve istrage, dužne su kao tajnu čuvati činjenice ili podatke koje su tom prilikom saznale.
I na kraju, u nedavnom intervjuu za Novi list, Branko Bačić kazao je da bi možda trebalo razmisliti i da se izbor predsjednika Republike vrati u parlament, s obzirom na relativno male ovlasti šefa države. Ima li planova u tom smjeru?
– Ovlasti predsjednika Republike Hrvatske jasno su definirane našim Ustavom. Mi smo kao Vlada sada fokusirani prvenstveno na suzbijanje posljedica pandemije koronavirusa, u prvom redu zdravstvene pa i gospodarske. Po pitanju predsjedničkih ovlasti potrebna je široka politička rasprava o kojoj u ovom trenutku ne razmišljamo.
Stožer radi zakonito i ustavno
Ustavni sud je samostalna institucija, no ipak možete li reći svoje mišljenje: je li se već prije ljeta trebao očitovati o traženjima za ocjenu ustavnosti rada Nacionalnog stožera Civilne zaštite? Kasne li s reakcijom, a vidimo da se korona vraća?
– Kako ste naveli, Ustavni sud je neovisno tijelo koje samostalno organizira rad. On će temeljem svojih ovlasti pravodobno donijeti odluke o prijavama vezanima uz rad Stožera. Mi smo svoj stav po tom pitanju već iskazali, smatramo da Stožer radi ustavno i zakonito, vodeći računa u prvom redu o očuvanju zdravlja i gospodarstvu, a Ustavni sud će reći svoje.
Zakone o istospolnim zajednicama više nećemo mijenjati
Prošla SDP-ova vlada uvelike je liberalizirala neke zakone oko prava istospolnih partnera i slično. Planira li se mijenjati i nastaviti liberalizirati zakone u vezi s pravima istospolnih obitelji, oko usvajanja djece, i slično?
– U nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji je opći propis kojim se uređuje pitanje životnog partnerstva osoba istog spola, načela, sklapanje i prestanak životnog partnerstva kao i postupci nadležnih tijela u svezi sa sklapanjem i prestankom životnog partnerstva, vođenje registra o životnom partnerstvu te pravni učinci životnog partnerstva. Izmjene tog zakona nisu u planu.
Novi list, 15. kolovoza 2020.
Razgovarala Tihana Tomičić
Vijesti iz medija |
Uprava |
Ivan Malenica
