Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na 15. Strateškom forumu na Bledu. Sudjelujući na penelu "Europa nakon Brexita i Covida-19", rekao je da u europskoj politici postoji konsenzus da se protiv koronavirusa treba boriti zajedno. Tijekom boravka na Bledu, predsjednik Vlade sastao se sa slovenskim i mađarskim premijerima Janezom Janšom i Viktorom Orbanom.
Razgovarat ćemo o posljedicama Covida-19, to je izazov s kakvim se nismo susreli
Po dolasku na Bled, u izjavi za medije, premijer je kazao je da će se na Forumu razgovarati o posljedicama Covida-19, globalnom upravljanju aktivnostima na razini Europske unije, odnosima među državama i pronalaženju zajedničkog rješenja za globalnu pandemiju.
Premijer je ocijenio da je riječ o dobro odabranoj temi za početak političke jeseni na međunarodnom planu.
"To je izazov s kakvim se nismo susreli i mislim da možemo polako od kraja siječnja pa do danas rezimirati što je bilo dobro, što smo zajednički učinili kvalitetno i kako da reagiramo u budućnosti kada je riječ o cjepivu, nabavljanju medicinske i zaštitne opreme, javnih nabava", rekao je Plenković.
Upitan o temama susreta s premijerima Janezom Janšom i Viktorom Orbanom, predsjednik Vlade je podsjetio da se sa slovenskim premijerom Janšom susreo nakon izbora u Hrvatskoj tijekom srpnja, kada su razgovarali o Covidu-19.
"Mislim da smo svi skupa učinili napore da turistička sezona bude što je moguće bolja. Generalno smo zadovoljni s obzirom na procjene kakve su bile u travnju i svibnju, puno je bolja. No, sada moramo vidjeti koji su novi modaliteti koje zajednički moramo napraviti kako bismo smanjili zarazu i onda, naravno, i prekogranične efekte", kazao je premijer.
Predsjednik Vlade je upitan i o stavljanju cijele Hrvatske na crvenu listu sredinom kolovoza, čime je uvedena obavezna karantena za sve koji dolaze s hrvatskog na slovenski teritorij.
"Naša je linija bila da se pokuša, osobito u Sloveniji, ne samo radi Hrvatske nego i radi brojnih Slovenaca koji su naši česti i dragi gosti, gledati kriterij županijske razine po stupnju zaraze, nešto slično kao što će imati Njemačka. Mislim da za to postoji prostor i da je to najprimjereniji način", pojasnio je Plenković.
Spremni smo i dalje razgovarati o granici sa Slovenijom
Odgovarajući na pitanje o arbitraži sa Slovenijom, predsjednik Vlade je naglasio da je naša pozicija jasna te da je Hrvatska i dalje spremna razgovarati sa Slovenijom o granici. Podsjetio je na inicijativu Slovenije pred Europskim sudom u Luxembourgu, koji je kazao da nije nadležan.
"Mi smo i dalje spremni razgovarati o granici sa Slovenijom. Važno je da nađemo rješenje koje je dobro i održivo za obje zemlje", poručio je premijer Plenković.
Plenković: Hrvatska u uvjetima pandemije postigla maksimum u predsjedanju EU-om
Srednjoeuropski čelnici su na Bledskom strateškom forumu poručili kako je Europi u vrijeme koronavirusa potrebno više solidarnosti, no i napuštanje dvostrukih standarda za države članice.
Bledski strateški forum, najvažniji vanjskopolitički događaj u Sloveniji, na panelu na temu „Europa nakon Brexita i Covida-19” ugostio je premijere Slovenije, Hrvatske, Italije, Poljske, Češke i Bugarske, predsjednika Srbije i direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Premijer Andrej Plenković se na početku rasprave osvrnuo na hrvatsko predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020., naglasivši kako je postignut maksimum u uvjetima pandemije, krize koja je „počela kao zdravstvena, ali prerasla u krizu svih aspekata društva”.
Talijanski premijer Giuseppe Conte, koji se skupu obratio videovezom iz Rima, istaknuo je kako je pandemija pokazala vrijednost solidarnosti te kako je Europska unija dokazala da može reagirati „kao zajednica interesa inspiriranih zajedničkim vrijednostima”.
Poručio je kako je ova kriza „velika šansa za snažniju i kohezivniju uniju”.
Dozu optimizma pokazala je i direktorica MMF-a Kristalina Georgieva koja se videovezom javila iz Sofije.
„Imamo razloga ostati optimistični. Ova kriza kao nijedna dosad je stvorila i odgovor na nju kao nijedan do sad. Sve što je učinjeno je fenomenalno. Kolektivno smo stvorili tlo ispod nogu svjetske ekonomije kroz stvaranje likvidnosti”, kazala je Georgieva.
Istaknula je kako drugi krug financijske pomoći svjetskoj ekonomiji mora biti vezan s investiranjem u digitalno, u obrazovanje, kapacitet nošenja s klimatskim promjenama „koje će nas pogoditi snažnije od koronavirusa”, te u pravednost društva.
Naglasila je kako je bilo prirodno što se svaka država u početku pandemije zatvorila u sebe, no da je EU svojim paketom financijske pomoći Next Generation dokazao da je to prošlo, a da su promatrači izvan Europe „bili sretni zbog tog dogovora jer je pokazao solidarnost”.
Zaključila je kako je potrebno „priznati” nedostatke koje globalizacija nosi poput nejednakog razvoja ili neodrživih dobavnih lanaca.
Plenković je rekao kako je u narednim mjesecima potrebno postići ravnotežu između nacionalnih mjera, koje su ponovno pokazale važnost uloge države, s europskim i svjetskim odgovorom, pa dodao da u europskoj politici postoji konsenzus da se protiv koronavirusa treba boriti zajedno.
S Janšom i Orbanom o ulasku Hrvatske u Schengen i Eurozonu
Tijekom boravka na Bledu predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s predsjednikom Vlade Republike Slovenije Janezom Janšom, s kojim je razgovarao o prekograničnoj suradnji i daljnjim naporima za smanjivanje širenja zaraze koronavirusom Covid-19, jačanju gospodarskih odnosa te ambicijama Hrvatske za ulazak u Schengen i Eurozonu.
Predsjednik Vlade Plenković susreo se i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Razgovarali su o bilateralnim odnosima, suradnji Hrvatske i Mađarske u borbi protiv Covida-19 te ambicijama Hrvatske za ulazak u Schengen i Eurozonu.
Raspravljeno o zajedničkim reakcijama na Covid-19 krizu
Nakon završetka 15. Strateškog foruma na Bledu, predsjednik Vlade Plenković u izjavi za medije je istaknuo da su današnje rasprave bile vrlo konstruktivne i zanimljive.
„Ovo je jedan od rijetkih susreta u neformalnom ozračju u ovoj Covid-19 krizi, uopće da smo se u ovolikom broju, u smislu premijera, odnosno predsjednika, sastali“, rekao je.
Premijer Plenković je izvijestio da je raspravljeno stanje zajedničkih reakcija na Covid-19 krizu, kao i očekivanja od zajedničkog položaja Europske unije u mjesecima pred nama – bilo da je riječ o gospodarskom oporavku ili pak zdravstvenim izazovima.
„Svi su ovi susreti uvijek dobrodošli i drago mi je da smo danas imali prigodu biti u Sloveniji“, poručio je.
Diferencijacija po broju zaraženih
Na pitanje novinara o današnjim bilateralnim sastancima i je li se raspravljalo o crvenim listama, Plenković je odgovorio da je više puta i telefonski razgovarao i s jednim i s drugim premijerom.
„Ono što je važno, kada je riječ o Sloveniji, naša je poruka bila da se pokuša nijansirati epidemiološka slika u pojedinoj od hrvatskih županija, s obzirom da veliki broj Slovenaca boravi u Hrvatskoj. Imaju svoje kuće i apartmane te su česti gosti. Važno je i za njih i za hrvatski turizam. Vjerujem da će zajedno s nadležnim tijelima, recimo to tako, s njihovim pandanom zavoda za javno zdravstvo, i oni pristupiti na način da se radi diferencijacija po broju zaraženih“, kazao je.
Horizontalna mjera prema svima
Što se tiče Mađarske, premijer Plenković izdvojio je da Mađarska ide s horizontalnom mjerom koja ide prema svima.
„Kao u Sloveniji i Austriji, i u Mađarskoj je osnovni razlog školska godina. U svim tim zemljama školska godina počinje ovog tjedna, dakle tjedan ranije nego u Hrvatskoj. Na neki je način to očekivano. Ono što smo uspjeli jest da smo te njihove mjere 'povukli' što više kraju kolovoza, da hrvatska turistička sezona bude što dulja“, kazao je, napomenuvši da svi kažu da će te mjere držati do onog trenutka kada to bude potrebno.
„Nitko ih ne želi držati predugo“, dodao je.
Novinare je zanimalo je li regionalni pristup naišao na plodno tlo kod slovenskog premijera.
„Slovenija i Hrvatska su jako blizu, oni jako dobro znaju situaciju kod nas. Prate dnevno i precizno, u varijanti da imamo smanjeni broj zaraženih, osobito u onim županijama koje su i zadnjih tjedana, kada se ukupni broj povećao, imali relativno mali broj. To se odnosi na Istarsku, Primorsko-goransku, pa čak i Ličko-senjsku županiju. Vjerujem da bi tu moglo biti sluha da se napravi distinkcija“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Izvor: Vlada/Hina
Pisane vijesti
