Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je danas da je svaka kriza ujedno i prigoda za razvoj i novi početak te za promjenu smjera. Naglasio je važnost ekonomske suverenosti i samodostatnosti, osobito u prehrambenom i energetskom sektoru, te održivog razvoja i povećanja izvoza. "Želimo postići globalnu prepoznatljivost i učvršćivanje međunarodnog položaja i utjecaja Hrvatske kao sigurne investicijske i turističke destinacije", istaknuo je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na 15. konvenciji hrvatskih izvoznika "Zlatni ključ" 2020., a njegov govor u toj prigodi donosimo u cijelosti.
"Zadovoljstvo mi je još jednom biti na godišnjoj konferenciji hrvatskih izvoznika, a posebno mi je drago da je ovo 15. konferencija i da mogu u ime cijele Vlade čestitati brojnim nominiranima, a posebno dobitnicima nagrade „Zlatni ključ“.
Bez vašeg neumornog rada ne bismo svjedočili činjenici da je u proteklih deset godina robni izvoz konstantno rastao i da je njegov udio u BDP-u sa 16,7 posto narastao na današnjih 28,5 posto.
Dodatno, u posljednjih 5 godina, na razini Europske unije, samo su Irska i Slovenija imale dinamičniju prosječnu stopu rasta robnog izvoza.
To je postignuće impresivno, osobito kada osvijestimo činjenicu da je prihode na inozemnom tržištu, odnosno izvoz, ostvarilo samo 15 posto poduzeća u Hrvatskoj. Ali, poduzeća koja zapošljavaju pola zaposlenih - 51%, ulažu više od 60 posto svih ulaganja u istraživanje i razvoj, ostvaruju tri četvrtine cjelokupne dobiti u Hrvatskoj te gotovo četiri petine svih ulaganja u istraživanje i razvoj.
Izvoznici su ključni za naše gospodarstvo, cilj je povećati njihov broj
Kad se to sve skupa zbroji, znamo što znače hrvatski izvoznici za hrvatsko gospodarstvo. Naš zajednički cilj je povećati broj hrvatskih izvoznika.
Mi smo, kao što vi jako dobro znate, u cijelom prošlom mandatu praktički imali četiri godine kriznog upravljanja, uglavnom u gospodarskom sektoru. To je ponekad i odvlačilo fokus od raznih inicijativa.
Sjećate se početka mandata s krizom bez presedana koja je pogodila našu najveću kompaniju Agrokor, pa situacije s brodogradilištima, brojna druga poduzeća kojima je bilo potrebno restrukturiranje.
Mandat smo završili s najvećim potresom u Zagrebu posljednjih sto godina i pandemijom bolesti COVID-19 koja je uzrokovala svjetsku gospodarsku krizu kakvu još nismo vidjeli.
Na početku novog mandata možemo kazati da smo u najvećoj mjeri, unatoč tim i takvim okolnostima, uspjeli ostvariti temeljne zadaće onoga što smo obećali 2016.
BDP je kontinuirano rastao, Hrvatska se pozicionirala u krug zemalja čiji je gospodarski rast bio viši od prosjeka na razini Europske unije.
Proveli smo četiri kruga porezne reforme, rasteretili i poduzetnike i građane za 9 milijardi kuna, pridonijeli time i kupovnoj moći, a naravno i potrošnji naših sugrađana.
Donijeli smo tri akcijska plana za administrativno rasterećenje gospodarstva koja su nosila više od 2,7 milijardi kuna.
Stvorili smo stabilan i pouzdan pravni okvir, te predvidljiv fiskalni okvir.
Održavali smo fiskalnu disciplinu i stabilnost i na taj način omogućili smanjenje javnoga duga, ali smo, upravo zbog toga, i spremniji i otporniji ovu krizu u 2020. godini.
Kao što ste čuli neki dan na Vladi, podaci koje imamo govore da smo iskorištenost europskih fondova kada je riječ o ugovorenosti podigli na 101%, to se može i mora jer uvijek se ugovara više od onoga što je moguće, a da smo u isplati sada na preko 40%, s vrlo ubrzanom dinamikom prema kraju godine, što znači da ćemo uz ovu formulu N+3, dakle do 2023. apsorbirati cijelu prvu financijsku omotnicu koja nam je bila na raspolaganju od članstva u Europskoj uniji - od 2014–2020.
Investicijski kreditni rejting osnovni preduvjet za ulaganja, Hrvatska ga je zadržala i u koronakrizi
Podsjećam također da Hrvatska danas ima investicijski kreditni rejting, a to je jedan od ključnih preduvjeta za privlačenje stranih, a naravno i domaćih ulaganja. Taj investicijski kreditni rejting zadržali smo i u ovoj krizi. Vjerujem da vi jako dobro znate što ovo znači za ocjenu zemlje iz koje dolazite.
To smo uspjeli zahvaljujući uspješnoj provedbi mjera koje su nužne za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, što je posljednji korak prije ulaska u eurozonu i čime se potvrđuje vjerodostojnost i politike Vlade, ali i snaga hrvatskoga gospodarstva.
Mi smo našim mjerama, osobito u prvom valu krize, pomogli spašavanju likvidnosti poduzeća od gospodarskog udara koji je uzrokovala pandemija.
Zgodno je napomenuti da smo u veljači imali samo 16.000 osiguranika manje nego što smo ih imali sada krajem kolovoza. To je po meni ključan podatak koji se može svesti na brojeve da otprilike u Hrvatskoj unatoč krizi imamo oko milijun i pol ljudi koji rade i oko 150.000 nezaposlenih, bez obzira kojom ih statistikom brojimo.
Kalkuliranim rizikom omogućeno otvaranje gospodarstva
Mi smo pravodobnim otvaranjem, sinoć sam kazao na CNN-u, kalkuliranim rizikom, a to prevedeno znači da je sve osim apsolutnog zatvaranja rizik. Ali, taj rizik nije bio slučajan. On je bio na temelju razgovora s uglednim znanstvenicima koji su još tijekom proljeća kazali, ne samo prateći protekle pandemije kako je to u povijesti bilo, nego nastojeći razabrati što će se dogoditi tijekom ljetnih mjeseci, da bez obzira što se karakter virusa nije promijenio, otpornost ljudi na njega je tijekom ljetnih mjeseci bila veća. I ta je činjenica omogućila da imamo znatno bolju turističku sezonu od očekivanja.
Kao što ste vidjeli, imali smo 7 milijuna turista i gotovo 50 milijuna noćenja. A po tome smo, kada gledamo konkurente na razini Europske unije, osobito na mediteranskom tržištu, pri samom vrhu. I taj je potez bio, po nama, dobar, mudar, opravdan i koristan za hrvatsko gospodarstvo i ponovili bi ga da se nađemo u još jednoj takvoj situaciji.
Smatram da bi, u ovim okolnostima, kada se očekuje snažan pad BDP-a globalno i na razini Europske unije, trebalo već sada otprilike vidjeti da će one projekcije koje smo imali na proljeće u biti biti nešto povoljnije kada je riječ o procjeni pada BDP-a u ovoj godini. To govori o učinkovitosti mjera, otpornosti gospodarstva i činjenici da smo ovaj treći kvartal odigrali najbolje što se u ovim okolnostima moglo.
Mi naravno želimo da gospodarska politika Vlade pridonese u dva temeljna pravca.
Jedan je gospodarski oporavak zemlje, a drugi je cjelokupna transformacija gospodarstva. Jer, kao što znamo, svaka je kriza prigoda i za razvoj i novi početak čak i promjene smjera ili pak iskorake koje dosada nismo radili.
S te smo strane spremni djelovati na način da idemo ostvarivati ideju koju smo u političkoj kampanji i u vrijeme izbora kazali, a to je ekonomska suverenost, osobito u prehrambenom i energetskom sektoru, težiti samodostatnosti, održivom razvoju te povećavati izvoz. Tu vidimo vašu partnersku i ključnu ulogu.
Drugi smjer je postizati globalnu prepoznatljivost i učvršćivanje međunarodnog položaja i utjecaja Hrvatske kao sigurne investicijske, ali i turističke destinacije. I tu vidim prostor za snažno partnerstvo, upravo na tragu ovoga kojega gradimo.
Socijalno-tržišni model uz razvoj konkurentnog i inovativnog gospodarstva te obrazovane i vitalne Hrvatske
To je sve komplementarno s općim su društveno-razvojnim ciljevima Hrvatske, jer je naša politika odlučila da nam u središtu bude naš čovjek, naš građanin. On je bez ikakvih dilema najbitniji, njemu trebamo osigurati i socijalnu sigurnost i perspektivnu budućnost u pogledu gospodarskog položaja.
Stoga ćemo nadograđivati naš socijalno-tržišni model, uz razvoj konkurentnog i inovativnoga gospodarstva te obrazovane i vitalne Hrvatske.
Obrazovanje je ključ vremena koje je pred nama, a vitalna Hrvatska znači suočavanje s najtežim problemom, a to su demografski izazovi.
Mi smo u novim okolnostima koje je uzrokovala pandemija koronavirusa suočeni s potrebom osmišljavanja održivijeg modela razvoja koji će omogućiti veću ekonomsku suverenost zemlje.
Poremećaji u dobavnom lancu uslijed pandemije koronavirusa ukazali su na ranjivost Hrvatske, osobito u pogledu nedostatne samodostatnosti u proizvodnji hrane.
Stoga smatramo da taj model treba imati dva pravca djelovanja: jedan je bolje korištenje naših resursa u ostvarivanju samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije te poticanje izvozno orijentirane industrije kroz visoke, zelene i čiste tehnologije, uz inovativnost i kreativnost naših ljudi te iskorištavanje naših konkurentskih prednosti.
Upravo zbog toga želimo povećati poljoprivrednu proizvodnju za 30 posto.
Povećanje konkretnosti gospodarstva kroz energetsku i niskougljičnu tranziciju Hrvatske
Kad je riječ o novom modelu razvoja važnu ulogu ima i energetska i niskougljična tranzicija Hrvatske, koja ima priliku povećati konkurentnost gospodarstva.
To je ulaganje u nove tehnologije i izgradnju koja može – osim povećanja konkurentnosti gospodarstva – dovesti i do pokretanja velikog investicijskog ciklusa i nove gospodarske aktivnosti.
Svima nam je cilj veći standard, bolja kupovna moć, potrošnja, a time i potražnja za vašim proizvodima i uslugama.
Ovakva je tranzicija ključna i za povlačenje europskog novca u kontekstu Zelenoga plana, kojeg je spomenuo uvodno i gospodin Bago.
Da nema COVID-a 19 cijeli narativ Europe danas bi se svodio na Zeleni plan. No, i u tom kontekstu kada gledate dogovor koji smo postigli u rujnu za nacionalne programe gospdoarskog oporavka, upravo će elementi Zelenoga plana biti ključni za kvalificiranje projekata koji će nam biti financirani.
Fokus na razvoju sektora s velikim potencijalom rasta
Kada govorimo o poticanju izvozno orijentirane industrije onda prvenstveno mislimo na proces reindustrijalizacije i pružanje snažne podrške poduzetništvu u primjeni pametnih i čistih tehnologija, većoj zastupljenosti energije iz obnovljivih izvora te digitalnoj transformaciji poslovanja.
Pa i danas nagrađeni svjedoče o tome koliko su u vrhu oni koji love korak s četvrtom industrijskom revolucijom.
Naš fokus će biti na razvoju sektora s velikim potencijalom rasta, od informacijsko-komunikacijskih tehnologija ususret nadolazećem Internetu stvari, farmaceutike i biotehnologije, kreativnih industrija pa sve do čistih tehnologija poput solara i vodika te novih tehnologija poput 3D printa, nanotehnologija ili robotike.
Hrvatska je s 28% energije iz obnovljivih izvora već daleko premašila europski cilj od 20% do 2020. i mi ćemo tim putem nastaviti.
Svi ti naši napori trebali bi rezultirati poboljšanjem vanjskotrgovinske bilance kroz smanjenje uvozne ovisnosti o hrani i energiji te povećanje izvoza zbog podizanja konkurentnosti poduzeća i njihovih proizvoda.
Hrvatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura europskih sredstava u idućih sedam godina
Za takvu tranziciju, osim znanja i suradnje s akademskom i znanstvenom zajednicom, potrebna su nam značajna sredstva.
Na raspolaganju, kao što znate, u idućih sedam godina, i to četiri plus sedam, četiri ovaj dio koji se odnosi na EU iduće generacije do kraja mandata ove Europske komisije, i sedam godina za uobičajeni Višegodišnji financijski okvir, a osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost gospodarstva, imamo 22 milijarde eura.
Važno je da imamo na umu da smo tu, kada gledamo komparativne podatke, među onima koji su "dobili" najviše, odnosno su se izborili za najviše.
To govore brojke, a činjenica je da se to dogodilo zahvaljujući kvalitetnoj, elaboriranoj, sadržajnoj i opravdanoj argumentaciji položaja i potreba Hrvatske, ne samo kao najmlađe članice Europske unije, stanju našega gospodarstva i utjecaju krize COVID-a 19 na naše gospodarstvo.
Cijela ta sinteza naše krvne slike omogućila je da dobijemo u srpnju 22 milijarde eura. Bez dobre argumentacije te brojke ne bi bile ovako velike.
Do 2025. ulaganja u istraživanja, razvoj i inovacije podići na 2,5 posto BDP-a
Dame i gospodo,
mi želimo, kroz sve ovo što sam kazao, utjecati na brojne reforme koje su važne i za vaše poslovanje.
A to je, prije svega, ulaganje u obrazovanje koje je temeljna pretpostavka razvoja poduzetništva.
Mi smo, kao što znate, započeli reformu školstva, ona ide dalje. Nije to samo pitanje kurikuluma, nije to pitanje međupredmetnih tema, već je tema i „Poduzetništvo“, koja ima za cilj razvijati sposobnosti pojedinca od najranije dobi, da ideje pretvara u djela.
To se pogotovo odnosi na STEM područje jer samo ono jamči da ćemo kroz obrazovni sustav iznjedriti mlade, kreativne, ambiciozne, agilne, angažiranje ljude koji će djelovati na tržištu rada kao što vi djelujete u sustavima kojima ste na čelu.
Stoga ćemo povećati izdvajanja u istraživanja, razvoj i inovacije s trenutnih 1 posto na 1,4 posto BDP‑a, a do 2025. ideja je doći na 2,5 posto.
Iznimno važnim smatramo i ulaganja u prometnu i komunikacijsku infrastrukturu.
Daljnja porezna rasterećenja i reforma državnog i javnog sektora
Najavili smo više puta da je jedini sektor u području prometa koji je ostao gotovo netaknut u pravom smislu riječi modernizacija željezničke infrastrukture i to je zadaća za cijelo desetljeće koje je pred nama.
Naravno da ćemo ulagati i u širokopojasnu infrastrukturu za pristup brzom internetu i ujednačen digitalni razvoj.
Krenut ćemo dalje i s reformom pravosuđa, lokalne uprave, smanjiti broj dužnosnika, omogućiti funkcionalno povezivanje općina, ići dalje u digitalnu transformaciju javnoga sektora, stvarati poticajno poslovno okruženja i nastaviti s poreznim rasterećenjem.
Kao što smo rekli, PDV na svu hranu spustit ćemo na 13%, stopa poreza na dohodak s 24 posto na 20 posto te s 36 posto na 30 posto, poreza na dobit s 12 posto na 10 posto za 93 posto poduzeća koja imaju godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna.
Bit će tu, naravno, po uzoru na naše djelovanje u prvom mandatu, više valova porezne reforme, bit će konzultirane sa svim akterima i mislim da će pridonijeti ovom cilju kojeg smo zacrtali još prije četiri godine.
Naša je ambicija stvoriti novih 100 tisuća radnih mjesta u sljedeće četiri godine i na tom tragu ćemo raditi, a po svemu što mi projiciramo to je ostvarivo.
Ulazak u eurozonu i Schengnenski prostor
Postoje dva okvirna cilja dublje integracije na razini Europske unije.
Vi znate smo mi izrazito proeuropski orijentirana Vlada, svjesni da moderni suverenizam znači pokazati snagu države onda kad je ona najpotrebnija, a to je bila kriza COVID-a 19, nijedna druga struktura osim države nije mogla djelovati ovako dobro, a oplemeniti njenu snagu korištenjem međunarodnog položaja koji je danas, po mom dubokom uvjerenju, snažniji nego ikada dosada u ovih 30 godina, i na taj način imati razvojne poluge koje opipljivo donose korist našim sugrađanima.
Na tom putu prvi je cilj uvođenje eura kao valute, koja će ukinuti valutni rizik, smanjiti premiju rizika zemlje te posljedično uzrokovati pad kamatnih stopa i doprinijeti povećanju cjelokupne gospodarske aktivnosti.
Ovo je proces u koji smo išli sustavno u partnerstvu s Hrvatskom narodnom bankom, od izrade Strategije i njezinog usvajanja u svibnju 2018. do zajedničkog rada na ispunjavanju Akcijskog plana dan po dan, kada je bila riječ o Europskom tečajnom mehanizmu II, u koji smo pristupili 10. srpnja, pet dana nakon parlamentarnih izbora i koji označava smjer razvoja i Hrvatske i hrvatskoga gospodarstva.
Drugi naš cilj je Schengenski prostor koji je doživio krizu s obzirom i na migracijsku krizu pa i na ova zbivanja oko karantena i zatvaranja granica.
No, u trenucima kada se pronađu rješenja za migracijsku krizu, da je zaustavimo na vanjskim granicama Europske unije, a pandemija ne bude više tema, onda uklanjanje fizičkih barijera za trgovinu, za promet, za kretanje naših građana unutar granica Schengena dobiva onu pravu, punu dimenziju koja manifestira snagu slobode kretanja kao jednu od temeljne četiri slobode Europske unije.
Globalna prepoznatljivost preduvjet za povećanje izvoza, ulaganja i jačanje međunarodnog položaja
Naravno da je za sve to potrebna, osobito za vaš posao, globalna prepoznatljivost Hrvatske i jačanje njenog političkog utjecaja Hrvatske u globalnoj areni.
Snažan nacionalni identitet, sigurnost zemlje, sve su to elementi koji određuju našu prepoznatljivost.
A vi ste tu da, uz asistenciju svih institucija koje vam pomažu, od gospodarske diplomacije, preko banaka i drugih institucija koje vas trebaju pratiti, pozicionirate Hrvatsku kao poslovno privlačnu i pouzdanu zemlju.
Tu će vam sigurno pomoći i mreža trgovinskih sporazuma s više od 70 država svijeta, koje pokrivaju 35% svjetskog BDP-a, kojih he Hrvatska dio zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji.
Vladine mjere za pomoć gospodarstvu u prevladavanju koronakrize
Da se osvrnem i na nekoliko točaka koje se tiču ovih mjera koje smo poduzeli u krizi.
Najvažnije je to da smo djelovali brzo i upravo smo na taj način sačuvali radna mjesta, omogućili gospodarstvu i poduzetnicima da premoste okolnost za koju, naravno, nisu bili krivi i da prebrode mjesece koje bi, bez tih mjera, bilo teško prebroditi.
Tu smo pokazali zaista da ona latinska "Bis dat, qui cito dat" to jest "Dvostruko daje, tko brzo daje" ima svoje puno značenje.
I odluka koju smo najavili prošli četvrtak, a Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je provelo jučer, je poruka predvidljivosti.
Poruka svima onima kojima je još uvijek potrebna ispružena ruka da znaju kako se pozicionirati sljedeća četiri mjeseca, kako nastavno na sve ovo što nas je dosad koštalo 6,3 milijarde kuna, plus oslobađanje doprinosa, može pomoći onima koji trebaju, kao posebno ugrožene djelatnosti 4.000 kuna po radniku, onima koji trebaju 2.000 kuna za skraćeno radno vrijeme, za mikro poduzetnike da znaju planirati svoje poslovne aktivnosti, a nastavljaju se i aktivnosti putem onih takozvanih Covid kredita za likvidnost koji su izrazito važni i upravo je to uloga ovih potpornih institucija za hrvatsko gospodarstvo.
Do pronalaska lijeka ili cjepiva balansirati mjere zaštite zdravlja i potpore gospodarstvu
Mi ćemo u ovim novim okolnostima nastaviti promišljati uređenje pitanja rada od kuće.
To je globalni fenomen i moramo ga i mi staviti u jedan jasan pravni okvir, omogućiti i poslovanje i veću fleksibilnost svih vas da na taj način zadržite i aktivnosti i radna mjesta.
Naš je cilj da do momenta dok ne bude pouzdanoga lijeka i cjepiva balansiramo sve moguće mjere, od restriktivnih koje moramo donositi radi zaštite zdravlja, a donosimo ih, možemo slobodno reći, uz dužan oprez, ciljano, precizno, do onih koje se odnose na potpore gospodarstvu.
Samo u toj pravoj kombinaciji možemo izaći iz okolnosti koje su zaista u potpunosti dio nekakvoga vanjskog utjecaja bez plana ili predviđanja s naše strane. Ne samo naše, nego bilo koga drugoga.
Ono što na kraju želim reći, mislim da moramo nastaviti graditi ovo partnerstvo. Mislim da smo ga s hrvatskim izvoznicima zaista u ove protekle četiri godine mandata utvrdili i da se mi tu dobro razumijemo.
Govorili ste o kapacitetu Vlade za promjene. Ovakav menadžment kriza u kojem smo, možemo reći, postali eksperti je kapacitet za promjene. Jer svaki dan imamo nešto novo s čime bismo se teško snalazili bez da budemo fleksibilni, kreativni, ali i odvažni i brzi u donošenju odluka i mislim da tu jesmo partneri.
Institucije trebaju osigurati najosnovniju stvar za poduzetnike – stabilnost
Ono što je moja ključna poruka vama, a na taj način sam krenuo i 2016., to mi je i osobni cilj a i, uopće, razumijevanje demokracije, institucija i gospodarstva: politika, institucija, vlast iz vašeg kuta gledanja trebaju osigurati najbitniju i najosnovniju stvar, a to je stabilnost.
Mi smo to pokazali u protekle četiri godine u zahtjevnim, pa i nemirnim, okolnostima.
Izbore smo proveli u najboljem mogućem trenutku i gotovo da u ovom ciklusu sada, s početkom jeseni, skoro pa kao da ih nije ni bilo s poslovnog aspekta.
I to je cilj kojeg ćemo mi nastojati njegovati i kultivirati, držati do njega sljedeće četiri godine.
Što je zemlja stabilnija, što ima manje problema, što je čvršća, otpornija to je vaš posao lakši i učinkovitiji, a, u konačnici, ostvarivat ćete i veće profite.
To je cilj institucija u odnosu na poslovni svijet. Mi to tako vidimo i mi to tako gledamo.
S brigom o svakom hrvatskom građaninu, o njegovom ekonomskom i socijalnom položaju, i željom da vaša aktivnost pomogne razvoju čitavoga društva.
Tu smo, po meni, komplementarni, dobro se razumijemo. Ja se nadam da vi vidite pozitivno naše kapacitete, a vi vaše kapacitete dokazujete ne samo ovdje, nego i na stranim tržištima, a mi to izričito i jasno respektiramo i podržavamo.
Hvala vam lijepa."
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
