Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Gospiću 8. sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina na kojem im je predstavio plan gospodarskog oporavka, poreznu reformu, reformu lokalne samouprave, mogućnosti korištenja europskih fondova i pet razvojnih prioriteta Vlade.
Prvi sastanak u tom formatu održan u Zagrebu, 19. prosinca 2016. godine, radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja. Dosad su sastanci u tom formatu održani i u Požegi, Šibeniku, Varaždinu, Rijeci, Zadru i Koprivnici.
Otvarajući sastanak, predsjednik Vlade naveo je četiri načela na kojima počiva ovaj dijalog.
Četiri načela suradnje Vlade i županija
Prvo je kontinuirana suradnja i razmjena mišljenja između Vlade i svih župana te udruga gradova i općina.
"Smatram da je ovaj forum nedostajao u institucionalnoj arhitekturi dijaloga prije te da se puno bolje razumijemo od kada imamo ovaj forum i da je vaš doprinos politikama Vlade, zakonima koje donosi Sabor te reformama strukturiran i da ste na ovaj način utjecajniji", istaknuo je premijer Plenković.
Naglasio je, osvrnuvši se na recentne prijedloge o reformama županijskog ustroja, da Vlada nikada nije dovodila u pitanje županijski ustroj kakav postoji 27 godina.
Drugo načelo je rad na funkcionalnoj decentralizaciji i u tom pogledu Vlada je donijela niz zakona koji su išli za ciljem da oni koji su najbliže građanima imaju veće ovlasti.
Od 1. siječnja ove godine dovršeno je i spajanje ureda državne uprave sa županijama, što je i simbolički zaokružilo osnaživanje županija u Hrvatskoj.
Treće je načelo fiskalna decentralizacija u kojoj je ostvaren ogroman napredak u prvom mandatu Vlade premijera Plenkovića kada je riječ o povećanim prihodima županija, gradova i općina.
Četvrto, ključno, načelo je projektna suradnja osobito u strateškim projektima koje Hrvatsku čine međunarodno, prometno i infrastrukturno integriranom.
"To su četiri točke na kojima ćemo nastaviti našu suradnju s ovim polugodišnjim susretima, koji će s vremenom postati nezaobilazan forum višerazinskoga upravljanja Hrvatskom", poručio je predsjednik Vlade.
U ovoj je prigodi predsjednik Vlade zahvalio svim županima i županijskim stožerima civilne zaštite na kontinuiranoj i uspješnoj suradnji s Nacionalnim stožerom civilne zaštite od početka epidemije koronavirusa.
Vlada je na koronakrizu odgovorila izrazito brzo i učinkovito
Naglasivši da je Vlada sada u fazi početka provedba svoga Programa u novom mandatu, kazao je da je sve što je u proteklome mandatu Vlada učinila provodeći svoj program Hrvatskoj omogućilo da otpornije dočeka krizu u 2020. nastalu uslijed pandemije, koju nitko nije mogao predvidjeti.
"Vlada je tijekom proljeća djelovala izrazito brzo i učinkovito, s ciljem zaštite zdravlja, a istodobno zaštite radnih mjesta i hrvatskoga gospodarstva", istaknuo je i dodao da će balansiranje između snaženja uloge države da pomogne funkcioniranju državnim službama i privatnom sektoru i fiskalne discipline i održivosti biti ključna zadaća u 2021. godini.
Ozračje povjerenja ključno u politici, gospodarstvu i financijama
Kako bi to balansiranje bilo uspješno, potrebno je ostvariti nekoliko elemenata.
Prvi je, naglasio je premijer, ne stvarati paniku u društvu o ekonomskoj i financijskoj situaciji i ugrozi radnih mjesta.
"Temeljem naših mjera trebamo kreirati ozračje povjerenja jer je ono ključno i u politici i u gospodarstvu i u financijama", poručio je naglasivši da je Vlada osigurala funkcioniranje svih potreba države i u okolnostima kada su porezni prihodi bili znatno manji.
Zahvaljujući pravovremenom otvaranju omogućeno je da ova turistička sezona, koja bi u normalnim okolnostima bila četvrta zaredom rekordna, bude barem na razini od 50 posto prethodne sezone.
Vlada je osigurala i praktički milijardu eura za očuvanje radnih mjesta u privatnom sektoru, što je potez bez presedana u modernoj Hrvatskoj.
"Napravili smo iskorak zbog kojeg su nam mnogi diljem Hrvatske, a osobito oni u privatnom sektoru, zahvalni", kazao je premijer Plenković.
Pet prioritetnih područja Vladina programa
Kao temeljne elemente Vladina programa izdvojio je pet prioritetnih područja: socijalnu sigurnost, kvalitetnu budućnost za gospodarstvo s naglaskom na nove tehnologije i otvaranje radnih mjesta, ekonomsku suverenost osobito u poljoprivredi i energetici, osnaženu državnost i jačanje globalne prepoznatljivosti Hrvatske.
Podsjetio je da je ove godine Hrvatska, uz epidemiju koronavirusa, imala i dodatnu nesreću - a to je razoran potres koji je pogodio Zagreb i okolne županije, što će odrediti veliki dio novog mandata Vlade jer se radi o razmjerima štete bez presedana.
Govoreći o 22 milijarde eura europskih sredstava koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju prema dogovoru na Europskom vijeću u srpnju, premijer Plenković naglasio je da je kolegama na Europskom vijeću uspio predstaviti specifičnosti Hrvatske.
Prva je da je Hrvatska jedina zemlja koja je koristila tek jednu Višegodišnju financijsku perspektivu te da je zemlja koju je kriza uslijed pandemije pogodila u granu gospodarstva – turizmu – o kojoj puno ovisi.
"Naša je zajednička zadaća da u šest mjeseci koji su pred nama napravimo dokumente koji će omogućiti dugoročni strateški razvoj Hrvatske, u koje će biti ukomponirani nacionalni prioriteti i balansirani s inicijativama koje dolaze sa županijskih, gradskih i općinskih razina", naglasio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti
