Ministarstvo kulture i medija priopćilo je u petak da se prijedlogom zakona o elektroničkim medijima utvrđuje odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za sadržaj koji se objavljuje, odbacujući pritom tvrdnje Mosta da se prijedlogom uvodi cenzura.
Ministarstvo je priopćenjem reagiralo na "neistinite teze da se prijedlogom zakona o elektroničkim medijima planira uvesti cenzura" koje je u petak na konferenciji za novinare iznio Most.
"Kao što pružatelji medijskih usluga televizije i radija imaju odgovornost za sadržaje objavljene u okviru svojih programa uključujući i izjave gledatelja/slušatelja u programima uživo, ovim se prijedlogom zakona utvrđuje odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za sadržaj koji se objavljuje", naglašava Ministarstvo kulture i medija.
Ministarstvo navodi da su pružatelji elektroničkih publikacija dužni poduzeti sve mjere kako bi zaštitili maloljetnike, te onemogućili objavljivanje sadržaja koji potiču na nasilje ili mržnju kao i objavljivanje sadržaja koji potiču na kaznena djela terorizma, kaznena djela u vezi s dječjom pornografijom i kaznena djela koja se odnose na rasizam i ksenofobiju.
Iznosi novčanih kazni, podsjeća, uvedeni su u Zakon o elektroničkim medijima još 2003. i od tada se nisu mijenjali tako da je, ističu u Ministarstvu, neistinita teza o navodnim 'enormnim novčanim kaznama' koje se sad predlažu.
Što se pak tiče broja prekršaja kažnjivih temeljem zakona ističu da ih je do sada bilo 110, a u predloženom ih je zakonu 104.
Preciznija regulacija odgovornosti
Ministarstvo poručuje kako predloženi izričaj ni na koji način ne dovodi u pitanje Ustavom zajamčenu slobodu govora, ne uvodi nikakvu cenzuru, već samo utvrđuje odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija i za sadržaje koje generiraju korisnici, a koji su kažnjivi sukladno važećim zakonima.
Napominju također da je prijedlog zakona o elektroničkim medijima rađen u okviru radne skupine te su se svi sudionici usuglasili oko potrebe za preciznijom regulacijom odgovornosti za cjelokupni sadržaj pružatelja elektroničkih publikacija.
Nacrt prijedloga zakona bio je na javnoj raspravi u veljači i ožujku 2020., napominju u Ministarstvu, dodajući da je u odnosu na članak 93 koji definira elektroničke publikacije, odnosno portale, zaprimljeno pet komentara od kojih su samo dva dovela u pitanje opravdanost utvrđivanja takve obveze.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
