Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić gostovao je u RTL-u Danas. S Damirom Gregoret razgovarao je o rebalansu ovogodišnjeg i prijedlogu proračuna za 2021. godinu te o započetim pregovorima sa sindikatima.
Sa sindikatima o osnovici i božićnici
"Danas je bio inicijalni sastanak sa sindikatima, a teme jesu bile božićnica i osnovica. Nismo govorili konkretne detalje oko toga samo smo najavili da bi izašli sa jednim prijedlogom u idućim danima po pitanju dinamike. Obveza naša je povećati osnovicu s 1. siječnjem. S obzirom na okolnosti ići ćemo s prijedlogom sindikatima. Nema smanjivanja, ali je moguća odgoda. Pa ćemo dalje razgovarati.
Što se tiče božićnice, to je bio prijedlog sindikata još tamo u lipnju da o tome razgovaramo u ovom dijelu godine i sada to stavljamo na stol," rekao je ministar
"Pričekajmo raspravu. Ali danas nije došao s moje strane prijedlog o neisplati. Govorili smo o tome da samo otvorimo pregovore. Teme naših razgovora sa sindikatima su osnovica i na njihovo inzistiranje još u šestom mjesecu božićnica. I to smo stavili na stol. O božićnici danas nismo mnogo razgovarali. Više smo govorili načelno o situaciji po pojedinim javnim i državnim službama. Mi smo svjesni svega ovoga i okolnosti. Drago mi je da ni u svibnju, a ni sada ne govorimo o smanjivanju plaća, ali opet da prilagodimo dinamiku povećanja okolnostima i mogućnostima proračuna i svih nas skupa," dodao je.
Rebalans proračuna i proračun za 2021. godinu
Sutra je predstavljanje proračuna za 2021. godinu, rebalans treći ove godine, znamo da je minus 30 milijardi kuna. Tko će biti glavni gubitnici sutra na sjednici Vlade kada to budete predstavljali?
"Pa gubitnici smo svi zbog kovida i recesije, a dobitnici su svi proračunski korisnici jer je proračun u potpunosti stavljan u službu očuvanja zdravlja, ljudskih života i radnih mjesta u gospodarstvu i državnoj upravi," kazao je ministar.
Konkretno, mirovine i plaće u javnoj službi možete garantirati da ništa od toga neće biti dirano?
"Jamčio sam i prije, a to ću činiti i dalje. Poglavito zbog naših umirovljenika moramo slati takve jasne, umirujuće i nedvosmislene poruke da mirovine niti jesnu niti će biti pod znakom pitanja," odgovorio je ministar na pitanje može li jamčiti da se neće dirati mirovine i plaće u javnoj službi, dodavši da će se razgovarati o dinamici povećanja u idućoj godini.
"Znate da prije sedam mjeseci, i u ovom studiju smo razgovarali, ključno je bilo osigurati likvidnost, a to smo za ovu godinu osigurali, a isto tako gledamo i prema idućoj," naglasio je.
Maloprije je Andrej Plenković rekao ispred HDZ-a da ćemo ovu godinu staviti u zagrade s aspekta javnih financija, a iduća je godina tranzicije. Odnosno vraćanja na staro. Što to znači, da iduće godine opet nećemo moći računati na nikakve ozbiljnije reforme i rezove?
"Baš suprotno. Njegove riječi su u potpunosti točne, ali baš suprotno. Ove godine je na snazi suspenzija fiskalnih pravila. 8 posto deficit ili 29 milijardi kuna je jasno. Povećanje jednokratno javnog duga. No, već ćete u proračunu za sljedeću godinu vidjeti nama je ciljana razina deficita 2,9. Naravno da smo predvidjeli i određene scenarije po pitanju daljnjih mjera vezano za poreze, znate da smo najavili neke porezne izmjene. Proračun je, kao i ove godine, spreman na reagiranje ako dođe do daljnjeg pogoršanja ovih okolnosti. Ako se pogleda projekcije za sljedeću godinu. Predominantno su, nažalost, i dalje negativni rizici. No, godina tranzicije, na koju je između ostalog mislio premijer, podrazumijeva početak korištenja europskih sredstava Nove generacije. A za korištenje tih sredstava preduvjet su te reforme i investicije," pojasnio je ministar.
Minimalna plaća
Premijer je najavio i da će sutra na sjednici Vlade biti povećan iznos minimalne plaće. To dosad nismo znali, o kojem se radi iznosu i radi li se samo o idućoj godini?
"Krajem svake godine za iduću godinu se donosi ta odluka. Na sjednici Vlade sutra će predsjednik Vlade priopćiti točnu brojku, no doći će do povećanja," odgovorio je Marić.
Nadam se da lockdowna neće doći
Mnoge europske zemlje uvode ili blaži oblika ili teži lockdowna. Ministar Horvat u lipnju je kazao da proračun ne bi izdržao još jedan lockdown kakav smo imali. Može li Hrvatska to financijski izdržati?
"Moramo, ako do toga dođe. Nadam se i vjerujem da do toga neće doći u potpunosti. Vidjeli smo kakvi su efekti onih mjera u mjesec i nešto dana. Pratimo razvoj događaja i u okruženju i u drugim zemljama. Maloprije je bila izjava kancelarke Merkel, a vidimo i situaciju kod nas. Stožer radi punom parom, cijeli zdravstveni sustav i svi koji su u to uključeni rade punom parom. No svi smo svjesni da gospodarstvo, ako zakočimo, imamo još veće dodatne probleme," kazao je.
Dodao je da moramo, kao što smo bili i u ožujku, biti spremni reagirati adekvatno i pravovremeno za spašavanje radnih mjesta. "Situacija je i dalje izazovna. Gledajući unatrag sedam mjeseci, uspjeli smo očuvati zaposlenost, nije došlo do povećanja nezaposlenosti u toj mjeri, proračun smo u potpunosti stavili u tu funkciju, za razliku od one prijašnje krize. No, zbog negativnih rizika mi svi skupa moramo biti spremni, zato smo u konačnici i plaćeni od strane poreznih obveznika," nastavio je ministar.
Što prije početi koristiti europska sredstva
"Ovo su doista izdašni iznosi, njih treba pretočiti i početi koristiti ta sredstva što je moguće brže i bolje da zaista taj novac završi tamo gdje treba za provedbu reformi i za investicijsku aktivnost," dodao je.
Govoreći o policijskom satu, ministar Marić kazao je da se o njemu nije razgovaralo, napomenuvši da se gospodarska aktivnost u pravilu odvija danju.
Sutra će Vlada predložiti Damira Vanđelića na mjesto ravnatelja Fonda za obnovu Zagreba i županija pogođenih potresom.
Ministar Marić drži da on ima vrlo uspješnu menadžersku karijeru i da će biti dobro rješenje na čelu Fonda.
Iz Fonda solidarnosti 683,7 milijuna eura za obnovu Zagreba i okolice
"To je jako važan Fond i jako važan projekt za obnovu Zagreba i dvije županije. 683,7 milijuna eura europskih sredstava iz Fonda solidarnosti, to je pojedinačno gledano najveći i najizdašniji izdatak. A s druge strane, naravno da trošak obnove nadilazi samo ta sredstva. Tako da je to jedan zaista veliki, ne samo projekt od važnosti za Zagreb i dvije županije nego nacionalni. Tu trebaju maksimalno biti uključene hrvatska operativa i industrija. Između ostalog treba imati i onaj pozitivni povratni efekt na gospodarstvo," kazao je ministar.
Belje kupuje osječki Meggle
"Hrvatski prehrambeni sektor i dalje je jak i dobar. I treba biti dobar. Bitno je u pojedinim segmentima činiti i određeno okrupnjavanje i konsolidaciju. Vidimo da su dva ključna izazova, a to je s jedne strane osigurati samodostatnost hrane, a s druge biti spremni odgovoriti na adekvatan način jakoj međunarodnoj konkurenciji. Hrvatska je u potpunosti otvorena zemlja tako da bilo koje procese koji se tiču konsolidacije u prehrambenoj industriji koja je i dalje oko 20 posto industrijske proizvodnje, dakle značajno, sigurno da treba gledati," kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Izvor: Vlada / RTL
Pisane vijesti |
Finance |
Zdravko Marić
