Hrvatski sabor započeo je novu sjednicu aktualnim prijepodnevom tijekom kojeg su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 39 pitanja zastupnika. Premijer je istaknuo da uvedene epidemiološke mjere funkcioniraju te da lockdown i uvođenje policijskog sata nisu opcija. Naglasio je da su aktivnosti Vlade i Stožera zakonite i ustavne te da se nadležna tijela učinkovito bore s epidemijom vodeći računa o gospodarstvu, financijama i općoj atmosferi u društvu.
Odgovarajući na pitanje saborske zastupnice Sabine Glasovac, predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio da je strategija u borbi protiv Covida-19 racionalna, adekvatna i proporcionalna razvoju epidemije.
Premijer je kazao da svaka država bira svoju strategiju, a da naša je racionalna, adekvatna i proporcionalna dinamici razvoja epidemije.
"Svjesni smo zdravstvenih razloga i potrebe da osiguramo funkcioniranje države, društva i gospodarstva. Odluke koje donosimo na razini Vlade i Stožera su proporcionalne onome što se trenutno zbiva i takav će biti nastavak naše borbe protiv epidemije", poručio je Plenković.
Jedini način, rekao je premijer, da to riješimo je da budemo odgovorni, da koordiniramo aktivnosti sa drugim partnerima, da pronađemo konsenzus u društvu u borbi protiv Covida-19.
Zastupniku Željku Sačiću kojeg je zanimalo kada će Srbiji biti istaknut zahtjev za nadoknadu ratne štete koja iznosi 43 milijarde eura, premijer je kazao da je ta "tema na stolu".
"Kontinuirano na susretima hrvatskih i srbijanskih dužnosnika stavljamo nad dnevni red i stavljat ćemo dok se to pitanje ne riješi", istaknuo je Plenković, napomenuvši da je to pitanje šireg dijaloga kojeg Hrvatska ima sa Srbijom.
"Ta tema je i dalje s nama i drago mi da ste je dignuli na vidjelo", rekao je premijer.
Zastupnica Dragana Jeckov ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darku Horvatu postavila je pitanje o nositeljima stanarskog prava te prodaji stanova u vlasništvu države te o mogućnosti otkupa.
Ministar Horvat kazao je da se cijene otkupa povoljnije od tržišnih te da Ministarstvo priprema prijedlog nove odluke o prodaji stanova kako bi se ubrzala prodaja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske. Naveo je i da je Ministarstvo temeljem odluke iz 2013. sklopio 261 ugovor.
Istarski ipsilon privodi se kraju
Na pitanje zastupnika Ante Kujundžića o reforma lokalne samouprave, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je da do konca tjedna u javno savjetovanje ide paket zakona slijedom kojih bi se trebao smanjiti broj lokalnih dužnosnika i članova predstavničkih tijela, a da bi taj paket Sabor trebao donijeti do konca godine.
Odgovarajući zastupniku Tomislavu Klariću o planovima za Istarski ipsilon i tunel Učka, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako Hrvatska danas u prometnu infrastrukturu ulaže više od 20 milijardi kuna.
"Istarski ipsilon privodi se kraju", kazao je ministar.
Mato Franković zatražio je od ministra zdravstva da se ambulanta na Koločepu uvrsti u mrežu HZZO-a kako bi se stanovnicima omogućila adekvatna zdravstvena skrb.
Ministar Vili Beroš mu je odgovorio da će se taj zahtjev analizirati i izrazio nadu da će se problem riješiti.
Odgovarajući na upit Daniela Spajića o cestovnim prijevoznicima, ministar Oleg Butković u Saboru je rekao da razgovara sa slovenskom stranom da puste slavonske prijevoznike na male granične prijelaze u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Opovrgnuo je i tvrdnju da se ne sastaje s Udrugom hrvatskih cestovnih prijevoznika i da ne radi na rješavanja njihovih problema.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković ponovila je da će isplate predujma za potpore u poljoprivredi početi 15. studenoga odgovarajući na pitanje zastupnice Ružice Vukovac.
"Isplate predujma za 2020. počinju 15. studenoga kao i prošle godine i iznosit će više od 1,5 milijardi kuna odnosno 200 milijuna više nego prošle godine unatoč proračunskim ograničenjima u ovoj godini", kazala je ministrica.
Lockdown i uvođenje policijskog sata nisu opcija
Premijer Plenković istaknuo je da epidemiološke mjere koje su uvedene funkcioniraju te da lockdown i uvođenje policijskog sata nisu opcija.
„Forsiranje tema lockdowna i policijskog sata u političkom smislu mogu razumjeti, ali oni nisu opcija jer nisu nužni. Ako pogledate današnje brojeve i od prošlog utorka vidjet ćete smo jedan mali postotak rasta u sedam dana što znači da mjere funkcioniraju”, kazao je Plenković odgovarajući na upit Anke Mrak Taritaš.
Plenković je također istaknuo da su aktivnosti hrvatske Vlade i Stožera civilne zaštite zakonite i ustavne, te da se nadležna tijela učinkovito bore s epidemijom vodeći računa o gospodarstvu, financijama i općoj atmosferi u društvu.
Ponovio je da je u proljeće, u prvom poluvremenu, virus bio pobijeđen navodeći podatak kako je od 23. svibnja do 16 lipnja bilo ukupno samo 12 zaraženih, a da je oporba tada dovodila u pitanje ustavnost i zakonitost Stožera i pitala hoće li biti zaštitne opreme.
Ustavni sud je potvrdio zakonitost i ustavnost odluka Stožera, Vlada je osigurala maske na vrijeme, zadržala je radna mjesta mjerama potpore privatnom sektoru, osigurala plaće javnom i državnom sektoru, mirovine, naglasio je Plenković.
Zastupnik Peđa Grbin kazao je da Hrvatska ne treba novi lockdown i da to nitko ne želi, upitavši premijera je li Vlada spreman na donošenje i implantaciju strategije.
"Drago mi je da vi pozdravljate nastojanje Vlade da se ne ide u lockdown. To ću danas upamtiti. Vi dakle mislite da mi improviziramo. Što se tiče strategije za koju smatramo da je mudra i dobra. Trokut: pravna podloga - zdravstvene aktivnosti - ekonomske aktivnosti. Mi smo uspjeli u sve tri sastavnice", kazao je Plenković.
Dodao je po današnjim brojkama u odnosu na one od prije tjedan dana imamo rast od jedan posto. "To znači da smo uspjeli poslati i ključne mjere, i ključne poruke. Nećemo upasti u medijske i političke zamke da idemo u lockdown koji će nam nanijeti štetu, a neće nam koristiti. To ćemo izbjeći i to je cilj", poručio je Plenković.
Centralizirali smo bolesnike da Covid ne bi ušao u sve zdravstvene ustanove
Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da se hrvatski zdravstveni sustav uspješno prilagođava i da u ovom trenutku mogu odgovoriti na epidemiju.
Imamo 20 tisuća bolničkih kreveta, 14.460 akutnih, a intenzivnih preko 1450 , imamo i specijalista u relativnom dovoljnom broju, infektologa više od 1190, internista 1439, anesteziologa i 915, a pulmologa 182 i te kadrove nastojimo preraspodijeliti kako bismo odgovorili na situaciju, kazao je.
"Matematika je vrlo jasna, ako imamo 2500 novih slučajeva na dan i ako predviđamo da ćemo ih hospitalizirati deset posto, mi te krevete imamo, no pitanje je kako su raspoređeni", rekao je Beroš dodavši da su zato centralizirali bolesnike kako Covid ne bi ušao u sve zdravstvene ustanove.
"Pripremamo se za veće brojke i dat ćemo sve od sebe da se prilagodimo i brzo transformiramo", naglasio je Beroš odgovarajući na upit Željka Reinera (HDZ) o spremnosti bolničkog sustava za novi val epidemije.
I za respiratore Beroš je kazao da ih ima u sustavu i da se planski radi na tome da ih se povuku po potrebi.
Zakonom o elektroničkim medijima ne uvodi se cenzura
Goran Ivanović pitao je ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek kako komentira navode da se novim Zakonom o elektroničkim medijima uvodi cenzura, na što je ona odgovorila kako takvo tumačenje odbacuje.
"Odbacujem takvu interpretaciju da bi bilo tko u 2020. predlagao neku odredbu koja bi se mogla shvatiti kao cenzura", kazala je Obuljen Koržinek.
Istaknula da se novi zakon pripremao cijele prošle godine i da se njime predlaže jasna odgovornost elektroničkih publikacija, vlasnika, nakladnika odnosno urednika za ozbiljna kršenja zakona o elektroničkim medijima , a to su pitanje zaštite maloljetnika, onemogućavanje objavljivanja sadržaja koja potiču na nasilje, mržnju , terorizam, dječju pornografiju, rasizam i ksenofobiju.
"Postoji ozbiljni problem širenja takozvanog govora mržnje, a s obzirom da je većina tih komentara anonimna nije moguće utvrditi autora", kazala je ministrica i napomenula da se prijedlog zakona odnosi na elektroničke publikacije, a ne na društvene mreže.
Vjerujem u stručnost i profesionalnost KB-a Dubrava
Premijer Plenković osvrnuo se na stanje u KB-u Dubrava poručivši kako vjeruje u kvalitetu, stručnost i profesionalnost te bolnice i da treba razlikovati sliku na internetu od stvarne situacije u toj bolnici.
Naglasio je da vjeruje u kvalitetu, stručnost i profesionalnost svih djelatnika KB-a Dubrava i u odluke koje će omogućiti učinkovito funkcioniranje bolnice i kvalitetnu zdravstvenu skrb.
"Napravit ćemo jasnu distinkciju od perceptivnih elemenata koji kolaju društvenim mrežnim internetskim prostorom od stvarne slike situacije u toj respektivnoj zdravstvenoj ustanovi. Ministar Beroš i svi odgovorni imaju zadaću da svi koji dođu u KB Dubrava dobiju adekvatnu skrb na najvišoj mogućoj razini", kazao je premijer odgovarajući zastupnici Mireli Ahmetović.
Dostupnost zdravstvenog sustava kroničnim i onkološkim bolesnicima
Odgovarajući na pitanja zastupnika, Beroš je kazao kako se slaže da treba pristupiti rješavanju problema zapošljavanja pripravnika u zdravstvu.
Što se tiče dostupnosti zdravstvenog sustava kroničnim i onkološkim bolesnicima, rekao je kako je ekstremna situacija uvjetovala drugačiji način pružanja zdravstvene zaštite, no nastoji se napraviti sve moguće kako bi se adekvatna zaštita omogućila svima kojima je potrebna.
Vanđelić privremeni ravnatelj Fonda za obnovu jer je kvalitetan menadžer
Damir Vanđelić imenovan je privremenim ravnateljem Fonda za obnovu Zagreba jer je menadžer, a jasno je rekao da je spreman transparentno navesti svoju imovinu, rekao je premijer Plenković zastupniku Siniši Hajdašu Dončiću.
Vanđelić je izabran jer je menadžer, naglasio je premijer, podsjetivši da čelnik Fonda ne može ulaziti u ugovorni odnos između osiguravajuće kuće i građanina koji je prije potresa osigurao nekretninu.
"Ne vidim kojom bi to bravurom netko tko je na čelu Fonda, mogao ući u postojeći ugovorni odnos", kazao je premije.
Naglasio je i kako je Vanđelić, od kada je imenovan, jasno komunicirao da je spreman transparentno prikazati svoju imovinu Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, iako po zakonu nije dužnosnik, (pa onda i nema tu obvezu).
"Spadate u skupinu SDP-ovca koji su izvrsnost dokazali za vrijeme sporta 'prijavljivanje političkih oponenata' Povjerenstvu; vjerujem da ćete kao 'dobar drug' prijaviti i predsjednika Milanovića, jer ovdje govorite o potencijalnom sukobu interesa dužnosti koja trenutno nije definirana u postojećem zakonu. Dakle, vi prijavljujete nekoga tko trenutno po zakonu nije dužnosnik i to je dobar sport", poručio je premijer Hajdašu Dončiću.
Ocijenio je kako je riječ o PR performansu SDP-ova zastupnika kako bi se diskreditiralo vrlo kvalitetnog menadžera Vanđelića.
Zastupnik Marin Miletić pitao je ministra Ivana Malenicu zašto provođenje ovrha u etapama nije pokušao urediti zakonom, a ne neformalnim preporukama koje nikoga ne obvezuju.
Izmjenama Ovršnog zakona Vlada nastavlja brigu za dužnike i vjerovnike
Ministar je odgovorio da dnevno komunicira s predsjednicom Javnobilježničke komore (JBK) vezano za postupanje bilježnika, kako je Komora dala jasnu garanciju da će se ovrhe provoditi u tri intervala, te kako ima jamstva da bilježnici to poštuju.
Malenica je istaknuo da izmjenama Ovršnog zakona Vlada nastavlja brigu i za dužnike i za vjerovnike.
Izglasavanjem tog zakona i donošenjem pravilnika znatno će se smanjiti javnobilježnički troškovi, zaštititi određena primanja, božićnica, uskrsnica, regres. Vjerujem da ćemo kroz izglasavanje izmjena Ovršnog zakona, ali i pripremu cjelovitog rješenja kroz novi Ovršni zakon riješiti problem ovršenih građana, rekao je ministar Malenica.
Psihosocijalno osnaživanje branitelja
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved potvrdio je da se nakon pojave pandemije Covida-19 i potresa u Zagrebu Ministarstvo hrvatskih branitelja fokusiralo na psihosocijalno osnaživanje branitelja i njihovih obitelji.
Ukupno 98 udruga iz Domovinskog rata dobilo je sredstva za 124 aktivnosti ukupno vrijedne 8, 5 milijuna kuna, u koje je uključeno preko 13 tisuća korisnika, kazao je Medved.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je da se u prvom tromjesečju iduće godine može očekivati novi natječaj za energetsku obnovu kuća.
Pretpostavljam da će uvjeti biti isti kao i ranije, a da bi dokumentacija za one koji nisu prošli na ranijim natječajima i dalje trebala vrijediti, odgovorio je ministar Predragu Štromaru kojeg je zanimalo i koliko će novca biti osigurano?
O kojem će se iznosu raditi, Marić nije naveo, no naglasio je kako je „namjera povećati sredstva“. Prije toga je naveo da su ove godine u lipnju objavljena dva javna poziva vrijedna 210 milijuna kuna, dok je poziv za ranjive skupine vrijedan 32 milijuna kuna.
Ivan Radić ne dijeli tvrdnje Domagoja Hajdukovića da je projekt Slavonija-Baranja-Srijem PR projekt, a nizom brojčanih, financijski pokazatelja to demantira i premijer Andrej Plenković.
"Posebno mi je drago da je u fokusu izgradnja novog KBC Osijek, to će biti amblematičan projekt za razvoj zdravstvenog sustava u Osijeku i Slavoniji", kazao je premijer.
Kraj anonimnim prijavama protiv nastavnika
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs potvrdio je da su pripremljene izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji koje će dokinuti anonimne prijave protiv nastavnika.
Rekli smo da prijava prema inspekciji mora sadržavati i ime i prezime, no pojačali smo garanciju da će takva prijava prema trećim osobama biti anonimna, kazao je ministar Fuchs.
Naglasio je da su se anonimne prijave u nemalom broju slučajeva zlorabile. Zadnjih pet godina bilo je 11. 500 prijava od čega četvrtina anonimnih.
Zastupnik Arsen Bauk kazao je da radnici u brodogradilištu Brodotrogir na Čiovu ne primaju plaću i da to brodogradilište nije dobilo jamstva.
"Vlada je imala zaključak u lipnju koji se odnosio na našu snažnu volju da pomognemo brodogradilištima da funkcioniraju tržišno. Treći maj tu je otišao najdalje", rekao je premijer Plenković.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
