Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da najavljene porezne izmjene od iduće godine zadržavaju progresivnost kod oporezivanja dohotka, podsjetivši da dvije trećine poreznih obveznika ni ne plaća taj porez.
Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.
Marića, koji je u Hrvatskom saboru sudjelovao u raspravi o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna, novinari su pitali o kritikama oporbe da se najnovijim krugom poreznih izmjena opet više na ruku ide bogatima, no građanima srednjeg i nižeg sloja. Marić je rekao da je ta argumentacija slična ili ista onoj iz prethodnih krugova porezne reforme.
Podsjetio je i da, kada se pribroje i umirovljenici, dvije trećine poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak, dok ga jedna trećina plaća, pa se smanjenje poreza gleda iz prizme koliko ono znači nekom po pitanju rasta plaće.
Pojasnio je da zakon o porezu na dohodak ne definira koliko nekome iznosi plaća, već koliko iznose porez i eventualno prirez na ugovorenu plaću. Tako postoje i poduzetnici koji korigiraju bruto plaće na niže pa razliku zadržavaju sebi, stoga zaposlenik ne mora ni osjetiti porezno rasterećenje, dodao je Marić.
Građani s nižim primanjima, podsjetio je Marić, obuhvaćeni su na način povećanja iznosa i obuhvata neoporezivih primitaka, što ustvari znači da poslodavac svom zaposleniku može mjesečno isplatiti više od tisuću kuna neto dodatne plaće, bez da na to plati ikakva dodatna javna davanja.
U međuvremenu, saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac izjavio je danas da bi se povećanje plaća građanima puno efikasnije postiglo podizanjem neoporezivog iznosa primitka s četiri na pet tisuća kuna nego snižavanjem stopa poreza na dohodak koje predlaže vlada, dok pak platforma Možemo! zagovara progresivniji sustav oporezivanja dohotka, sa četiri porezne stope.
Odgovarajući novinarima, Marić je rekao da cijeni takve konstruktivne prijedloge oporbe, ali i podsjetio da je Vlada u prošlom mandatu osnovni osobni odbitak povećala s 2.600 na 4.000 kuna, što je i doprinijelo tome da dvije trećine poreznih obveznika nisu u poreznim "škarama".
"Daljnje pomicanje tog odbitka na neki način dovodi u pitanje načela proporcionalnosti samog zakona, s obzirom da i u ovom trenutku imamo situaciju da manji postotak populacije plaća taj porezni oblik, u odnosu na većinu koja ga uopće ne plaća", rekao je Marić.
Ocjenjuje pak da je progresivnost u porezu na dohodak zadržana, a bi li se nešto dobilo s povećanjem broja stopa, o tome se uvijek može razgovarati i promišljati, izjavio je ministar financija.
"U zakonu pišu dvije stope, ali u smislu primjene imamo i sniženu stopu za mlade, umirovljenike i neke druge skupine, koja je de facto polovica one najniže", poručio je Marić te podsjetio da je predloženo dodatno povećanje porezne stope u slučaju kada se utvrdi nesrazmjer primanja i imovine, i to s 54 na 60 posto.
U projekcijama ključna je neizvjesnost trajanje epidemije
Novinari su Marića pitali i o jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije, kojima se predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine pasti 9,6 posto, iduće godine rasti 5,7 posto, dok bi pretkriznu razinu trebalo dosegnuti 2022. godine.
"Očekuje se da će se hrvatsko gospodarstvo snažno smanjiti 2020. godine zbog pandemije Covida-19. Djelomični oporavak se očekuje 2021. zahvaljujući privatnoj potrošnji i investicijama, ali se ne očekuje da će dostići pretkriznu razinu prije 2022. godine", navela je Komisija.
U prethodnim, ljetnim prognozama objavljenim 7. srpnja, Komisija je predviđala pad hrvatskog gospodarstva u 2020. godini od 10,8 posto, ali i nešto brži oporavak sljedeće godine, 7,5 posto. Hrvatska vlada je pak u ovoj godini projicira pad BDP-a od osam posto, a rast u 2021. za pet posto.
Marić je ustvrdio da se u izvješću Komisije mogu vidjeti iste karakteristike i ocjene kao i u procjenama Vlade, a i u jednim i u drugim projekcijama ključni element je neizvjesnost po pitanju trajanja epidemije.
Tako je pitanje, ako dođe do daljnjeg pogoršanja epidemiološke slike, hoće li to značiti i dodatna pooštravanja mjera, kako je to u nekim europskim zemljama i slučaj.
"Predominantno su na snazi i u projekcijama Komisije i našima, negativni rizici zbog toga što još uvijek ne znamo koliko dugo će pandemija trajati", rekao je Marić, a što se naravno odnosi i na kontekst pronalaska i primjene cjepiva.
No, kazao je i da postoje neki pozitivni rizici, s obzirom da projekcijama ni državnim proračunom nije u potpunosti obuhvaćen efekt povlačenja sredstava iz europskog fonda oporavka i otpornosti.
Komisija za iduću godinu projicira viši rast hrvatskog gospodarstva od procjena Vlade, no obje institucije su više-manje na istom tragu kada je u pitanju osnovni pokretač toga rasta, a to je domaća potražnja, napomenuo je Marić.
Tako je rekao da je Komisija prepoznala da je izbjegnut val značajnijeg povećanja nezaposlenosti, što bi, uz akumuliranu štednju za vrijeme trajanja mjera poput moratorija na ovrhe i kredite, kao i najavljene porezne izmjene za 2021. godinu, sve skupa u idućoj godini moglo dati stimulativni poticaj osobnoj potrošnji.
Ministar financija ustvrdio je da je situacija i dalje izazovna, da je sve učinjeno da ona ne bude dramatična, a sukladno daljnjem razvoju situacije prilagođavat će se i gospodarske mjere.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti
