Predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi medijima kazao je da kada cjepivo dobije Europska unija, dobit će ga nakon toga i hrvatski građani. To je naša odgovornost, naša zadaća i na tome radimo, poručio je.
Nakon sjednice Kluba zastupnika HDZ-a, predsjednik Vlade Andrej Plenković je na pitanje novinara oporbenoj interpelaciji o radu Vlade u vezi s projektom Krš-Pađene podsjetio da je prošlog tjedna u raspravi o izvješću o radu Vlade kazao da je cijela ta inicijativa promašena.
„Dakle, bit te inicijative odnosi se na 2013. godinu, Vladu Zorana Milanovića, odluku o tarifama i sklapanju ugovora. Vjerujem da će to sve skupa biti raspravljeno, prema tome ta interpelacija najmanje ima veze s našom Vladom“, pojasnio je.
Novinare je zanimalo i održavanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.
„Zadnji put smo imali Vijeće za nacionalnu sigurnost u jeku Covida-19, na moju inicijativu. Tamo je od svih ministara, koji inače tamo zakonu ne bi trebali biti bio ministar zdravstva. Ako se sjećate, imali smo tu raspravu s kreativcima u Saboru, a i brojnim medijima, kada sam rekao 28. siječnja da se ministar zdravstva mora fokusirati na koronu. Onda je krenulo medijsko ridikuliziranje moje izjave“, rekao je.
Vezano za današnji intervju predsjednika RH Zorana Milanovića, poručio je da su to trivijalni komentari nakon je prihvatio sve te ljude na sastanku. „Ne znam čemu ex post osam mjeseci, apsolutno nebitno lamentiranje“, kazao je.
Vezano za cjepivo, Plenković je odgovorio da Europska unija igra na sve moguće opcije potencijalnog cjepiva.
„Ona farmaceutska kompanija koja najprije napravi cjepivo koje je verificirano, akreditirano, potvrđeno i prihvaćeno, ono će se nabaviti. Kada ga dobije EU, dobit će ga nakon toga i hrvatski građani. To je naša odgovornost, naša zadaća i na tome radimo“, kazao je.
Poziv za sastanak predsjednik države i predsjednik Vlade
Na pitanje novinara je li realno očekivati da sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost bude ovaj tjedan, premijer Plenković odgovorio je da sam poziv za sastanak, koji ide ministrima koji su po zakonu na sjednici, potpisuju predsjednik države i predsjednik Vlade.
„To je jedini akt kojeg mi trebamo zajednički potpisati. Da bi se došlo u fazu potpisivanja dokumenta kojim se saziva Vijeće za nacionalnu sigurnost, potrebno je prije toga da se oni koji to sazivaju, i njihovi suradnici, dakle njihovi uredi, dogovore o tome. Koje su teme sastanka, koji je dnevni red, kada je sastanak i gdje će sastanak biti, to su sve stvari za koje ne treba formalna korespondencija predsjednika Vlade i predsjednika države. Zbog toga postoje ljudi poput predstojnika ureda“, rekao je.
Poručio da zbog toga ne treba u intervjuu vrijeđati te ljude. „Nazivati svog predstojnika ureda kao da se bavi nekim drugim zanimanjem. Poštujem i ljude koji rade u kotlovnicama, to je častan posao, svatko zarađuje svoj kruh“, istaknuo je, dodavši da predsjednik Milanović na taj način diskvalificira predstojnike ureda.
„Kakve su to poruke? Što se tim postiže?“, izdvojio je.
Naglasio je da treba sagledati što je činjenično bitno, a što apsolutno nebitno.
„Imate jednog glasnogovornika koji tvrdi A – nismo dobili nikakav materijal iz Ureda Vlade, a nitko nije rekao da ću ja potpisati taj papir, rekli smo dostavit ćemo. Dobili su.
Onda su to zaboravili, onda to sada više nije bitno. OK, istina je, zaista dobili smo, ali nismo gledali poštu, to je sada nebitno, onda se bacamo na što – na činjenicu tko je kome poslao dopis. Ne piše predsjednik Vlade takve dopise o tome da nekome dostavi podlogu, da mu kaže tu vam je zaključak Vlade, tu su mjere koje je predložila Koordinacija za domovinsku sigurnost, na kojoj je sjedio njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost g. Lozančić“, rekao je predsjednik Vlade, dodavši da će s predsjednikom RH surađivati tamo gdje treba surađivati.
„Ako netko kontinuirano iznosi laži, neistine i vrijeđa – zašto bi se čuli telefonom, radi čega? Radi se o tome gdje se treba razgovarati i o kojoj temi. Kada bude sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, razgovarat ćemo“, kazao je.
Dostojanstveno, s respektom prema žrtvama
Vezano za Kolonu sjećanja u Vukovaru, premijer Plenković najavio je da je sutra sastanak Vijeća za domovinski pijetet. „Na toj će sjednici sve biti raspravljeno. Bit će organizirano dostojanstveno s respektom prema žrtvi Vukovara. Još jednom podsjećam da je naša Vlada promijenila zakon o blagdanima i spomendanima. Ovo je prvi put da je 18. studenog neradni dan, prisjećamo se svih žrtava Domovinskog rata, žrtve Vukovara, žrtve Škabrnje i naravno da je naša intencija da čitav događaj bude dostojanstven, a opet da uzmemo u obzir epidemiološke okolnosti“, dodao je.
Upitan za mjere u borbi protiv koronavirusa, Plenković je kazao da poduzete mjere prije dva tjedna dovele do određenih rezultata. „Smanjile su rast epidemije u Hrvatskoj.
Ono što je, nažalost, u ovom trenutku nama prioritet jest broj ljudi koji su hospitalizirani i broj ljudi koji imaju težu kliničku sliku, koji su na respiratorima te cijeli kapaciteti bolničkog sustava“, rekao je.
U fokusu tema jugoistoka Europe na razini Europske unije
O sutrašnjem sastanku Berlinskog procesa u videoformatu, predsjednik Vlade je istaknuo da su glavne teme daljnji europski put nama susjednih zemalja, međusobna suradnja, gospodarska i politička perspektiva daljnjih institucionalnih koraka prema EU.
„Nadamo se da će doći do dogovora kako bismo mogli napraviti prave iskorake za početak međuvladine konferencije između, s jedne strane, članica Unije i, s druge strane, Albanije i Sjeverne Makedonije. Dotaknut ćemo te teme i vidjeti kako držati u fokusu temu jugoistoka Europe na razini EU-a. Ovo je jedan proces koji njemačka kancelarka vodi zadnjih šest, sedam godina. Mislim da je to jako dobro i da na neki način popunimo prazninu zbog nesustavnog održavanja susreta na razini šefova država i vlada između EU-a i država jugoistoka Europe. Zato smo i mi i Bugarska nastojali popuniti barem s ovim sastancima 2018. i 2020.“, zaključio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti
