Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je u izjavi medijima nakon 7. sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj da je u javno savjetovanje pušten vrlo važan dokument koji na pitak način približava korake koji su ispred nas u procesu približavanja europskoj monetarnoj uniji, odnosno uvođenju eura.
„Na tragu onoga što smo učinili proteklih mjeseci i godina, a to je da smo od sredine ove godine u deviznom tečajnom mehanizmu 2, krećemo s javnim savjetovanjem koje će biti gotovo za 30-ak dana, istaknuo je Marić.
Dokument bi, pojasnio je, pobliže trebao definirati, kako sa strane javnog tako i privatnog sektora, zakonodavne i provedbene prilagodbe u smislu pripreme i implementacije svega što je važno na nacionalnom planu uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.
„Za građane je jako važno da je jedno od osnovnih načela procesa uvođenja eura načelo zaštite potrošača, bilo o konverziji depozita, kredita te zamjeni gotovog novca“, izdvojio je Marić.
Vujčić o uvođenju eura
O planu uvođenja eura umjesto kune govorio je i guverner HNB-a Boris Vujčić.
„Nacionalni plan koji ide u e-savjetovanje definira sve prilagodbe pravnog sustava, logističke stvari koje je potrebno napraviti kao te ostale pripreme u javnom sektoru i gospodarstvu kako bismo mogli uspješno uvesti euro. Naš cilj je da budemo spremni za dvije godine. Moramo početi od početka godine s implementacijama nacionalnog plana za zamjenu kune eurom odnosno s radom šest koordinacijskih odbora koje smo predvidjeli da će postojati da pripreme nacionalnu konverziju“, rekao je Vujčić.
Marić: U petak isplata dijela duga veledrogerijama
Ministar Marić kazao je da će u petak biti isplaćen dio duga veledrogerijama za lijekove, koji je osiguran kroz rebalans proračuna.
„Veledrogerijama je već isplaćeno 300 milijuna kuna, a sada će bit isplaćen ostatak do iznosa od 1,84 milijarde kuna“, rekao je Marić novinarima nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.
"Što se tiče novca za pokriće troškova državnih bolnica (KBC-i, kliničke bolnice) te stavke su već predviđene u prijedlogu rebalansa, a što se tiče općih bolnica ideja je da napravimo raspodjelu kroz odluku vlade i uvođenje određenih kriterija", kazao je Marić.
Problem je, napomenuo je, da ako se ide s rokovima plaćanja, ne prepoznaju bolnice koje unatoč svim izazovima plaćaju u koliko-toliko razumnim rokovima.
Otvoriti i temu rashodovne strane
Marić je istaknuo da je cilj u zdravstvu ukupne rokove plaćanja svesti u zakonske okvire jer obveze u zdravstvu još uvijek mjesečno rastu više od 200 milijuna kuna.
Pritom obveze vezane uz veledrogerije i lijekove čine oko 50 posto ukupnog duga zdravstvenog sustava.
Naglasio je da je očito da mjere koje se donose na prihodovnoj strani proračuna ne rješavaju problematiku financijske održivosti zdravstvenog sustava pa treba otvoriti i temu rashodovne strane.
"Moramo osvijestiti da zdravstvo ima svoju cijenu i da moramo definirati kakvu vrstu zaštite želimo i koliko to sve skupa košta, a istodobno učiniti sve da se racionaliziraju sustav i potrošnja", kazao je Marić.
Izvor: HRT/Hina/Vlada
Pisane vijesti
