Na otvorenom dijelu današnje sjednice raspravljeno je 16 točaka dnevnog reda, među kojima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, čije su osnovne značajke digitalizacija i smanjenje troškova, kao i poboljšanje statusa dužnika te vjerovnika.
Na početku je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić izvijestio da je u prvih 19 dana u studenom u Hrvatskoj udvostručen broj hospitaliziranih osoba koje su zaražene koronavirusom, a broj pacijenata na respiratoru kontinuirano raste.
Dulibić je rekao da se na jučerašnji dan na bolničkom liječenju nalazilo 1877 osoba, dok je 205 osoba bilo na respiratoru, a u bolnice je tijekom proteklih tjedan dana zaprimljeno 1596 covid pacijenata, dok je otpušteno njih 1086.
70 posto novozaraženih koji ne dolaze iz samoizolacije
U izvješću o stanju koronavirusa u Hrvatskoj, Dulibić je upozorio da trenutni postotak novozaraženih, koji ne dolaze iz samoizolacije, iznosi visokih 70 posto.
"To znači da se velika većina pozitivnih sugrađana slobodno kretala i širila zarazu ne sumnjajući da su bili u kontaktu sa zaraženom osobom", kazao je Dulibić.
Pritom je naglasio da je stopa smrtnosti od zaraze koronavirusom nekoliko puta veća od sezonske gripe, a infekcija može uzrokovati dugotrajne bolesti čak i kod mladih i prethodno zdravih osoba.
Dulibić je istaknuo kako je proteklog tjedna izdana uputa o preraspodjeli medicinskih sestara za rad s oboljelima od koronavirusa, te uputa o potrebi osiguranja dovoljnog broja ljudskih resursa za potporu bolničkim koordinatorima koji će pružati informacije o slobodnim terminima zdravstvenih usluga.
Također, izdana je uputa o nužnom povećanju kapaciteta u jedinicama centralnog naručivanja i dodatnih termina za naručivanje izvanbolničkih pacijenata na dijagnostičke postupke i specijalističke preglede, te uputa za provođenje zdravstvene njege i fizikalne terapije u kući bolesnika kod pacijenata u izolaciji i samoizolaciji.
Božinović: Pripremljene su nove mjere
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da su pripremljene opcije uvođenja dodatnih epidemioloških mjera na nacionalnoj razini u slučaju da brojevi novozaraženih koronavirusom nastave rasti.
"Pripremljene su opcije uvođenja dodatnih nužnih epidemioloških mjera za razinu Hrvatske. Kao što smo i najavili, ako ovaj tjedan brojevi budu dalje u rastu, moramo učiniti sve kako bi se održala funkcija zdravstvenog i bolničkog sustava", rekao je Božinović.
U proteklih tjedan dana Stožer civilne zaštite donio je pet novih odluka vezanih za pooštravanje, odnosno uvođenje dodatnih nužnih epidemioloških mjera u županijama, tako u ovom trenutku 10 županija ima strože mjere od onih na nacionalnoj razini.
Što se tiče provođenja nadzora, u proteklom tjednu inspektori su obavili više od 17.800 nadzora poslovnih subjekata, klubova, drugih ugostiteljskih objekata i javnih okupljanja, izvijestio je Božinović.
Izdali su 723 upozorenja, uz 20 prekršajnih naloga, ukupnog iznosa 600.000 kuna.
Kao što je najavljeno na prošloj sjednici Stožera, podsjetio je Božinović, koordinacija Ravnateljstva civilne zaštite, Ravnateljstva policije i Državnog inspektorata će u sljedećem razdoblju ići sa striktnim mjerama s obzirom na to da su procijenili da je već toliko toga izrečeno kada je u pitanju poštivanje mjera da su sve pravne osobe i građani svjesni mjera kojih bi se trebali držati kako bi se usporilo širenje pandemije koronavirusa.
Što se tiče opreme, u skladištima Ravnateljstva ima oko 12,2 milijuna različitih artikala, što je oko 1300 tona zaštitne opreme koja se redovito izdaje korisnicima te se zanavlja u skladištima.
Uvođenje elektroničke komunikacije između sudionika
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, čije su osnovne značajke digitalizacija i smanjenje troškova, kao i poboljšanje statusa dužnika te vjerovnika.
Novina je u izmjenama zakona uvođenje elektroničke komunikacije između sudionika.
Predlaže se da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnom bilježniku, koji prijedloge dodjeljuje javnim bilježnicima ravnomjerno prema abecednom redu.
Ujedno se propisuje da javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku kao povjerenici suda.
"Do sada nismo imali elektronički obrazac, koji će pojeftiniti postupak ovrhe, a kojim će se putem aplikacije javnim bilježnicima dodjeljivati predmet na ravnopravan način, abecednim redom, na cijelom teritoriju države te će javni bilježnici imati ulogu povjerenika suda", rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić.
Troškovi postupka smanjuju se jer više neće biti troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti. Ona se više ne bi izdavala na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika.
Deložacije se neće provoditi od 1. studenog do 1. travnja
Uvodi se i institut prethodne obavijesti, koju će dužniku upućivati javni bilježnici, te će dužnik moći ispuniti svoje obveze u roku 15 dana. "Ako obveze ispuni u tom roku, nema nikakvih troškova ovršnog postupka", rekao je Salapić.
Deložacije se neće provoditi od 1. studenog do 1. travnja, a povećava se i iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti s 20.000 kuna na 40.000 kuna.
Krug primanja izuzetih od ovrhe proširuje se i na božićnice, uskrsnice, regres i ostale novčane prigodne nagrade, kao i na naknadu za topli obrok.
"Prijedlogom izmjena zakona štitimo dostojanstvo dužnika, održavamo ravnotežu između vjerovnika i dužnika te štitimo vladavinu prava", rekao je Salapić.
Zabrana masovnog hidrauličkog frakturiranja
Vlada je Saboru uputila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
U Prijedlogu zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika uvodi se zabrana masovnog hidrauličkog frakturiranja, rekao ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Hidrauličko frakturiranje je drobljenje stijena uz pomoć hidrauličke tekućine pod vrlo visokim tlakom. Ta tehnika se koristi za vađenje zaostaloga plina, plina iz škriljevca ili u slojevima ugljena i vrlo je kontroverzna i upitna s aspekta očuvanja i zaštite okoliša.
Prijedlogom zakona uvodi se i značajnija transparentnost postupaka istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, uz uključivanje javnosti.
Tako se predlaže obveza objave nacrta pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske projekte i građevinske dozvole, čiji sastavni dio moraju biti mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša iz provedenih postupaka procjene i ocjene utjecaja na okoliš.
Kako bi javnost imala uvid i u pojedine uvjete koje su izdala nadležna tijela za te projekte i građevinske dozvole, to će biti objavljeno na mrežnoj stranici Ministarstva.
Zakonom se otvara mogućnost osnivanja razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.
Zaštita ugrožene sive pčele
Saboru je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja čiji je cilj osigurati pravnu osnovu za definiranje uvjeta uzgoja i zaštite izvorne sive pčele, omogućiti priznatom uzgojnom udruženju vođenje registra uzgajivača matica te regulirati operativnu provedbu poslova pašnog reda.
Predložene izmjene, kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, regulirat će uvjete uzgoja i zaštite sive pčele putem koje će se štititi i čuvati genetika sive pčele na području Republike Hrvatske.
Medonosnu sivu pčelu posebno obilježava mirno ponašanje i u usporedbi s drugim pasminama daleko slabiji obrambeni nagon, što ju čini pogodnom za uzgoj. Uz to je vrlo uspješna u umjerenom i hladnom klimatskom području. Prezimljuje u malim zajednicama, za koje su potrebne znatno manje zalihe hrane nego kod drugih pasmina.
Izrada Strategije za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
Donesena je i Odluka o pokretanju postupka izrade Strategije za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Predloženom Odlukom zadužuje se ministar pravosuđa i uprave imenovati u roku od 15 dana stručnu radnu skupinu za izradu prijedloga Strategije, a Ministarstvo izraditi prijedlog Strategije u roku od 90 dana.
Vlada je donijela i šest odluka o sudjelovanju Oružanih snaga RH u misijama izvan Hrvatske i to - u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj. u aktivnosti Stalne
NATO skupine protuminskih snaga 2, u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ te u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda.
Promjene granica pomorskog dobra zbog obnove ceste kroz Omiš
Vlada je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja državne ceste DC-8, i to dionice koja prolazi kroz grad Omiš, odlučila o promjeni granica pomorskog dobra odnosno o izuzimanju nekoliko nekretnina iz pomorskog dobra.
Razlog tomu je obnova i rekonstrukcija ceste koja prolazi kroz Omiš, a s ciljem rješavanja problematičnih točaka koje predstavljaju opasnost za građane i turiste tijekom sezone, istaknuto je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Riječ je o rekonstrukciji dionice u duljini od 566 metara, što traži i uređenje morske obale kako bi se optimizirali troškovi, a sam će se projekt izvoditi kroz četiri faze.
Projektna procjena troškova izvedbe, uključivo troškove nadzora, je 7,35 milijuna kuna (bez PDV-a).
Fondovima strateška važnost
Izmijenjena je i Odluka o popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa te na popis uvrstila i Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat objasnio je ta uvrštenja činjenicom da je obnova potresom zahvaćenih područja zahtjevan i dugotrajan proces koji je od posebne važnosti ne samo za građane pogođene potresom već i za cijelu Republiku Hrvatsku. Također, kako je rekao, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara osnovan je prema Zakonu o obnovi i razvoju grada Vukovara, kojim je određeno da su obnova i razvoj Grada Vukovara od interesa za Republiku Hrvatsku.
Fina lani s neto dobiti od 80 milijuna kuna
Vlada je Hrvatskom saboru predložila da podrži Izvješće o poslovanju Financijske agencije (Fina) u prošloj godini, u kojoj je Fina ostvarila prihode od 941 milijun kuna, ili 16 posto više nego 2018. godine.
Rashodi su, pak, rasli sporije, za osam posto te su iznosili 835 milijuna kuna, dok je neto dobit od 80 milijuna kuna gotovo tri i pol puta veća nego 2018. godine, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Fina je prošle godine primila i državne potpore odnosno iz europskih je fondova dobila 18,2 milijuna kuna za niz e-projekta, a krajem 2019. imala je 2.858 zaposlenih.
Finino financijsko izvješće za 2019. godinu revidirala je revizorska kuća KPMG Croatia, dok će revizor za ovu godinu, prema odluci Vlade, biti Deloitte.
Slobodne zone lani ostvarile 1,69 milijardi kuna prihoda
Prošle je godine u Hrvatskoj poslovalo 11 poslovnih zona, koje su ostvarile ukupni prihod od 1,69 milijardi kuna te dobit od 166,35 milijuna kuna, podaci su iz Izvješća o poslovanju slobodnih zona u 2019. kojeg je usvojila Vlada.
U 2019. je poslovalo 11 slobodnih zona (sedam na kopnenom i četiri na lučkom području), no kako su dvije zone bile u postupku likvidacije a jedna neaktivna, bilo je aktivno osam slobodnih zona.
Po podacima iz izvješća, u slobodnim zonama lani je poslovao ukupno 71 korisnik, a zapošljavali su 2.817 djelatnika.
Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 1,69 milijardi kuna, a ostvarili su dobit u iznosu od 166,35 milijuna kuna.
Dok su prihodi korisnika u prošloj godini bili manji za 14 posto, njihova je dobit bila viša za 10,57 posto, pokazuju podaci iz izvješća.
Ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući isporuku dobara na tržište EU, iznosio je 913 milijuna kuna.
Po podacima iz izvješća, u razdoblju od 2013. godine, kada je izrađeno prvo izvješće o poslovanju slobodnih zona za 2011. i 2012. godinu do danas, na zahtjev korisnika koncesije, a u skladu s gospodarskim interesom korisnika slobodnih zona, provedena je zakonska procedura za ukidanjem koncesije za osnivanje za tri slobodne zone (Bjelovar, Đuro Đaković - Slavonski Brod i Varaždin). Također, iz gospodarskih razloga, dva su korisnika koncesije pokrenula postupak likvidacije za dvije slobodne zone (Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska), dok je osnovana jedne nova slobodna zona (Luka Rijeka - Škrljevo).
Taj trend smanjenja broja slobodnih zona koje posluju u Hrvatskoj "ukazuje na to da slobodne zone nastavljaju s poslovanjem na lokacijama gdje za to postoji interes poduzetnika - korisnika slobodnih zona, dok se na ostalim područjima okreću modelima poslovanja koji su prikladniji za njihove korisnike, uglavnom poduzetničkim zonama", ocjenjuje se u izvješću.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
