Premijer Andrej Plenković poručio je danas, predstavljajući Hrvatskom saboru prijedlog proračuna za 2021. godinu, da se njime Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak, a građanima i gospodarstvu i dalje pruža potpora. „Cilj je da, unatoč tome što je Hrvatska pretrpjela ekonomske i financijske posljedice i što je Zagreb pogodio potres i što se sve odrazilo na javne financije, i dalje pružimo potporu građanima i gospodarstvu”, istaknuo je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavili su danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. s projekcijama za 2022. i 2023. godinu.
Govor predsjednika Vlade u toj prigodi, nakon uvodnih pozdrava, donosimo u cijelosti:
"Današnji proračun, prvi u našem drugom mandatu, možemo nazvati proračunom koji Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u okolnostima i uslijed posljedica pandemije Covida-19.
Cilj našega proračuna je, unatoč tome što je Hrvatska pretrpjela ekonomske posljedice, financijske posljedice, da je Zagreb pogodio razoran potres, da se sve ovo zajedno odrazilo i na javne financije, da i dalje pružimo potporu našim građanima i da pružimo potporu hrvatskom gospodarstvu.
Već smo dosada napravili važne iskorake, pokazali da je pomoć i uloga države nezamjenjiva kada je riječ o ovakvim šokovima i nepredviđenim okolnostima.
Brza i snažna potpora gospodarstvu u uvjetima krize uslijed pandemije
Iskoristili smo fiskalni prostor koji smo stvorili prethodnih godina kako bi osigurali brzu i snažnu potporu radi održavanja zaposlenosti i ukupne gospodarske aktivnosti.
Naša reakcija bila je brza i bila je učinkovita. Zahvaljujući mjerama koje je Vlada poduzela 630.000 zaposlenih u privatnom sektoru dobilo je plaće, a 107.000 poslodavaca je održalo svoje aktivnosti.
Učinili smo niz mjera koje su pomogle da se financiraju troškovi različitih gospodarskih subjekata u različitim sektorima unatoč ovoj krizi.
Posljedica ovih neočekivanih potreba za zaduživanjem zbog pandemije je bila da smo morali provesti i dva rebalansa i to s fiskalnim učinkom od 23,5 milijardi kuna.
Ukupan iznos sredstava do kraja godine za očuvanje radnih mjesta i aktivne mjere zapošljavanja koštat će nas 8,1 milijardu kuna.
Mi smo, djelo djelomično ili potpuno oslobodili od plaćanja poreza i doprinosa različita društva, odgodili im ta plaćanja, a proračun je to koštalo 5,3 milijarde kuna.
Poduprli smo, više nego inače naravno, sektor zdravstva, povećali izdvajanja za mirovine i nezaposlene, povećali izdvajanja za prava iz sustava socijalne skrbi.
Za zdravstvo, mirovine, nezaposlene i socijalnu skrb izdvojeno je dodatnih 8,6 milijardi kuna.
Pritom smo nastavili s našom politikom smanjivanja poreznog opterećenja. Pred vama je i peti krug porezne reforme, ukupno 10 milijardi kuna, očekujemo da i drugo čitanje uskoro bude pred hrvatskim zastupnicima.
To smo sve učinili kako bismo omogućili svima da premoste teret ove krize s kojom smo suočeni, a za koju nismo ni krivi niti smo je planirali.
Rast BDP-a u 2021. 5,0%, u 2022. 3,4 % te u 2023. 3,1 %
Naša je politika da nastavimo one aktivnosti koje su Hrvatsku krasile proteklih nekoliko godina.
Podsjetit ću, izašli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, uklonili smo prekomjerne makroekonomske neravnoteže, ušli smo u Europski tečajni mehanizam II, vratili Hrvatsku u investicijski kreditni rejting, čak nas je i Moody's podigao za jednu stepenicu pa smo i po toj, trećoj, najkonzervativnijoj agenciji nadomak investicijskog kreditnog rejtinga.
Naravno, ostvarili smo i proračunske viškove i značajno smanjili udio javnoga duga u BDP-u.
Sve to ojačalo je našu reputaciju i na domaćim i na stranim financijskim tržištima pa smo i u uvjetima premošćivanja ove krize, osobito na proljeće, pronašli najpovoljnije načine financiranja.
Kad je riječ o proračunu za 2021. godinu, ono što je dobro da se nakon još pesimističnijih prognoza ipak očekuje pad BDP-a od 8 %, što je manje nego što smo prvotno planirali.
Iduće godine očekujemo rast BDP‑a od 5,0 %, zatim rast od 3,4 % u 2022. godini te rast od 3,1 % u 2023. godini.
Europska komisija prognozira za Hrvatsku u idućoj rast BDP-a od 5,7%, što je u samom vrhu procjena u odnosu na druge države članice.
Kad je riječ o prihodnoj strani proračuna, u projekcijskom razdoblju ona je određena očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti, a uzima u obzir i najavljene učinke poreznih izmjena, osobito sustava poreza na dohodak i poreza na dobit.
Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz europskih fondova, najprije iz ove aktualne Višegodišnje financijske perspektive, dakle još tri godine, ali onda i iz idućega razdoblja, kao i iz Instrumenta EU Nove generacije.
Kratka opaska – samo je manji dio onih sredstava koja očekujemo trenutno već predviđen u proračunu za 2021. Kad je riječ o stavovima nekih država članica, koje uvjetuju usvajanje cijeloga paketa dogovoreno među državama članicama u srpnju, u pregovorima koji se vode između Vijeća, Komisije i Parlamenta, i večeras ćemo o toj temi razgovarati na Europskome vijeću.
Nastoji se pronaći rješenje kako bismo ostali u okvirima onoga što je dogovoreno u srpnju, a da pritom osiguramo pristanak dvije države članice na dogovore koji su načelno postignuti s Europskim parlamentom.
U varijanti da tog dogovora nema, znate i sami, onda bi išao proračun za iduću godinu po modelu 1/12 dok se ne postigne dogovor.
Kad je riječ o Instrumentu EU iduće generacije, s obzirom na novi karakter ovog instrumenta, trenutno se traže pravni načini kako da i on stupi na snagu. Eventualno bi se to postiglo kroz dogovor između država članica. Ali, to je nešto što ćemo nastojati izbjeći ako postignemo dogovor.
Ukupni prihodi 147,3 milijarde kuna, rashodi od 157,9 milijardi kuna usmjereni na oporavak i jačanje otpornosti
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. planirani su na 147,3 milijarde kuna.
Rashodna strana proračuna usmjerena je na provođenje aktivnosti u svrhu oporavka i jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, uz osiguravanje primjerene zaštite svih slojeva stanovništva.
Za sanaciju šteta uzrokovanih potresom 2,4 milijarde kuna., a u 2022. 4,2 milijarde kuna.
Sve skupa za saniranje štete od potresa 8,4 milijarde kuna, plus dodatni međunarodni izvori koje ćemo naravno osiguravati s vremenom koje je pred nama.
Naravno, želimo pomoći onima koji su najpotrebniji u hrvatskom društvu, a to znači bolji status roditelja njegovatelja i njegovatelja osoba s invaliditetom.
Predviđena su i sredstva za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ali i za povećana prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje.
Održat ćemo i sve ono što smo dogovorili što se tiče lokalnih jedinica, predviđena su i dodatna izdvajanja, postigli smo dogovor na razini županija, gradova i općina.
Ukupni rashodi planirani su na 157,9 milijardi kuna.
Mi smo ovo povećanje najvećim dijelom morali osigurati zbog sljedećih točaka:
za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave zbog smanjenja stope poreza na dohodak, 1,5 milijardi kuna,
za rashode za zaposlene, uključujući školstvo, 493 milijuna kuna,
za sredstva učešća za pomoć Europske unije 435 milijuna kuna,
za mirovine 392 milijuna kuna,
za doprinos proračunu Europske unije 375 milijuna kuna,
za jamstvenu pričuvu 300 milijuna kuna,
za decentralizirane funkcije 214 milijuna kuna,
za nacionalnu naknadu za starije osobe 134 milijuna kuna,
te ostale pomoći 115 milijuna kuna.
Manjak općeg proračuna od 2,9% BDP-a u okviru kriterija iz Maastrichta
Ovaj smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani rezultirat će manjkom općeg proračuna u iznosu od 2,9% BDP-a u 2021. godini, čime ostajemo u okvirima kriterija iz Maastrichta, odnosno kriterija konvergencije.
To ovdje spominjem zbog nedavno predstavljenog Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom kao dio naše Strategije za uvođenje eura. Izuzetno je važno da u 2021. godini uspijemo ostati u okviru manjka od 3 %.
U 2022. govorimo o manju od 2,1% BDP‑a, a u 2023. 1,6% BDP-a.
Očekujemo da se u godinama koje su pred nama ponovno krene s politikom smanjivanja javnoga duga i to pad javnoga duga u udjelu BDP-a s 85,3 % u 2021. na 83,4% u 2022. te na 81,2% u 2023. godini.
Ovaj proračun je pri korak ka snažnom gospodarskom oporavku
Sve to dio je širega procesa Strategije Hrvatske za uvođenje eura i u konačnici jačanja otpornosti hrvatskoga gospodarstva.
Naš cilj u ovom proračunu, koji je specifičan i predstavlja prvi korak ka snažnom gospodarskom oporavku u godinama koje su pred nama, je zaštititi najosjetljivije skupine i potaknuti naše poduzetnike i naše gospodarstvo.
Stoga želimo da zajednički damo snažnu potporu najugroženijima, očuvamo radna mjesta, kao i u ovoj godini, osiguramo oporavak našeg gospodarstva, jačamo zdravstveni sustav i podignemo otpornost Hrvatske na buduće krize.
Dakako da je i ovaj proračun dio šire Razvojne strategije Hrvatske, dio onoga što ćemo raditi i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Raspravu o ta dva dokumenta imat ćemo, o jednom, nakon javnog savjetovanja, a drugog ćemo također prodiskutirati jer imam dojam da Hrvatski sabor i zastupnici žele dati svoj doprinos, što je zaista dobro i korisno."
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je kako je jamstvena zaliha 300 milijuna kuna, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna.
"Vezano za samo zaduženje, zakonom je utvrđeno kako se zaduženje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna", rekao je Marić.
Dodao je kako u trećem mjesecu dolazi redovno dospijeće jedne američke obveznice u iznosu od milijardu i pol dolara, a u sedmom mjesecu šest milijardi kuna na domaćem tržištu.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
