Nove strože mjere predstavljamo u petak, a sljedeći tjedan i dinamiku cijepljenja u prvih 6 mjeseci 2021.

''Danas je prvi dan da sam se vratio na posao nakon izolacije i nakon što sam prebolio covid-19'', kazao je na početku Plenković. 

 

''Dosta sam i naučio o covid-19 i znam koliko je to komplicirana i zahtjevna bolest. Već se cijelu godinu svi zajedno nosimo s jednom okolnošću koja je promijenila način našega života i u Hrvatskoj i globalno te mislim da su izazovi pred nama i dalje izrazito veliki.''

 

''Žao nam je svih obitelji koje su do sada izgubile svoje najmilije, znamo koliko je velika ljudska žrtva u Hrvatskoj. Drugi val je razoran i pogodio je i Hrvatsku i Europu'', rekao je Plenković.

 

''Brojevi koje danas vidimo, iako su trendovi broja zaraženih povoljniji, brojevi preminulih su i dalje visoki. To znači da moramo i dalje poduzimati mjere, biti odgovorni i ciljano ih dodatno postrožavati te učiniti sve da pomognemo prenapregnutom zdravstvenom sustavu, svom medicinskom osoblju kojem još jednom iskazujem zahvalnost'', rekao je Plenković.

 

 

''Naši ciljevi u ovoj bitci su da svim građanima osiguramo zdravstvenu skrb i to smo do sada učinili. Svakome tko je trebao zdravstvenu skrb ona je bila pružena. S druge strane moramo se prilagoditi što bolje tom novom normalnom o kojem govorimo mjesecima. Direktni troškovi koje smo do sada imali – od novih izdataka za zdravstvo, potpora privatnom sektoru i gospodarstvu… - bili su oko 30 milijardi kuna. 30 milijardi kuna je 2020. godina koštala Hrvatsku u borbi s covidom-19'', kazao je.

 

''Istodobno smo osigurali i sredstva za gospodarski oporavak. Javnost ne zna dovoljno o tome koliko smo proteklih tjedana radili i na Nacionalnom programu oporavka i otpornosti. Prošloga tjedna na Europskom vijeću potvrđen je naš dogovor iz srpnja i 24,2 milijarde eura koje će nam biti na raspolaganju sljedećih 10 godina su istinska poluga za ekonomski oporavak i razvoj Hrvatske nakon ovakve krize."

 

 

Predsjednik Vlade govorio je i o cjepivu. Poručio je kako je napredak u registraciji i odobravanju cjepiva vrlo ohrabrujuć.

 

''Europska agencija za lijekove je pomaknula svoje rokove na nekoliko dana ranije te bi prve pošiljke cjepiva u Hrvatskoj, onog Pfizerova, mogle biti ranije i nego što smo promišljali. Idući tjedan će Vlada donijeti i plan cijepljenja obzirom na dinamiku isporuku cjepiva, pa ćemo imati jasniju sliku dinamike cijepljenja u prvih 6 mjeseci. Također ćemo našim sugrađanima pojasniti koristi od cijepljenja za prevenciju širenja bolesti", kazao je Plenković.

 

'Što se tiče novih mjera, u ovom trenutku konsolidiramo više prijedloga i one će biti spremne u petak kada ćemo ih predstaviti javnosti. Vidjet ćemo što ćemo produljiti i što donijeti od novih mjera kako bi prevenirali daljnje širenje epidemije.'' 

 

Također, kazao je kako će Vlada sutra raspravljati o mjerama potpore gospodarstvu te će već sada osigurati nastavak mjere od 4000 kuna naknade po radniku, ukoliko dođe do obustave djelatnosti za pojedine aktivnosti. 

 

''Sutra ćemo na Vladi imati i jednu točku koja se odnosi na aktivne mjere zapošljavanja, i za siječanj i za veljaču ćemo nastaviti s mjerom od 4.000 kuna naknade po radniku, to ide sigurno. Prema inicijalnim projekcijama, tu ćemo predvidjeti oko 500 milijuna kuna. Povrh toga je oko 1,2 milijardi kuna predviđeno je za aktivne mjere zapošljavanja.''

 

 

Predsjednik Vlade zahvalio je potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu koji ga je zamjenjivao dok je bio u izolaciji te dodao da je ovo proteklo vrijeme bilo vrlo dinamično i aktivno za Vladu. Napomenuo je da je držano pet sjednica Vlade na kojima su donesene brojne odluke i zakonski prijedlozi.

 

Premijer se osvrnuo i na proteklu sjednicu Sabora, istaknuvši da su sve točke koje su stavljene na dnevni red, završile uvjerljivom i kohezivnom snagom parlamentarne većine, ali kroz argumente. Otklonio je tezu koju saborske oporbe da se njihove inicijative stavljaju na dnevni red saborske rasprave kasno navečer. Ustvrdio je da, kada se pažljivo prati rad sabora, vidi da to nije točno. 

 

"Kada bi netko imao vremena i gledao sve te rasprave, onda bi vidjeli tko je pojeo vrijeme i tko u biti vlastitu saborsku inicijativu namjerno spušta što kasnije kako bi onda kazao parlamentarnoj većini ili predsjedniku Hrvatskog sabora da se neke teme stavljaju niže u fokus dana. Tu smo pokazali otvorenost i otklonili mnoge teze koje su bile postavljane u političkoj utakmici", rekao je Plenković. 

 

 

Plenković je istaknuo i da je Hrvatska dobila bespovratna sredstva u iznosu čak 11 posto BDP-a od EU, po čemu smo prvi u Europi.

 

"Što se tiče nacionalnog programa oporavka i otpornosti, mi ćemo to uputiti u petak, to je plan koji ima gotovo 600 strana i na njemu radimo od kolovoza. On će omogućiti korištenje EU sredstava, to se radi o više od 6 milijardi eura nepovratnih sredstava, kad to pogledate u odnosu na BDP postaje jasno da to nije dobila nijedna druga zemlja EU. Uz to, imamo i 3,6 milijardi eura za zajmove koji su po najboljoj mogućoj kamati, to je praktički novac koji nema dodatan trošak. Mi smo negdje u sredini u smislu dinamike dostavljanja nacionalnih planova, ali važno je da podsjetim da će taj novac biti velikim dijelom usmjeren i zelenoj i digitalnoj tranziciji", rekao je.

 

Vlada je nacionalnom planu oporavka i otpornosti predvidjela pet temeljnih komponenti. To su gospodarstvo, potom javna uprava, pravosuđe i državna imovina, pa obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, cijeli segment zdravstva te inicijativa koja će se odnositi na obnovu zgrada.

 

"Jedna od horizontalnih tema bit će i tema demografije, jer želimo da nam taj nacionalni prioritet bude čvrsto usidren u aktivnostima nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Želimo te dokumente temeljito raspraviti sa službama EK i da konačni dokument bude usvojen na proljeće kada će biti definirani svi prioriteti", rekao je Plenković.

 

 

Odgovarajući na novinarsko pitanje, premijer je ustvrdio da je Vlada od pojave koronavirusa poduzimala adekvatne mjere s ciljem održivosti zdravstvenog sustava, smanjenja dinamike epidemije i njezinog utjecaja na gospodarstvo te naglasio važnost odgovornosti svakog građana.

 

"Mi smo sve ovo vrijeme bili odgovorni i poduzimali mjere za koje smatramo da su primjerene, adekvatne, da zadržavaju temeljna tri cilja - održivost zdravstvenog sustava, smanjivanja dinamike epidemije i najbitnije - smanjivanja utjecaja na naš način života pa u konačnici na naše gospodarstvo i na plaće svih nas."

 

Vlada nema taj luksuz da gleda samo jedan segment, već mora voditi računa o svemu, dodao je premijer te istaknuo da zahvaljujući mjerama koje su poduzete u Hrvatskoj ljudi nisu izgubili posao u privatnom, državnom i javnom sektoru, svi su dobili plaće, a i turistička sezona bila je solidnija i bolja nego u drugim zemljama.

 

"Dakle, mislim da smo, kad se uzme cjelina aktivnosti, napravili maksimalne napore da napravimo ono što se od nas očekuje i ono što treba", dodao je.

 

Bitka protiv covida-19, naglasio je, dobiva se kombinacijom dva aspekta - mjerama na nacionalnoj razini, a to je kroz Stožer civilne zaštite odnosno Vladu te osobne odgovornosti svakog pojedinca.

 

"Samo dobar miks ta dva aspekta i to kompatibilno ostvaruje rezultat. A to nije jednostavno", rekao je Plenković, podsjetivši da su nerado uveli kazne za nepridržavanje epidemioloških mjera.

 

Naš je pristup, rekao je, bio suradan, razuman, zdravorazumski i apelirao je na ljude. "Svjesni smo da ovo nije bolest od koje se ne umire. To je bolest koja nosi ljude, nažalost, starije dobi, ljude s komorbiditetima, ali bez obzira  koliko netko imao godina - nama je svaki život jednako važan", rekao je te dodao kako je, u konačnici, "sva odgovornost  na onome tko upravlja zemljom". 

 

"A mi se s ovom bolešću i svim drugim izazovima borimo na najbolji i najučinkovitiji način za koji smatramo da je dobar i koristan za građane i  tako ćemo nastaviti", dodao je.

 

 

Premijer je istaknuo da je nužno "izdržati još šest mjeseci", s obzirom na to da je pronađeno cjepivo.

 

"Cjepivo je tu, ali način kako će biti distribuirano zahtijevat će vrijeme. Da bismo procijepili odgovarajući stupanj populacije trebat će nam minimalno šest mjeseci. Ovo je utakmica u kojoj moramo izdržati još šest mjeseci - zdravstveno, ekonomski, financijski i u konačnici kao društvo. Ovo je tema oko koje ćemo imati još puno posla i zahtijevat će još puno odgovornosti i angažmana svih nas", naglasio je te najavio provođenje kampanje kojom će se ljude informirati o svim aspektima cijepljenja.

 

Premijer je uputio apel svim građanima da se tijekom predstojećih blagdana druže što manje te da što više koriste druge načine komunikacije. "Nemojmo se družiti i ugrožavati više nego što treba. I to je ključ. Nema te restriktivne mjere koja će od odgovornog ponašanja biti bolja", poručio je.

 

Rekao je i da se još uvijek raspravlja o eventualnom ponovnom uvođenju propusnica za kretanje između županija, o tome koliko bi one pridonijele smanjenju kretanja građana i time onemogućile daljnju dinamiku širenja zaraze.

 

Sutra će, rekao je, bit će sastanak Znanstvenog savjeta, "kako bi se dobila šira slika što se može još učiniti kako bi se dinamika smanjila".

 

 

Novinare je zanimalo i premijerovo mišljenje o presudi Europskog suda za ljudska prava o tužbi Slovenije u slučaju Ljubljanske banke za Hrvatsku. Naglasio je da je ona "vrlo pozitivna i vrlo dobra" te očekuje da će dvije susjedne zemlje nastaviti rješavati sva otvorena pitanja. 

 

Odluka ESLJP-a "za nas je vrlo pozitivna i vrlo dobra i to na neki način potvrđuje konzistentnost stava Hrvatske kada je riječ o pitanju Ljubljanske banke", rekao je Plenković te tom prilikom zahvalio Štefici Stažnik koja je argumentirala stavove Hrvatske pred sudom.

 

Ne očekuje pogoršanje odnosa sa Slovenijom, već nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja sa susjednom zemljom. 

 

"Mislim da je prošlo ispod radara koliko smo premijer Janša i ja i naši timovi razvili jedan vrlo visoki stupanj dobrih odnosa, odnosa povjerenja, smirenog rješavanja svih pitanja", rekao je Plenković. 

 

Hrvatska sa Slovenijom osim "par rezidualnih pitanja" oko Ljubljanske banke, razgraničenja na moru i nuklearne elektrane Krško, nema drugih otvorenih pitanja, istaknuo je Plenković, dodavši da nema ništa logičnije, nego da sa Slovenijom stvaramo kvalitetne odnose.

 

Plenković je podsjetio da je slovenski premijer Janez Janša prošli tjedan predstavljao Hrvatsku na sastanku Europskog vijeća i dodao da su time poslani "vrlo jasni, čvrsti i prijateljski" signali. 

 

 

Plenković je danas primio šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova s kojim je razgovarao o globalnim i sigurnosnim temama, o Ukrajini, Azerbajdžanu, Armeniji, Turskoj, Siriji i Sjedinjenim Državama. 

 

"Nema teme koja je relevantna za vanjskopolitički posjet ovog profila kao što je posjet ruskog ministra vanjskih poslova i nakon toliko godina (16), a da se te teme nismo dotakli", istaknuo je Plenković.

 

Rekao je da je Lavrovu ponovio stav o Ukrajini koji je iznosio ranije i koji se "ne mijenja".

 

Plenković je prije četiri godine ponudio Ukrajini iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kao najbolji model za vraćanje Donjecka i Luhanska u sastav Ukrajine, a također i Krima koji je Rusija pripojila. 

 

"Poanta mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja je da je to mirni put reintegracije teritorija na način da nema više niti poginulih, niti ubijenih, niti ranjenih. Niti imate zamrznuti konflikt koji traje godinama", rekao je premijer. 

 

Dodao je da nije bilo loših reakcija od Lavrova, "čovjeka s popriličnim iskustvom i doajena svih ministara vanjskih poslova u svijetu". 

 

 

Plenković se osvrnuo na međunarodnu konferenciju "Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma" koja je održana u utorak.

 

Hrvatski premijer je rekao da je jučerašnjim porukama poslan "zajednički stav RH i o odnosu prema BiH kao susjednoj, prijateljskoj zemlji koju podupiremo (...) da smo naglasili i našu ustavnu obvezu za brigu o Hrvatima koji su tamo jednakopravan, konstitutivan narod i s vrlo jasnom željom da se na temelju unutarnjih procesa u BiH isprave nepravde koje postoje". 

 

Ponovio je kako ništa ne može opravdati praksu viđenu već tri puta, na izborima 2006., 2010. i 2018., da se preglasavanjem eliminira politička predstavljenost Hrvata u BiH. 

 

 

Hrvatska i Italija najavile su da će svoje IGP-ove proglasiti u siječnju, a ministri vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije, Gordan Grlić Radman, Luigi Di Maio i Anže Logar razgovarat će o tome u subotu. 

 

"Očekujem da sastanak prođe u najboljem redu u cilju zajedničke zaštite Jadrana i korištenja tih dvaju prava koje do sada nismo imali", rekao je Plenković. 

 

Ponovio je da IGP u odnosu na postojeći Zaštićeni ekološki-ribolovni pojas (ZERP) iz 2003. donosi dva nova prava - izgradnju umjetnih otoka te korištenje snage mora, vjetra i struja.