Ciljni datum uvođenja eura i dalje ostaje 1. siječnja 2023.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 8. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Važnim je ocijenio da je danas ustrojen upravljački odbor za provedbu plana zamjene kune eurom, kojeg će kao glavni koordinator, voditi savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić. Premijer je kazao i da na 2021. godinu gleda s nadom i optimizmom. "Mislim da nam to treba", naglasio je.

"Vodili smo se načelom zaštite potrošača da nama zamjena kune u euro bude bez troška, isključivo po fiksnom tečaju konverzije, da se uspostavi mehanizam za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena", kazao je premijer Plenković u izjavi medijima po završetku sjednice.

Ustrojen upravljački odbor

Važnim je ocijenio da je danas ustrojen upravljački odbor za provedbu plana zamjene kune eurom, kojeg će kao glavni koordinator, voditi savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić. "Uz njega će, sa strane Ministarstva financija biti državni tajnik  Stipe Župan, a ispred Hrvatske narodne banke Michael Faulend", rekao je Plenković, dodavši da će njih trojica biti glavni u upravljačkom odboru.

Izvijestio je da je osnovano i nekoliko koordinacijskih odbora. Odbor za zamjenu gotovog novca koordinirat će Ivana Jakir Bajo, koordinacijski odbor za zakonodavne prilagodbe vodit će Ana Zorić, odborom za prilagodbu opće države koordinirat će glavni rizničar Ante Matijević, odbor za prilagodbu financijskog sustava vodit će državni tajnik Zdravko Zrinušić, dok će odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača koordinirati državna tajnica Nataša Mikuš Žigman. Odbor za komunikaciju vodit će Ured predsjednika Vlade, na čelu s predstojnikom Ureda Zvonimirom Frkom -Petešićem.

"Dogovorili smo da se sjednici Sabora predloži cjelovita rasprava o provedbi strategije uvođenja eura, kao i Nacionalnom planu zamjene kune eurom u cilju senzibiliziranja i zastupnika i javnosti o jednom od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju", kazao je premijer.

Zahvalio je potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću i guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću. "Mislim da smo u protekle dvije godine jako dobro strukturirali cijeli proces", rekao je Plenković, podsjetivši da je Hrvatska 10. srpnja ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II). Predsjednik Vlade naveo je da su u provedbi i četiri bloka aktivnosti koje se odnose na sprječavanje pranja novca, bolje poslovno okruženje, bolje upravljanje javnim sektorom te reformu pravosuđa. 

"Ciljni datum uvođenja eura i dalje ostaje 1. siječnja 2023., od sutra dvije godine", poručio je premijer.

Vujčić: Akciji planovi bit će spremni polovicom 2022.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je kako će koordinacijski odbori u siječnju pozvati sve koji će biti uključeni u proces, od državne uprave, agencija, do privatnog sektora da imenuju svoje predstavnike u koordinacijske odbore, koji bi se do kraja siječnja trebali popuniti članovima i početi izradu akcijskih planova.

Pojasnio je da će ti akcijski planovi biti usvojeni na Nacionalnom vijeću u prvoj polovici iduće godine, nakon čega slijedi njihovo provođenje do uvođenja eura.

"Krajnji je moment da se počnu pripremati kako bi bili spremni polovicom 2022. što će brzo doći", kazao je Vujčić.

Veliki interes pravnih i fizičkih osoba, solidarnost na djelu

Predsjednik Vlade odgovarao je na pitanja novinara o aktualnim temama.

Kazao je da ne zna koliko je dosad prikupljeno sredstava za obnovu Sisačko-moslavačke županije, dodavši da će taj podatak biti poznat za nekoliko sati, kada će se znati koliko je sredstava doznačeno Državnoj riznici.

"Zahvaljujem svima koji uplaćuju, vidim da je velik interes od fizičkih do pravnih  osoba, Hrvata iz inozemstva i drugih zemalja koje su se uključile. To je velika solidarnost na djelu", istaknuo je Plenković.

Najavio je da će uskoro održati sastanak Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a te da će stranka danas donirati milijun kuna za štete od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji.  

Naglasio je da su na potresom pogođenom području sve službe su angažirane na terenu, od civilne zaštite, vojske, policije, HGSS-a, ministarstva, lokalne uprava, dodavši da nema tijela koje nije angažirano.

Za primjer je naveo pacijente bolnice u Sisku, rekavši da su osim njih 50-ak, svi prevezeni u zagrebačke bolnice. Također, iz bolnice u Petrinji evakuirani su istoga dana.

"Svi koji žele alternativni smještaj mogu ga dobiti. Danas dolaze kućice i kontejneri iz drugih zemalja. Radi se sve što se može i lijepo je vidjeti ovu veliku potporu diljem Hrvatske", kazao je Plenković.

Zakon o obnovi Zagreba jako dobra podloga

Predsjednik Vlade rekao je da će o obnovi stare jezgre Petrinje, gdje je velik dio zgrada dobio crvenu oznaku, odlučivati stručnjaci, naglasivši da je najvažnija sigurnost.

Istaknuo je kako je Zakon o obnovi koji je donesen za obnovu Zagreba jako dobra podloga.

"Koliko sada shvaćam, što se tiče struke unutar Ministarstva graditeljstva, skloniji su da proširimo opseg ovoga zakona na Sisačko-moslavačku županiju. Mislim da je zakon stvarno dobar", poručio je Plenković.

Smatra da je koncept obnove 60-20-20, gdje 60 posto financira država, 20 posto lokalne zajednice, a 20 posto vlasnici, odličan.

Premijer je izvijestio da je ministru Darku Horvatu, njegovim stručnjacima i službama dao do ponedjeljka da promisle i vide koje je rješenje najbolje, proširenje opsega primjene postojećeg zakona ili novi zakon.

Proširenje Zakona o obnovi je brza izmjena koja se može riješiti prvi ili drugi dan rada Sabora, i nakon toga krenuti u primjenu, pojasnio je Plenković.

Podsjetio je da su u dobroj namjeri i u duhu stvaranja što šireg političkog konsenzusa o bitnim pitanjima, upravo na tom Zakonu pokazali najveću otvorenost. 

"Ne znam je li ikad toliko amandmana koji su predlagali drugi klubovi bilo prihvaćeno i to sam rekao odmah u Saboru i tako je bilo. Prema tome, ne vidim da ćemo tu imati nekih velikih prijepora", rekao je Plenković.

Na 2021. godinu gledam s nadom i optimizmom

Predsjednik Vlade rekao je novinarima kako je globalni konsenzus i svi vape da se godina poput 2020. nikada ne ponovi. Osvrnuo se na izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel koja je rekla da joj je ova godina, u 15 godina mandata, bila najteža.

Onda mi koji smo još imali i potres, kazao je premijer, možemo reći da ni nama nije bila baš najjednostavnija.

"Mislim da smo pokazali žilavost, otpornost, želju da prebrodimo sve krize i pomognemo svakom hrvatskom građaninu, i učinimo sve što možemo da cijeli sustav funkcionira, a da pritom rješavamo ono što nam se dogodilo", rekao je Plenković,

Uzeo je za primjer rješavanje zdravstvene krize, osiguranje financijske stabilnosti, radnih mjesta, funkcioniranje gospodarstva i očuvanje koliko-toliko normalnog način života. "Mislim da smo u tome uspjeli", dodao je.

Predsjednik Vlade na 2021. godinu gleda s nadom i optimizmom. "Mislim da nam to treba", naglasio je.

Smatra da je cjepivo otvorilo sasvim novu stranicu u borbi protiv covida-19 jer se, kako je rekao, više nećemo baviti bolešću na način da koristimo tzv. protuepidemijske mjere odnosno različite varijante karantene iz 14. stoljeća.

"Kad imamo cjepivo situacija djeluje drukčije", istaknuo je te ponovio kako je najbitnije izdržati ovih nekoliko zimskih mjeseci kad je virus najubojitiji.

S dolaskom proljeća, rekao je Plenković, ako budemo disciplinirani i zadržimo trend pada zaraze, uz dolazak većih količina cjepiva, očekujem pad dinamike same bolesti.

"I onda imamo situaciju u kojoj 2021. sigurno ne bi trebala  biti nalik na 2020. godinu", dodao je.

Očekujem gospodarski rast od 5 posto

Gospodarski, rekao je premijer, očekujem rast od 5 posto, zatim početak provedbe svih aktivnosti koje se odnose na Nacionalni program oporavka i otpornosti, apsorpciju sredstava iz EU, poduzimanje reformi i projekata.

"Smjer u kojem ćemo dio sredstava koja smo osigurali (više od 24 milijarde eura, 6 milijardi eura bespovratnih sredstva kroz Instrument EU iduće generacije) investirati u troškove, programe, projekte i razvoj, zelenu tranziciju, digitalnu tranziciju i na taj način pokrenuti i reforme i ulagati u gospodarstvo", kazao je.

Naglasio je pritom da veliki dio novca kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti  nije namijenjen za javni, nego baš za privatni sektor.

Premijer je podsjetio da postoje četiri komplementarna dokumenta, koji se naslanjaju jedan na drugi, kazavši da su to: Program Vlade, Nacionalni program reformi, Nacionalna razvojna strategija i Nacionalni program oporavka, ocijenivši da su osigurana sredstva za iduće desetljeće u mjeri koja je izvanredna. 

Uz to, dodao je, Hrvatska još iduće tri godine apsorbira sredstva iz prošle Višegodišnje financijske perspektive EU 2014-2020.

Na primjedbu kako je to ambiciozno, premijer je kazao: "A što ćemo biti drugo nego ambiciozni. Nismo išli u izbore da ne činimo ništa. Jel' to pošteno?"

Istaknuo je i da nakon lokalnih izbora u svibnju, Hrvatska iduće tri godine nema izbora.

"Znači imamo stabilnost, snažnu parlamentarnu većinu, koja odlično funkcionira i očekujemo da se tu napravi sve ono što je ključno nakon ovakve krize. Ovo je šansa za novi pristup, novi pogled i za jednu drukčiju Hrvatsku u četvrtom desetljeću demokracije. Bolju!", zaključio je predsjednik Vlade.

Pisane vijesti | Andrej Plenković