Godina iza nas pokazala je sve prednosti pripadnosti snažnom bloku zemalja s kolektivnim mehanizmima reagiranja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u Hrvatskom saboru rad i zaključke Europskog vijeća iz 2020. godine.

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

„Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora,

Poštovane zastupnice i zastupnici,

Prošla godina bila je izuzetno izazovna, nepredvidiva i teška u svakom pogledu. Ušli smo u nju puni nade i optimizma, spremni predstaviti Hrvatsku svijetu kao zemlju koja s ponosom preuzima kormilo najuspješnijeg političkog projekta u povijesti – Europske unije.  No, povijest je za sve nas imala druge planove.

Cijeli svijet pogodila je pandemija koronavirusa koja je odnijela velik broj života, nanijela ogromnu štetu gospodarstvima i iz temelja promijenila način života i poslovanja. Nas u Hrvatskoj još su dodatno pogodila i dva katastrofalna potresa, prvo onaj zagrebački u ožujku, pa pred Novu godinu i ovaj u Sisačko-moslavačkoj županiji i na dijelu susjednih.

Sve su to izazovi kakve ne pamtimo, koji su nas stavili na najveće kušnje, ali i koji su izvukli iz nas ono najbolje: hrabrost i požrtvovnost zdravstvenih djelatnika, solidarnost i brigu za bližnjega brojnih volontera, veliko srce i visok stupanj odgovornosti naših sugrađana. U ovim teškim vremenima, sve su to razlozi za optimizam i još čvršću vjeru u Hrvatsku i u snagu duha hrvatskih ljudi, čije je jedinstvo i zajedništvo u nevolji možda i najpostojanija osobina našeg naroda kroz povijest.

Osnažen položaj Hrvatske na međunarodnoj sceni

Dame i gospodo,

Usprkos svim tim nedaćama pa i globalnim izazovima, položaj Hrvatske na međunarodnoj sceni osnažen je. Veliki razlog tomu je naše članstvo u Europskoj uniji. Godina iza nas pokazala nam je sve prednosti pripadnosti velikom i snažnom bloku zemalja sa kolektivnim mehanizmima reagiranja i zaštite.

Nakon prvog potresa u Zagrebu, Hrvatska je iz fonda solidarnosti Unije dobila 683 milijuna eura kao pomoć za obnovu razrušenog i stradalog grada, što je dosad najveći iznos pomoći iz ovoga fonda po glavi stanovnika nekoj državi. Sigurno će i još razorniji potres kod Petrinje, Siska i Gline dobiti odgovarajuću pomoć, koju je već najavio povjerenik Europske komisije Janez Lenarčič, koji je posjetio upravo potresom pogođena područja s potpredsjednicom Europske komisije Dubravkom Šuicom.

U ovoj situaciji, Hrvatska nije sama i može računati na brojne prijatelje. Svi europski lideri te brojni  dužnosnici uputili su nam poruke potpore i iskazali spremnost da pomognu. Unutar Unije aktivirani su krizni i drugi mehanizmi koji su osmišljeni da mogu pružiti brzu i solidarnu pomoć. Podnijeli smo zahtjeve za potporom iz svih drugih fondova na raspolaganju.

U suradnji s Komisijom radimo na nacionalnom Planu oporavka i otpornosti iz kojeg ćemo moći povlačiti dodatna sredstva iz posebnog instrumenta „EU sljedeće generacije“.

Zahvalni smo na svakoj potpori i konkretnoj pomoći koju smo do sada dobili, a to je praktički već 30-ak zemalja s konkretnom potporom.

Zahvaljujemo i našim iseljenicima širom svijeta za svu financijsku pomoć koju su sakupili i poslali područjima pogođenim potresima, a sve će to pridonijeti bržoj obnovi razorenih krajeva, sela i gradova.

Cjepivo -  najdjelotvornije oružje u borbi protiv pandemije

Potrebno je da se u ovom trenutku prisjetimo i samoga početka pandemije, nešto manje od godinu dana od danas. Tada je Hrvatska bila u ulozi predsjedateljice Vijećem, reagirali smo promptno, aktivirali sve nadležne mehanizme koordinacije među državama članicama. U iznimno kratkim  rokovima omogućili smo učinkovitiju i fleksibilniju potporu iz europskih sredstava svim članicama. poduzetnicima i građanima, pa tako i Hrvatskoj.

Cjepivo, najdjelotvornije oružje u borbi protiv pandemije, zajednički smo nabavili i distribuirali. Hrvatska je započela s cijepljenjem protiv koronavirusa neposredno nakon Božića, kao i  ostale članice Unije, s dobrom početnom brzinom procjepljivanja za koju se nadamo da će se intenzivirati.
Europska unija, a kroz nju i Hrvatska kao država članica, osigurala je dovoljan broj cjepiva za sve naše građane.

Koristim i ovu priliku da pozovem sve da se cijepe i da misle na druge.

Jer samo ćemo masovnim cijepljenjem postići otpornost velikog broja stanovnika, pa se virus neće više imati na koga širiti, a to znači da će epidemija splasnuti.

Hrvatskoj je, kao gospodarstvu koje je itekako usmjereno na turizam, procijepljenost važna i iz financijskih i razvojnih razloga.

Sastanci Europskog vijeća u 2020. godini

Da kažem nekoliko riječi o sastancima Europskih vijeća u 2020. godini. Sve skupa održano je pet sastanaka. Ovo je Izvješće – dobili ste i pisano Izvješće – o svim sastancima koji su održani, no spomenuo bih da je nakon onog fizičkog sastanka kojeg smo imali u veljači u Bruxellesu, do polovice srpnja bio zastoj i pauza zbog epidemije u pogledu održavanja fizičkih susreta.

Hrvatsko predsjedništvo je organiziralo i niz neformalnih ministarskih video-konferencija i drugih sastanaka Vijeća. O tome je iscrpno izvijestio ministar vanjskih i europskih poslova kad smo podnosili izvješće o našem predsjedanju
Najčešće teme bile su pandemija, Višegodišnji financijski okvir i plan oporavka.

Uz odgovor na krizu izazvanu pandemijom, najvažnije postignuće u proteklih godinu dana je dogovor o proračunu. Taj paket usuglašen je u srpnju, sjećate se, to je bilo dan, dva prije konstituiranja ovog saziva Sabora.

Za Hrvatsku je taj dogovor bio osobito značajan, dobar, povoljan i izdašan. Dolazi u pravom trenutku s obzirom na okolnosti i upravo bi ti financijski instrumenti trebali pomoći da krenemo putem društvenog i gospodarskog oporavka.

Tema klimatskih promjena

Europsko vijeće u više je navrata ove godine raspravljalo i o važnoj globalnoj temi, a to je tema klimatskih promjena.

Utvrdili smo da do 2030. godine trebamo na razini Europske unije smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu.

To je važno za postizanje klimatske neutralnosti Unije do 2050. godine i njenu održivu budućnost na dobrobit novih generacija, kao i za naš kolektivni doprinos globalnim ciljevima i provedbi Pariškog sporazuma.

U listopadu smo raspravljali o jedinstvenom tržištu, industrijskoj politici i digitalnoj tranziciji, koja uz zelenu tranziciju postaje ključan prioritet Unije u idućem višegodišnjem razdoblju.

Sve su to područja koja otvaraju velike mogućnosti za ubrzavanje našeg gospodarskog razvoja, kao i šansu da ih što bolje iskoristimo.

Glede vanjskih odnosa, ključne su teme u ovoj godini bile odnosi s Turskom, osobito aktivnosti bušenja podmorja u istočnom Sredozemlju, situacija u Bjelarusu, Kini, Gorskom Karabahu, Južnom susjedstvu, odnosima Unije i Afrike te u konačnici, jadna od ključnih vanjskopolitičkih tema – odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. 

Sve te rasprave pokazale su visoku usklađenost stavova na području vanjske politike. I unatoč razumljivim razlikama u nekim inicijalnim stavovima, na kraju smo pokazali da smo u stanju od 27 država naći zajednički nazivnik i poslati jedinstvene poruke Unije.

O hrvatskom predsjedanju

Kada je riječ o hrvatskom predsjedanju, spomenuo bih i da je jedan od naših ključnih sastanaka bio Zagrebački sastanak na vrhu, 20 godina nakon onog prvog sastanka. Premda je bio u video-formi, on je poslao važne poruke o važnosti procesa proširenja, snažnoj politici potpore Hrvatske prema susjedima, osobito prema Bosni i Hercegovini i položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kao ravnopravnog, konstitutivnog naroda.

Tu su donesene i važne odluke za vrijeme našeg predsjedanja o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, usvojena je, kao što znate, i nova metodologija pristupnih pregovora, postignuti su iskoraci na samom početku rada nove Komisije.

U tom pogledu, očekujemo da upravo putem kojim je išla Hrvatska nastavi i aktualno portugalsko predsjedanje.

Održali smo sastanak sa zemljama Istočnog Partnerstva, željeli održati fokus i na tih šest zemalja uz sve razlike i probleme koji postoje među njima.

12,7 milijardi eura za sedam godina

Kada je riječ o Višegodišnjem financijskom okviru, danas sam ujutro kazao da mi na raspolaganju imamo 12,7 milijardi eura za sedam godina. Na kohezijsku politiku - 8,04 milijardi eura, izravna plaćanja  - 2,32, ruralni razvoj - 1,9.

Uz dodatna sredstva koja će moći koristiti iz različitih programa i instrumenata Unije - za ribarstvo, pravednu tranziciju, unutarnju sigurnost i migracije, istraživanje i razvoj.

To je rezultat našeg  intenzivnog zalaganja za hrvatske interese koje je trajalo mjesecima. U biti je taj proces počeo još u svibnju 2018. kad je Junckerova komisija izašla s ključnim dokumentima komunikacije upravo o ovom sedmogodišnjem proračunu.

Inzistirali smo na važnosti demografske obnove, sjećate se još u veljači smo uspjeli markirati hrvatsku poziciju jer nam je taj problem egzistencijalan, i upravo zbog toga važno je da u novoj NUTS-2 podjeli statističkih regija u kojoj Hrvatska ima Panonsku Hrvatsku, a to je upravo onaj dio na kojem inzistiramo da trebamo napraviti iskorake. Možemo biti zadovoljni jer su te naše specifičnosti i potrebe prepoznate.

Također, pomalo zaboravljamo da je stopa nacionalnog sufinanciranja za koheziju ostala na 15%. Podsjetit ću da je inicijalni prijedlog Komisije bio sufinanciranje od 25%, što bi zemlji poput Hrvatske predstavljalo vrlo zahtjevan zadatak u pogledu nacionalne kontribucije.

Također smo zadržali provedbeno pravilo N+3, a to je da se projekti mogu provoditi od godine koja je startna još tri godine. I tu je inicijalni prijedlog bio N+2, dakle ostvarili smo ne samo ukupno velika sredstva, nego smo istodobno omogućili i da apsorpcija ide onom dinamikom koja je primjerena uhodanosti naših institucija i tijela.

Ukupna sedmogodišnja uplata Hrvatske u europski proračun iznosit će 661 milijuna eura godišnje, dakle 4,6 milijardi eura u razdoblju pred nama.  To je višestruko manje od ukupnog iznosa europskih sredstava koja će Hrvatska iskoristiti. 

To je još jedan od pokazatelja koristi našeg članstva u Uniji.

Hrvatski sabor je – na čemu vam zahvaljujem i to moramo malo više emancipirati -  na prijedlog Vlade prihvatio Odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, i to 18. prosinca prošle godine. Hrvatska je bila prva država članica od 27 koja je potvrdila ovu odluku i to kroz Hrvatski sabor, dakle kroz parlament. Mnoge zemlje još nisu ni započele proceduru, a neke neće ići parlamentarnim putem. I tu smo dali jedan signal kako vidimo aspekt prihodovne strane europskog proračuna. 

 „EU sljedeće generacije“

Kad je riječ o instrumentu  „EU sljedeće generacije“, javnosti je poznato da je taj instrument stvoren kako bismo svi skupa izašli što prije iz krize

Uza sedmogodišnji europski proračun, usuglašen je i već spomenuti instrument "EU sljedeće generacije". Riječ je o 750 milijardi eura za Europsku uniju 27 članica od čega je 390 milijardi eura bespovratne pomoći, a 360 milijardi za zajmove.

Od toga najveći iznos odnosi se na Mehanizam za oporavak i otpornost  - 672 milijardi eura. Pritom su bespovratna sredstva u iznosu od 312 milijardi eura, a zajmovi 360.

Ciljevi Mehanizma su ublažavanje i otklanjanje posljedica krize, uz potporu reformskim procesima i izgradnji otpornosti.

Unutar tog  paketa Hrvatska je dobila 9,6 milijardi eura, bespovratnih je praktički 6, a zajmovi iznose 3,6.

S te strane, važno je podcrtati da za ovaj Mehanizam nije potrebno nacionalno sufinanciranje, a  Hrvatska je ostvarila uspjeh i kroz prihvaćanje prijedloga za isplatu predujma u iznosu do 13% bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koji će doći na račune Ministarstva financija u 2021., i to u iznosu od 780 milijuna eura, samo da shvatimo o kakvim se razmjerima sredstava kao predujmu radi

To će omogućiti rasterećivanje  državnog proračuna te osigurati sredstva za brz početak provedbe reformi.

Imajući na umu da Unija ima prvorazredni kreditni rejting, kamatna stopa za zajmove je izrazito niska.

Također, želim još jednom spomenuti da se taj naš Plan oporavka i otpornosti izrađuje, svi resori su angažirani i razmjenjujemo dokumente s Europskom komisijom. Riječ je o vrlo voluminoznom  dokumentu koji ima pet komponenti:

1.         gospodarstvo
2.         javna uprava, pravosuđe i državna imovina;
3.         obrazovanje, znanost i istraživanje;
4.         tržište rada i socijalna zaštita;
5.         jačanje otpornosti zdravstvenog sustava i inicijativa „Obnova zgrada od potresa“.

Kroz sve komponente više je nego jasno ugrađen naš prioritet, a to je demografska revitalizacija.

Podsjetit ću da ovih 6 milijardi eura bespovratnih sredstava predstavlja oko 11% našeg BDP-a. Tako visok postotak nema nijedna druga država članica Unije, stoga je važno da to imamo na umu.

Mi smo u ovoj godini puno raspravljali o klimatskim promjenama u čemu će ključan biti prioritet tzv. Zelene ekološke energetske tranzicije.

Stoga je zadnji sastanak Europskog vijeća, koji je bio u prosincu, pretočio raspravu o klimi u čvrste ciljeve o kojima sam govorio na početku – imati  održiv gospodarski rast, otvoriti radna mjesta na području zdravlja i okoliša.
To će u konačnici pridonijeti globalnoj konkurentnosti gospodarstva Unije promicanjem inovacija u zelenim tehnologijama.

Svjestan da će postizanje zacrtanih ciljeva značiti značajna dodatna ulaganja, naglasili smo važnost mobilizacije javnog financiranja i privatnog kapitala.

Vijeće je, također, podsjetilo usmjeravanja najmanje 30 % ukupnog iznosa rashoda iz Višegodišnjeg financijskog okvira i paketa „EU sljedeće generacije“ na tzv. „zelene“ politike i „zelene“ projekte.

Zadovoljni smo s onim što smo osigurali za desetljeće koje je pred nama

Važno je da ovaj dokument, Nacionalni program oporavka i otpornosti u potpunosti kompatibilan s Nacionalnom razvojnom strategijom, da se veže i za Partnerski sporazum te posebne programe koje ćemo pripremiti za idući sedmogodišnji proračun.

Mi smo, kada sve skupa analiziramo, prilično zadovoljni. Zadovoljni smo s onim što smo osigurali za desetljeće koje je pred nama, zadovoljni smo s prioritetima zelene i digitalne transformacije. Mislimo da su upravo ta nova radna mjesta budućnosti važna za prilagodbu Hrvatske Četvrtoj industrijskoj revoluciji, za pozicioniranje zemlje vodeći računa o svim našim komparativnim prednostima upravo u onaj razvojni smjer koji je najbolji i za Hrvatsku i za Europu, prateći globalne okolnosti.

Spomenut ću da je na kraju ove godine postignut i konačni sporazum o tome kakvi će biti novi odnosi s Ujedinjenom Kraljevinom koja je prestala biti članica na početku našeg predsjedanja. Dogovor koji je postignut, uz vještinu zajedničkog pregovarača Michela Barniera, je dobar za države članice Europske unije, premda je Hrvatska po svim kriterijima i analizama, i s obzirom na staž u članstvu, bila zemlja koja je najmanje dotaknuta izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

Razvijamo politiku suradnje i solidarnosti

Na kraju, ova je godina koliko god bila teška bila i godina stvaranja poluga za Hrvatsku, poluga u smislu da se možemo nasloniti na ono što nam članstvo u Europskoj uniji daje, bez obzira je li to gospodarski razvoj, ili je to pak obnova od potresa. Članstvo nas učinilo sigurnijom, snažnijom zemljom, omogućilo nam je da za naše građane, a to je u konačnici jedino bitno i najvažnije, radeći predano osiguramo zaštitu nacionalnih interesa, osnažimo našu suverenost te razvijamo politiku suradnje i solidarnosti.

Stoga je Hrvatska, zahvaljujući trendovima koji su bitni na razini Europe, s onim što je radila Vlada, što je radio ministar sa svojim suradnicima, svi resori, iz mog kuta gledanja u ovakvim okolnostima napravila najviše što je mogla. Ostaje žal da predsjedanje Vijećem nije bilo realizirano u onoj punini, promidžbi i vidljivosti kako smo to željeli i pripremali. Ali, s obzirom na ovo što smo osigurali za idućih 10 godina možemo reći da je to dobra i kvalitetna kompenzacija. Na nama je da u suradnji s Hrvatskim saborom nastavimo putem kojeg smo započeli u prošloj godini.

Hvala vam.“
 


Pisane vijesti