Javni pozivi za prijavu šteta na javnim institucijama nastalih u potresu u ožujku kreću ovaj tjedan

Premijer Plenković najavio je da će ovaj tjedan biti objavljeni javni pozivi za prijavu šteta na javnim institucijama u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, nastalih u potresu u ožujku prošle godine, za što je Hrvatska iz Fonda solidarnosti EU dobila na raspolaganje 683 milijuna eura.

Nakon 4. sastanka Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjenih za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije.
 
Istaknuo je da su, nakon što su prošloga tjedna donesena zajednička nacionalna pravila za korištenje tih sredstava, svi uključeni resori pripremili javne pozive, a Ministarstvo graditeljstva će u sljedeća dva dana napraviti njihovu finalnu verifikaciju. Javni pozivi bit će objavljeni tijekom ovoga tjedna kako bi se krenulo u konzumaciju 683 milijuna eura, dodao je premijer Plenković.
 
"Sastanak jutros bio je vrlo konstruktivan i konkretan s preciznim hodogramom daljnjih aktivnosti", poručio je predsjednik Vlade.
 
Pojasnio je da se ta sredstva odnose na štetu počinjenu potresom u ožujku u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji.
 
"Za Sisačko-moslavačku županiju se radi nova procjena šteta i onda će se napraviti novi zahtjevi i tu će biti nova sredstva. Dakle, svaka šteta svoj zahtjev pa i svoja sredstva", rekao je i dodao da se to odnosi i na dijelove Zagrebačke i Karlovačke županije pogođene potresom u prosincu.
 
Obnova Banovine bit će brža i efikasnija jer već postoje zakonski okviri
 
Naglasio je da se s obnovom ne kasni, da su sredstva stigla prije otprilike četiri tjedna te da su svi potrebni procesi u vremenskim okvirima.
 
"Uvijek smo govorili da će taj proces trajati dugo, deset sekundi potresa je minimalno deset godina obnove. To govore iskustva drugih potresa i kod nas i u drugim zemljama. Sve mora biti po pravilima i transparentno, to je izrazito važno", kazao je premijer.
 
Istaknuo je da će sigurno obnova Banovine biti brža i efikasnija jer je lakše kada već postoji zakonski okvir, institucije i procese s obzirom da je zadatak vrlo sličan.
 
Premijer Plenković kazao je i da su resori napravili svojevrsne vodiče koji jako pojednostavljuju procese za one koji trebaju podnijeti zahtjeve kad, što i kako učiniti, kako bi građani što lakše prošli kroz tu proceduru.
 
Izvijestio je da je prema posljednjim podacima preko 75 milijuna kuna prikupljeno za pomoć u obnovi nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji.
 
Diplomacija oko cjepiva pretvorila se u kidnapiranje cjepiva
 
Od ostalih tema, novinare je zanimalo kako će se riješiti problemi nastali s dostavom cjepiva protiv koronavirusa.
 
Premijer je kazao je da je krajem prošloga tjedna održan sastanak Europskoga vijeća na kojem su svi čelnici Europske unije izrazili vrlo čvrst stav da se treba poštovati zacrtana dinamika isporuke cjepiva.
 
Podsjetio je da je Europska unija uložila ogromna sredstva u farmaceutske kompanije u procesu istraživanja cjepiva.
 
"Prije mjesec i po dana rekao sam da će Vaccine Diplomacy biti glavna sintagma i glavna zadaća na početku godine. Sad se to dijelom pretvara u Vaccine Hijacking, ili kidnapiranje, to jest oni koji su spremni u okolnostima da nisu vezani ovako širokim ugovorima kakav mi imamo kao članica Europske unije plaćati više po dozi nego što je platila EU. Tu dolazi do određenih postupanja koja su van onoga što je dogovoreno. Mi ćemo inzistirati na poštovanju tih ugovora", rekao je premijer Plenković.
 
Druga tura cjepiva onima koji su ga već primili osigurat će se na vrijeme
 
Hrvatska još, dodao je, nije išla prema drugim cjepivima od ovih za koje se opredijelila temeljem članstva u EU, ali i temeljem pouzdanosti kompanija koje rade na cjepivima.
 
Istaknuo je da će se doze za drugu turu cjepiva onima koji su već primili prvu osigurati na vrijeme. Podsjetio je na izjave epidemiologa koji su kazali da je rok između dviju doza otprilike 21 dan, ali i da se on može produžiti.
 
Što se tiče političara koji su cjepivo primili, premijer je istaknuo da ih na nacionalnoj razini nije niti sto, a radi se o predsjedniku Republike, desetak ministara koji nisu preboljeli koronu te saborskim zastupnicima koji su to željeli.
 
"To su važne političke poruke, a u ukupnom iznosu doza riječ je o zaista o malom broju ljudi", istaknuo je i odbio navode da se radi o privilegiranim skupinama.
 
"Nije to cjepivo za privilegirane. To je ponuda onim ključnim institucijama koje u Hrvatskoj postoje i to je sve. Nisu svi koji su dobili ponudu to trebali iskoristiti. Na Vladi je bilo da to ponudi i mi smo to i napravili. Jer u varijanti da nismo onda bi se pitalo zašto samo ovi, zašto ne oni", pojasnio je premijer Plenković.
 
Mogućnost zajedničke tužbu EU protiv proizvođača cjepiva ako ne ispune obveze ugovora
 
Na pitanje može li se na razini Europske unije ponovno krenuti u pregovaranje s farmaceutskim kompanijama i ponuditi im veću cijenu od one koje im nude treće zemlje, premijer je kazao:
 
"Ako imate ugovor koji ste ispregovarali, uložili u istraživanja i plaćate nemali iznos novaca po dozi, ne vidim nikakav logičan razlog da sada, nakon što imate ugovore koji su na snazi, sami nudite više u odnosu na situaciju u kojoj onaj koji je preuzeo obvezu je ne ispunjava. Pa valjda bi trebali oni neke penale plaćati nama, a ne obrnuto", kazao je.
 
Što se tiče mogućih tužbi, premijer Plenković kazao je da će to biti zajednička aktivnost na razini Europske unije, jer je stranka u ugovoru Europska komisija.
 
"Opcija je da iskoristimo sva sredstva da se ugovorne obveze ispune", poručio je.
 
Veliki oprez zbog novih sojeva virusa
 
Upitan o mogućem ublažavanju mjera, premijer Plenković istaknuo je da je trenutno raspoloženje na razini članica Europske unije takvo da zbog novih sojeva virusa koji su očito pogubniji nego što se inicijalno mislilo vlada veliki oprez.
 
Jedan dio država članica, dodao je, odlučuje se zbog toga na nove restriktivne mjere. Podsjetio je da postoje mnoge zemlje unutar EU koje imaju policijski sat, koje su ograničile gotovo sve aktivnosti, i to puno dulje nego što traju ograničenja u Hrvatskoj.
 
U odnosu na te zemlje, u Hrvatskoj je na snazi fleksibilan režim.
 
"Mi smo cijelo vrijeme vodili računa o zdravstvenom aspektu borbe protiv epidemije, gospodarskom, financijskom i, ono što je najvažnije, našem načinu života. Činjenica da je dinamika cijepljenja sada zbog ovoga usporavanja distribucije i dostave cjepiva donekle drukčija nego što smo mislili, je još jedan razlog za oprez", poručio je.
 
U Hrvatskoj situacija ohrabrujuća, ali nismo još u fazi potpunog upravljanja epidemijom
 
Istaknuo je da su trenutni brojevi u Hrvatskoj ohrabrujući s obzirom da se smanjuje i broj novozaraženih i hospitaliziranih i onih na respiratoru i preminulih.
 
Poručivši da se radi o povoljnijoj situaciji, upozorio je da to nisu idealne okolnosti da bi se moglo reći da u cijelosti upravljamo epidemijom.
 
"Mi nismo još u toj fazi, praktički nitko nije u toj fazi. Međutim, zbog činjenice da cijela ova situacija traje godinu dana, što je zahtjevno za građane, za obitelji, za djecu, za određene navike, ministri su dobili nalog da u dogovoru sa Stožerom pripreme dva, tri područja gdje se može napraviti neki manji iskorak tijekom veljače kako bismo bez nekog većeg rizika mogli zakoračiti u proljeće", rekao je premijer i dodao kako u ovoj situaciji još uvijek trebamo biti strpljivi.
 
Ponovio je da Vlada daje izdašna sredstva za one kojima su djelatnosti ograničene te naglasio da je država stala iza privatnog sektora.
 
"Razumijem nestrpljivost, razumijem da je teško i zahtjevno. Vidjeli ste da su mjere od 28. studenoga i velika discipliniranost građana polučile efekt. Prošli smo kroz Božić i Novu godinu bez da nam je eskalirala epidemiološka slika, a to je bilo najbitnije", istaknuo je.
 
Dodao je da će se daljnje aktivnosti vezane uz mjere predstaviti kad se sve precizira te da je najbitnija dinamika smanjenja broja novozaraženih, s kojom je Vlada trenutno zadovoljna.



Pisane vijesti | Andrej Plenković