Koncept energetskog razvoja Hrvatske mora se temeljiti na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima, kako bi se doprinijelo povećanju kvalitete života naših sugrađana i osiguranju nužne transformacije gospodarstva, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji "Energetika 2021: Upravljanje zelenom tranzicijom“.
Predsjednik Andrej Plenković sudjelovao je videovezom na konferenciji "Energetika 2021: Upravljanje zelenom tranzicijom“, održanoj u hotelu Esplanade u organizaciji Hanza Medije.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
„Zadovoljstvo mi je treći put sudjelovati na otvaranju konferencije u organizaciji Hanza medije i Jutarnjeg lista, posvećene daljnjem razvoju energetske politike u Hrvatskoj, u Europi, a sve na tragu Europskog zelenog plana i upravljanja zelenom tranzicijom.
Prošla, 2020. godina, po mnogo čemu je bila posebna godina u kojoj se čitavi svijet suočio s izazovima bez presedana.
Pandemija s kojom se još uvijek borimo prouzročila je zdravstvenu, gospodarsku i društvenu krizu kakva se ne pamti još od Drugoga svjetskog rata.
Izazove pretvoriti u buduće prilike
Ono što smo naučili je da se s takvim izazovima možemo nositi samo zajedničkim naporima na političkoj, gospodarskoj i znanstvenoj razini. Tu posebno mislim na suradnju u okviru Europske unije.
Hrvatska je, nažalost, imala i još dvije dodatne katastrofe – potres koji je pogodio Zagreb i okolicu i, na samom kraju prošle godine, Petrinju, Sisak, Glinu i Banovinu. To su potresi koji su najrazorniji za našu zemlju u proteklih 140 godina i tema koja pred nama bit će obnova Grada Zagreba i drugih županija. Zahtijevat će veliki angažman svih aktera, a i značajna financijska sredstva.
Prije godinu dana kada smo bili na konferenciji, nismo znali koliko će se svijet izmijeniti u 2020. godini, no sada je na nama da nakon ove pandemije nastojimo izazove pretvoriti u buduće prilike. Mislim da je to zajednički nazivnik svih naših aktivnosti s partnerima unutar Europske unije.
Za nas je to posebno važno jer trebamo stvoriti temelje za prilagodbu hrvatskog gospodarstva desetljeću koje će karakterizirati oporavak i osnaživanje otpornosti. U tom kontekstu, koncept energetskog razvoja Hrvatske mora se temeljiti na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima, kako bi se doprinijelo povećanju kvalitete života naših sugrađana i osiguranju nužne transformacije gospodarstva.
190 milijardi kuna na raspolaganju
Posebno velik doprinos oporavku našeg gospodarstva bit će sredstva koja smo ispregovarali tijekom prošle godine – bilo da je riječ o Višegodišnjem financijskom okviru ili instrumentu „EU iduće generacije“.
Hrvatskoj je javnosti poznato da imamo ukupno oko 190 milijardi kuna, dakle skoro 24,5 milijardi eura.
Ono što mi se čini bitnim istaknuti je da ćemo, uz sredstva iz instrumenta „EU iduće generacije“, u politici koja se odnosi na regionalni razvoj i kohezijsku politiku u idućem sedmogodišnjem razdoblju imati 9,15 milijardi eura. To je 16% prošlogodišnjeg BDP-a Hrvatske. Ono što je posebno važno – to je najviši udio u usporedbi sa svim ostalim zemljama EU-a.
Ta sredstva bit će pokretač ubrzanog razvoja i omogućit će nam važan aspekt razvoja, a to je zelena tranzicija.
Mi ćemo reforme i transformaciju provoditi na tragu Nacionalne razvojne strategije koja će biti okvir i krovni dokument za razvoj Hrvatske u ovom desetljeću.
U pripremi ovog dokumenta bili su uključeni svi dionici hrvatskog društva i upravo sutra predstavit ćemo ga na sjednici Hrvatskog sabora te očekujemo usvajanje.
Strategija definira viziju budućeg razvoja Hrvatske, vodeći računa o očekivanim globalnim, a osobito europskim trendovima, o naporima koje moramo uložiti za saniranje posljedica pandemije, kao i oporavak od potresa.
Zahvala HEP-u i drugim kompanijama
U tom kontekstu, želim zahvaliti HEP-u i drugim kompanijama - koje danas sudjeluju na ovoj konferenciji - koje su protekli tjedan ne samo otpisivanjem računa nego i konkretnom potporom na terenu, pomogli našim sugrađanima koji su pretrpjeli veliki šok i štete.
U Nacionalnoj razvojnoj strategiji uzeli smo u obzir ciljeve postavljene u okviru Europskog zelenog plana koji će usmjeravati transformaciju europskog gospodarstva prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine
Jedan od ključni strateških razvojnih ciljeva odnosi se upravo na Ekološku i energetsku tranziciju za klimatsku neutralnost.
Takav razvoj energetskog sektora dio je rješenja za odgovorno upravljanje prirodnim resursima, po čemu je Hrvatska poznata i očekujemo potpunu prilagodbu klimatskim promjenama te sprječavanje gubitka bioraznolikosti.
Niskougljična i energetska tranzicija postavlja put prema održivom konkurentnom gospodarstvu u kojemu se gospodarski rast ostvaruje uz male emisije stakleničkih plinova i drugih emisija u okoliš.
Hrvatska premašila ciljeve strategije Europa 2020.
Hrvatska je neto uvoznik energije i znatan dio svojih energetskih potreba zadovoljava uvozom električne energije, plina i nafte.
Energetska intenzivnost se smanjuje, ali je njezina razina i dalje veća od prosjeka Europske unije.
Zahvaljujući postojećem hidropotencijalu te kapacitetima vjetroelektrana i solarnih elektrana, Hrvatska iz obnovljivih izvora energije zadovoljava oko 29% svojih energetskih potreba.
Na taj je način Hrvatska premašila ciljeve strategije Europa 2020. koji se odnose na udio energije iz obnovljivih izvora postavljene za 2020. godinu.
No, ispunjavanje ciljeva za 2030. godinu i doprinos Europskom zelenom planu o pretvaranju Europe u kontinent s nultim neto emisijama stakleničkih plinova bit će značajan izazov.
Modalitete ostvarivanja tih ciljeva postavili smo u Strategiji energetskog razvoja i Integriranom nacionalnom energetskom planu.
Naši ciljevi su unaprijediti i optimizirati mrežu prijenosa i distribucije električne energije, omogućiti korištenje novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, motivirati na osmišljavanje inovativnih rješenja skladištenja energije te potaknuti daljnji razvoj biogoriva.
Zalagat ćemo se za nastavak elektrifikacije prometa uz uvođenja vodika kao novoga i drugačijega oblika alternativnoga goriva.
LNG terminal u Omišlju
Vodik je u posljednje dvije godine postao referentna točka u tumačenju energetske budućnosti, kako na razini Europske unije, tako i globalno.
Kada govorimo o projektima kojima je zapravo već započela energetska tranzicija u Hrvatskoj, polazeći od načela energetske samodostatnosti i diversifikacije opskrbnih lanaca, svakako je tu na prvom mjestu izgradnja LNG terminala u Omišlju.
To je uspješan zajednički projekt s našim europskim partnerima čija je realizacija privedena kraju. Podsjetit ću da je to projekt koji se realizira tijekom mandata naše prve Vlade i sada, točnije ovog tjedna, 29. siječnja u petak, bit će svečano otvoren, premda je s komercijalnim radom započeo početkom godine.
Rađen je po najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima, predstavlja novi dobavni pravac za Hrvatsku i cijelu Srednju Europu. Siguran sam da će potaknuti konkurenciju koja će dobro utjecati na cijenu plina.
Veseli nas što su u prve tri godine već poznati podaci popunjenosti kapaciteta od 100 %, a do 2027. godine 84%, što potvrđuje ne samo poslovni, već i geostrateški smisao. S LNG Terminalom u Omišlju na Krku, Hrvatska se upisala na višu razinu energetske karte Europe.
Ovdje bih se posebno osvrnuo i na Memorandum o razumijevanju za provedbu Deklaracije o čistoj energiji za EU otoke, koji je potpisala 14 država članica tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem.
S obzirom da europski otoci mogu biti predvodnici tranzicije na čistu energiju, cilj Memoranduma je osigurati daljnju podršku otocima u pripremi njihovih strategija za proces tranzicije, istodobno promovirajući sudjelovanje i osnaživanje uloge građana i energetskih zajednica na otocima.
Nadalje, u sljedećem razdoblju posebno će se poticati energetska obnova zgrada.
Pri energetskoj obnovi uzet će se u obzir posljedice razornih, a u Hrvatskoj će se primjenjivati načela tranzicije na čišće izvore energije i protupotresne zaštite.
Iznos od 6 milijardi eura bespovratnih sredstava - preko 11% hrvatskog BDP-a
Poticanjem inovacija i ulaganjima u istraživanje i razvoj u energetskom sektoru pridonijet će se razvoju kružnog gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta u energetskom sektoru.
U srednjoročnom razdoblju važnu ulogu imat će Mehanizam za oporavak i otpornost iz instrumenta „EU iduće generacije“.
Intenzivno surađujemo s Europskom komisijom kako bi se zajedno s drugima članicama Plan usvojio tijekom ove godine i krenulo u realizaciju reformi i projekata koje podrazumijevaju.
Ovdje pak iznos od 6 milijardi eura bespovratnih sredstava čini preko 11% našeg BDP-a.
Tako visok udio nema nijedna druga država članica. To govori da smo i na planu instrumenta „EU iduće generacije“ i na planu Višegodišnjeg financijskog okvira, dakle kohezijske politike, kada gledamo proporcionalno, 16% i 11% našeg BDP-a, ostvarili naš strateški cilj tijekom pregovora prošle godine. A to je da smo argumentirali poziciju Hrvatske kao najmlađe članice EU-a, koja je koristila tek jedan sedmogodišnji proračunski okvir.
Taj uspjeh bit će konkretiziran tek kada iskoristimo ta sredstva i kada ona značajno pridonesu pozitivnoj transformaciji Hrvatske, u svim politikama i svim sektorima.
Također, želim spomenuti jedan važan kriterij, činjenicu da je Europska komisija definirala da bi se prema pravilima Mehanizma za oporavak i otpornost trebalo uložiti najmanje 37% sredstava za zelenu tranziciju. Druga je komponenta digitalna tranzicija, gdje je kriterij postavljen na 20%.
To znači da je ovo šansa za energetski sektor i da ovo desetljeće predstavlja desetljeće digitalne i zelene transformacije Hrvatske sa sredstvima koja su nam na raspolaganju u iznosima kakve do sada još nikada nismo imali na raspolaganju.
Na tom tragu drago mi je da će s nama biti povjerenica od koje ćemo čuti eho niza rasprava na Europskom vijeću o klimatskoj politici i energetskoj tranziciji. Želim svim sudionicima ovogodišnje konferencije kvalitetnu i uspješnu raspravu. Očekujem da zaključci budu referentni i za promišljanje Vlade u ovoj domeni u budućnosti.
Hvala lijepa.“
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
