"Ovaj terminal u Hrvatskoj, u kombinaciji s onima u Litvi i Poljskoj, čini novu točku na koridoru sjever-jug za diversifikaciju opskrbe plinom i konkurenciju u Srednjoj i Istočnoj Europi", poručio je danas premijer Plenković. Dodao je da je, prema podacima o zakupljenosti kapaciteta terminala u prve tri godine, već sada izvjesno da će se u konačnici smanjiti cijena plina u Hrvatskoj, što je najkonkretnija korist toga projekta, rađenog po najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom puštanju u rad Plutajućeg LNG terminala u Omišlju i spojnog plinovoda Zlobin – Omišalj, kojim će se ukapljeni prirodni plin otpravljati u hrvatski transportni plinski sustav, čime su i Hrvatska i Europa dobile novi i konkurentan dobavni pravac prirodnog plina.
U svom je govoru premijer Plenković staknuo je da se radi o povijesnom trenutku, ne samo s aspekta onih koji su godinama željeli, radili i stremili ka tome da se realizira projekt LNG terminala, već i zbog činjenice da se njegovim otvaranjem mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe.
"Ovaj terminal u Hrvatskoj, u kombinaciji s onima u Litvi i Poljskoj, čini novu točku na koridoru sjever-jug za diversifikaciju opskrbe plinom i konkurenciju u Srednjoj i Istočnoj Europi", kazao je premijer Plenković.
Projekt vrijedan 234 milijuna eura, sufinanciran bespovratnim europskim sredstvima
Podsjetio je da je jedna od prvih zadaća ove Vlade na početku prvoga mandata bilo lobiranje u Europskoj komisiji da se odobri 101 milijun eura sufinanciranja toga projekta, u čemu je uspjela.
S obzirom da je ukupna vrijednost projekta 234 milijuna eura, Vlada nije imala nikakve dileme da iza njega stane i financijski.
Stoga je, dodao je premijer, Vlada donijela odluku da država stane iza projekta u omjeru 1:1 sa sredstvima EU, a ostalo su pridonijele hrvatske kompanije koje su u konačnici i suvlasnici i nositelji cijeloga projekta.
Kako je bilo puno rasprave o tome treba li Hrvatskoj uopće LNG terminal, premijer Plenković kazao je da je on bio potreban ne samo zbog diversifikacije opskrbe nego i zbog utjecaja na cijene plina.
LNG terminal bitan i za proces zelene transformacije Hrvatske
Tako je već sada izvjesno da će, prema podacima o zakupljenosti kapaciteta u prve tri godine, utjecati u konačnici na smanjenje cijena plina u Hrvatskoj, što je najkonkretnija korist toga projekta.
"Ovaj je projekt rađen po najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima", naglasio je predsjednik Vlade i dodao da LNG terminal neće zagađivati more i neće zagađivati okoliš.
O tome je posebno vođeno računa i iz respekta prema svim ljudima koji žive na Krku, jednom od najvećih hrvatskih otoka koji je poznat i po turizmu, ali ima i stratešku ulogu i zbog aerodroma i zbog mosta, a od sada i terminala.
Podsjetio je da je prirodni plin tranzicijsko gorivo jer signalizira put od fosilnih prema obnovljivim izvorima energije pa je taj projekt bitan i za proces zelene transformacije Hrvatske.
Energetski projekti kroz Inicijativu triju mora
Govoreći o geopolitičkom značaju LNG terminala, premijer Plenković kazao je da će se u godinama koje dolaze vidjeti koliko je realizacija toga projekta bitna i za Europsku uniju i za porijeklo plina koji će tu dolaziti.
Taj je projekt, dodao je, bitan i za naše transatlantske partnere jer ga su Sjedinjene Američke Države kontinuirano podržavale.
Posebnim zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin Hrvatska je poslala poruku želje da on bude i projektno dobro organiziran i u odgovarajućem pravnom okviru.
"Za Hrvatsku u budućnosti preostaje da budemo angažirani kako bi se kapaciteti ovoga terminala koristili, kako bi on pridonio našem pozicioniranju i kroz angažman u Inicijativi triju mora jer su upravo kroz tu Inicijativu energetski projekti među najvažnijima i najznačajnijima", poručio je predsjednik Vlade.
Spomenuo je ovom prigodom i druge projekte u hrvatskom energetskom sektoru, poput Jadransko-jonskog plinovoda, izgradnje novog skladišta plina u Grubišnom Polju, projekte povezivanja hrvatskog plinskog transportnog sustava sa sustavima susjednih zemalja, kao što je kompresorska stanica Velika Ludina, koja je otvorena prije godinu dana.
Pelješki most i LNG terminal jačaju i međunarodni položaj Hrvatske
Ta stanica, dodao je, omogućuje uspostavu stalnog dvosmjernog kapaciteta na postojećoj interkonekciji između Hrvatske i Mađarske i otpremu plina s ovog LNG terminala.
"Pored tih projekata, nužno je spomenuti i aktivnosti posljednjih godina na privlačenju novih investitora i intenziviranju aktivnosti na istraživanju, odnosno pronalasku novih rezervi nafte i plina", istaknuo je premijer Plenković.
Dodao je da Vlada nastavlja raditi i na poticanju tranzicije na čistu energiju, kroz niz projekata usmjerenih na maksimalno i što bolje iskorištavanje postojećeg hidropotencijala i na korištenje novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.
Još je jednom čestitao svima koji su pridonijeli realizaciji projekta istaknuvši da je ponosan što je projekt konkretno postignuće kroz prvi i početak drugog mandata Vlade.
Pelješki most, koji će povezati južnu s ostatkom Hrvatske, i LNG terminal su projekti koji će pridonijeti snaženju međunarodnoga i europskoga položaja Hrvatske, poručio je na kraju predsjednik Vlade.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
