U četvrtak 25. veljače bit će godina dana otkako je potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, koji je odnio više od 5000 života, što je bio povod za razgovor s Davorom Božinovićem, šefom Kriznog stožera, potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova.
Razgovor o tome kako je Stožer u ovih godinu dana vodio ovu krizu, bi li neke odluke bile drugačije i o osobnim dojmovima vodili smo u velikom salonu, na distanci i pod maskama.
Jeste li se prije godinu dana vidjeli i dalje u ovoj ulozi. Koje su vam u ovih godinu dana bile najteže odluke i imate li predodžbu kad bi mogao doći dan da se riješite ove uloge?
- Nakon više desetljeća rada u diplomaciji i politici mogu reći da i ja, kao vjerojatno nitko drugi, nisam mogao predvidjeti da ću se naći u ovakvoj ulozi. Međutim, kada se u jednom u takvoj ulozi i nađete, ako ste na razini zadatka, prihvaćate tu odgovornost i odluke donosite u timu, koristeći sva svoja iskustva i znanja. Primarno se ne fokusiram na to je li neka odluka teška ili lakša, ali je odgovornost svakako veća ako odluka koja se donosi značajno mijenja ili utječe na način života naših građana. I meni je kao i mnogima ipak najteže pala odvojenost od članova obitelji, teško mi je palo što nisam mogao uživati u prvim mjesecima života svoje unučice, biti na proslavi njezina prvog rođendana, ali tako je to. Nema člana Stožera koji ne priželjkuje dan kada ćemo proglasiti kraj epidemije. Ali, nitko odgovoran neće prejudicirati kraj epidemije, ali isto tako trebamo biti realni pa reći da nas pojava cjepiva i nadolazeće procjepljivanje svjetskog stanovništva itekako treba ohrabriti na putu ka cilju: pandemiju staviti pod kontrolu i konačno je prevladati.
Mislite li da i dalje ima potrebe za ograničavanjem rada restorana, kafića, kad bi se mogli vratiti u normalan život?
- Svaki put kad popuštamo neke mjere postavlja se pitanje tko će snositi odgovornost dođe li do povećanja broja zaraženih, a svaki put kada uvodimo neke nužne mjere, dolazi pitanje zašto niste prije poduzeli te mjere i time možda spriječili širenje virusa. Svi smo itekako svjesni koliko su nam se životi promijenili zbog provođenja mjera sprječavanja širenja virusa, ali isto tako moramo biti svjesni situacije i posljedica. Pa nije imperativ donošenja naših mjera zabrana okupljanja mladih, niti je imperativ donošenja naših mjera zabrana rada noćnih klubova. Naš imperativ je spriječiti širenje virusa. Želim da mladi znaju kako niti jednu mjeru nismo uveli ni ukinuli iz hira, već nakon pomnih promišljanja. Istina je da trenutačno optimističnije gledamo prema padajućim brojkama i da sve govori u prilog tome da su nam se prethodni tjedni odgovornog ponašanja isplatili, ali smo još pod mjerama nužnog opreza i moramo nastaviti poštivati osnovne obrasce ponašanja: izbjegavanje bliskih kontakata, korištenje maski i higijenu. I, odgovor na vaše pitanje je - da! Još postoji potreba za ograničavanjem rada određenih djelatnosti, a Vlada osigurava primjerene naknade za one gospodarske djelatnosti kojima je rad reduciran, a za onaj opseg djelatnosti koje su nužno neophodne donosimo relevantne preporuke i odluke s ciljem očuvanja zdravlja. Ugostitelji, s kojima imamo dijalog, znaju da se uvijek vodilo računa o opstojnosti poslovanja i radnih mjesta.
Što kažu sigurnosne procjene? Postoji li mogućnost da se i u Hrvatskoj dogode prosvjedi kao u nekim drugim zemljama zbog lockdowna?
- Više puta sam ponovio kako se nadam da to toga neće doći. Uostalom, ono što je Vlada najavila, da u Hrvatskoj neće biti lockdowna i policijskog sata, toga se i držimo. Ne smeta nam kritika, drugačije mišljenje, niti negodovanje dijela javnosti. Sve je to dio demokratskog života, ali nam smeta ako se pritom ignoriraju činjenice da Hrvatska ima najliberalnije mjere u Europi, da imamo jednu od najmanjih incidencija u Europi i da su kod nas kafići bili otvoreni kad nisu bili gotovo nigdje. Inače, postoji efikasan način da izbjegnete kritiku: ne govorite ništa, ne radite ništa i budite ništa, ali to za mene nije prihvatljivo!
Koliko će u odluci o popuštanju mjera biti presudno mišljenje stručnjaka, ili ćete vi kao političari i premijer biti oni koji će odlučiti koje mjere i kada popustiti?
- Stožer je, s Vladom i premijerom na čelu, svoje odluke i preporuke uvijek donosio na temelju stručnih i znanstvenih mišljenja, razmjerno uzimajući u obzir i gospodarsku i društvenu održivost, a uvijek imajući na umu zaštitu javnog zdravlja i održivost zdravstvenog sustava. Kada bih strategiju, kojom se rukovodimo proteklih godinu dana, trebao opisati u jednoj rečenici, opisao bih je kao postupnu i poštenu strategiju otvaranja.
Kako objasniti činjenicu da protiv stotina mladih koji se okupljaju policija ne poduzima ništa, a ugostitelju ili vlasniku teretane koji otvori svoj objekt dolazi policija, čak i interventna, privodi ga se i noć provede u policijskoj postaji.
- Pretpostavljam da se referirate na zagrebačke slučajeve u studentskom centru i na Jarunu pa ćemo prvo o činjenicama. Zagrebačka policija je izvijestila kako su za Jarun imali dojavu na koju su se odazvali te nisu utvrdili kršenje epidemioloških mjera, kao ni elemente kaznenog djela ili prekršaja. U drugom slučaju kod studentskog doma policija je postupala preventivno kako bi spriječila nepoštivanje Odluka Stožera te su se građani, nakon upozorenja, počeli razilaziti. S druge pak strane, i sami ste svjesni da su inspektori civilne zaštite i policija mjesecima prije stupanja na snagu izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti obilazili objekte, usmeno upozoravali, na licu mjesta otklanjali nedostatke i savjetovali bez ikakvih represivnih mjera. Takvih nadzora je bilo više od 140 tisuća. Međutim, stupanjem na snagu izmjena Zakona i promjenom epidemioloških okolnosti, kažnjavanju su pristupili u krajnjoj nuždi i kod teških kršenja. I dalje se ne radi ni o kakvom zastrašivanju niti represiji, dapače, u posljednja dva i pol mjeseca prijavljeno je (oko) 50 pravnih subjekata i fizičkih osoba za održavanje javnih ili privatnih okupljanja.
Kad radite rekapitulaciju svih odluka bi li neke bile drugačije?
- Najteža stvar pri donošenju odluka u kriznim situacijama jest što nema najboljih odluka i nema rješenja koja zadovoljavaju sve. Kada to razriješite, ostaje vam meritum stvari. U donošenju odluka nastojimo izbjeći misaone pogreške koje vrebaju, nastojimo ne precijeniti znanje o temi i uvijek se držati strategije koju smo zacrtali. Ona je puno važnija i trajnija od pojedinačnih odluka. Smatram daje posve razumljivo i normalno da novim znanjima postajemo i pametniji. Ne žalim za odlukama koje smo donijeli, naš je cilj opravdan i u službi zdravlja ljudi, nego žalim što smo ih morali donositi.
Kako gledate na to da je od prvotne popularnosti Stožera ta podrška sada znatno manja.
- Tumačim to kao jedan normalan proces, popularnost, kako je vi nazivate, u prvoj je fazi bila odjek činjenice da nas je zaskočila i potpuno nam obuzela živote, nova, nepoznata i opasna situacija. To je bila početna faza, a otad smo prošli kroz najmanje pet-šest faza, i mi u Hrvatskoj i drugi u svijetu, ova dugotrajnost iscrpljuje. Čini mi se ipak, sudeći po ukupnim rezultatima, da su građani uglavnom prihvaćali poruke i mjere Stožera. Pandemija nije Eurovizija, a Stožer se ne natječe za najbolji scenski nastup ili pjesmu godine, nego nastojimo, najbolje što možemo, upravljati situacijom koja dotiče sve aspekte života. I to ćemo nastaviti do trenutka dok se ne proglasi kraj ove pošasti i povratak normalnom životu.
U ovih godinu dana bilo je dosta kontroverzi, pogotovo kad su u pitanju neke odluke, i različitih kriterija. Od procesije na Hvaru, do obilježavanja žrtve Vukovara, obilježavanja Stepinčeva. Jeste li i u kojoj mjeri podilazili određenim društvenim skupinama?
- Donosili smo realne odluke koje su uzimale u obzir činjenicu da bi pojedini događaji okupili ljude, bilo nešto zabranjeno ili ne. U takvoj situaciji bilo je najracionalnije dogovorit epidemiološki okvir za njihovo održavanje. Tu ne govorimo o iznimkama nego o prevenciji, o događajima koji imaju ograničeno vrijeme trajanja. Za svaku se situaciju može kreirati epidemiološki okvir, bitno je da se na terenu i provede, maksimalno koliko je moguće.
Jesmo li u drugi lockdown ušli prekasno?
- Ne mislim da smo ušli prekasno, a i podsjetio bih da su u većini europskih zemalja neusporedivo strože restrikcije počele ranije, pa još traju i to s najavom da će se produljiti. U Hrvatskoj i postojeće restrikcije već izazivaju veliko nestrpljenje i iščekivanje kad će se ukinuti, baš kao što se tada s velikim nestrpljenjem i pritiskom tražilo da se uvedu. U neprekidnom smo u dijalogu s javnošću, s regionalnim razinama, znanstvenim krugovima i predstavnicima relevantnih gospodarskih djelatnosti, a odluke su promišljene.
Hrvatska policija suočena je i s kritikama zbog postupanja prema migrantima. Koliko ste kršenja pravila postupanja prema migrantima utvrdili? Jesu točne procjene da slijedi novi migrantski val?
- Fokus javnosti se može mijenjati, ali nama ostaje trajna obveza sprječavati stalne pokušaje nezakonitih ulazaka tisuća migranata na granici Hrvatske sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom. Upravo zato što dosljedno i predano provodi mjere zaštite vanjske granice EU i ne tolerira nezakonite ulaske, hrvatska je policija suočena s različitim optužbama, i to organizacija kojima je cilj oslabiti mjere na hrvatskoj granici. Te se optužbe pojavljuju periodično i ciljano uvijek uoči donošenja važnijih političkih odluka vezanih uz Hrvatsku, a posljednja je vezana uz privatni dolazak talijanskih europarlamentaraca lijevog bloka koji su došli na graničnu crtu isprovocirati postupanje hrvatske policije. Zaista suludo. Stavlja nam se na teret da onemogućavamo pristup sustavu azila, a što je netočno i lako provjerljivo. Broj pruženih zaštita u Hrvatskoj u 2020. godini najveći je u protekle tri godine. Vezano uz navode o nezakonitom postupanju policije prema migrantima, pokrenuto je 14 kaznenih postupaka, od čega ih je 10 okončano obustavom jer nisu utvrđeni elementi kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, u jednom slučaju je protiv policijskih službenika pokrenut prekršajni i disciplinski postupak, a za četiri kaznena predmeta postupci su još u tijeku. Što se tiče nadolazećeg proljeća, analize rizika govore o nešto manjem migrantskom pritisku preko BiH, a istovremeno raste broj nezakonitih migranata na dijelu rute prema Rumunjskoj i Mađarskoj pa je posljedično povećan broj tražitelja međunarodne zaštite u Austriji na dijelu granice prema Mađarskoj.
Kako ide postupak pristupa Schengenu? Je li negdje zapelo?
- Nigdje nije zapelo, niti ima zastoja u pristupanju Republike Hrvatske schengenskom prostoru. Taj postupak je prešao s tehničke na političku. Trenutno smo posvećeni pripremi terena za političku odluku, na čije će donošenje utjecati nekolicina čimbenika, kao što je usvajanje nove Strategije o budućnosti Schengena, pitanje migracija općenito, kao i šire pitanje sigurnosti u Europskoj uniji. U osiguranju toga cilja ključna uloga pripast će novim informacijskim sustavima koje uvodimo na razini Unije. To podrazumijeva sustavne provjere osoba koje ulaze u schengensko područje, a uz primjenu umjetne inteligencije i bolje predviđanje i sprječavanje sigurnosnih izazova.
Ovih dana objavljeno je da bi u SAD trebali putovati bez viza. Kad bi se to moglo dogoditi?
- U protekle tri godine u MUP-u smo odradili velik i vrlo opsežan i zahtjevan stručni posao u ispunjavanju uvjeta vezanih za članstvo u Schengenu i izuzeće od viza za putovanja u SAD. Tome sigurno nije odmogla činjenica da je premijer upravo u ovo ministarstvo poslao iskusne diplomate i mislim da smo uspjeli ogroman potencijal koji ima hrvatska policija usmjeravati i voditi prema ispunjavanju ključnih vanjskopolitičkih ciljeva. Sad dolazi trenutak za hrvatsku diplomaciju sa Zrinjevca koja će dati najbolje od sebe kako bi pripremila teren, u Washingtonu i glavnim europskim gradovima, za konačnu političku odluku. Broj odbijenih zahtjeva za vize pao je ispod tri posto što je bio uvjet za njihovo ukidanje. Sada je na potezu Kongres SAD-a koji treba potvrditi tu odluku.
Hrvatsku su osim epidemije pogodila dva razorna potresa. Je li bilo zloporaba u korištenju humanitarne pomoći, ljudi koji su to koristili za pljačke, mešetarenja?
- Da, nažalost, tamo gdje je puno humanosti i dobrote, postoje i drugačiji slučajevi. Srećom, bilo inje malo i njima se policija intenzivno bavi. Vezano uz sumnje u moguće zloporabe u distribuciji humanitarne pomoći, zagrebačka policija radi najednom slučaju koji nije završen.
U listopadu prošle godine dogodio se teroristički napad na Banske dvore? Je li policija dovršila istragu i ustanovila motiv za taj čin napadača i tko mu je dao oružje? Je li napravljen plan osiguranja Markova trga?
- Za policiju je taj događaj s elementima terorističkog čina imao iznimno teške posljedice s obzirom na teško ranjavanje kolege, policijskog službenika. Motiv zasad nije utvrđen, ali je nedvojbeno da su u prijašnjem životu i ponašanju počinitelja pronađeni elementi koji ukazuju na osobnu netrpeljivost općenito prema političkoj situaciji u Hrvatskoj i državnoj vlasti, što s velikim stupnjem vjerojatnosti upućuje na zaključak da ga je upravo to motiviralo. Događaj se odrazio i na sigurnosti aspekt pristupa visokim institucijama koje se tamo nalaze; Vladi, Hrvatskom saboru, Ustavnom sudu, ali i crkvi Svetog Marka. Koje će sve mjere policija poduzeti, kažu mi, ne može se javno iznositi.
Svjedoci smo da još ima puno ilegalnog oružja. Što ćete poduzeti da se to oružje vrati policiji osim akcije ''Manje oružja - manje tragedija''?
- Zašto osim akcije ''Manje oružja, manje tragedija''?! Prije nepuna tri mjeseca kampanja je potpuno modernizirana financijskim sredstvima iz europskog Fonda za unutarnju sigurnost te je izrađen nov paket mjera i aktivnosti kojima se građane potiče na dragovoljnu predaju oružja bez sankcija. Sa senzibilizacijom građana na tu temu intenzivno ćemo nastaviti i u narednom razdoblju. U proteklih 13 godina s ulice je sklonjeno 5,5 tisuća komada automatskog oružja i gotovo 10 tisuća komada pušaka i pištolja, 5,5 tona eksploziva, kao i 5,5 milijuna komada streljiva.
U policiji smo nedavno svjedočili prestankom službe načelniku PGP Gruda. Udio žena u policiji je sve veći. Tradicionalno je uvriježeno da je policija muški posao i koliko je sustav osviješten o potrebi suzbijanja seksualnog uznemiravanja i nasilja nad ženama općenito?
- Konkretan slučaj čeka svoj epilog na disciplinskom sudu,. U sastavu policije trenutno je oko 20 posto žena, a svake godine, kroz nove generacije, sustavu se pridružuje više od 30 posto kolegica. Nažalost, takvi smo da puno bolje pamtimo loše primjere, ali znajte da naši građani itekako mogu posvjedočiti mnogim primjerima policajki i policajaca predanih svom pozivu koji su svojom požrtvovnošću, profesionalnošću i posebnim zalaganjem zadužili sve nas. Prošle 2020. godine u policijskim upravama diljem Hrvatske nagrađeno je 1600 policijskih službenika. Poruka je jasna; profesionalnost i požrtvovnost nagrađivati, a nedozvoljena ponašanja sankcionirati.
Uskoro će se dogoditi neke značajne promjene u funkcioniranju i ustroju policije. O čemu se točno radi i što želite postići?
- Smanjit ćemo broj rukovoditelja, a povećati broj policajaca koji će biti na terenu, uz napomenu da građani neće izgubiti niti jednu uslugu koju su do sada imali. Sadašnja projekcija, koja nije zaključena, predviđa smanjenje 130 ustrojstvenih jedinica nižih razina, smanjenje 108 rukovodećih radnih mjesta, a jačanje 331 radnog mjesta u policijskoj postaji ili upravi, spajaju se određene policijske postaje ili im se zbog učinkovitosti mijenja kategorija. Važniji od brojki su učinci, a to je poboljšanje operativnosti i djelotvornosti policije, donošenje i provedbu odluka i osiguranje fleksibilnosti raspoređivanja policijskih službenika na terenu.
Kakvo je stanje sigurnosti prometa? Jesu li stroge kazne disciplinirale divljake na cestama?
- Ako promatrate razdoblje od deset godina, bit će vam puno jasnije koliko je sigurnost prometa na našim cestama poboljšana. Naime, prije 10 godina imali smo 426 poginulih u prometu, a prošle 2020. godim 237 osoba. Trend svih pokazatelja je dobar i njime možemo biti zadovoljni. Ono što svakako planiramo jest proširiti mrežu fiksnih uređaja za mjerenje brzine u cestovnom prometu te ih postaviti i na hrvatske autoceste. Osim toga, pripremaju se nove izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama u kojima će se definirati zasebna kategorija vozila kao što je električni romobil, električni monocikl ili segway te propisati pravila upravljanja njima.
Razgovarao: Dušan Miljuš
Jutarnji list, 20. veljače 2021.
Vijesti iz medija |
Davor Božinović
