Vlada će i u ožujku nastaviti s mjerama za očuvanje radnih mjesta, osigurat ćemo sredstva bez rebalansa proračuna

Bez obzira na to što će mnogima od 1. ožujka biti omogućen širi opseg njihovih gospodarskih aktivnosti, odlučili smo pratiti onaj dio gospodarstva koji ne može raditi na način kako je to bilo prije korone s naknadom od 4.000 kuna i pratiti ih u naknadi fiksnih troškova, poručio je danas premijer Plenković. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas konferenciju za medije na kojoj je govorio o nizu aktualnih tema – sastanku Europskog vijeća, daljnjem popuštanju mjera i nastavku Vladinih mjera potpore gospodarstvu, procjeni pada BDP-a za 2020. godinu, izdavanju nove obveznice te pripremi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
 
Konferenciju je započeo osvrtom na upravo završeni sastanak Europskoga vijeća, koji je održan jučer i danas, a na kojem su dominirale teme koordiniranja mjera država članica u borbi protiv koronavirusa, distribucije cjepiva te pitanja sigurnosti i obrane.
 
Jučerašnji dio sastanka, kazao je predsjednik Vlade, odnosio se na nekoliko ključnih pitanja u vezi zajedničke borbe protiv koronavirusa.
 
"Glavni pritisak prema vodstvu Europske unije od svih predsjednika i premijera išao je za tim da se, u razgovorima s ključnim farmaceutskim kompanijama s kojima je Europska komisija u ime svih država članica sklapala ugovore o nabavi cjepiva, distribucija tih cjepiva ubrza", naglasio je.
 
Podsjetio je da je hrvatska Vlada dosada naručila 6,8 milijuna doza cjepiva što je više nego što je potrebno za svo stanovništvo starije od 18 godina.
 
Prije europske odluke o zelenim propusnicama daljnji razgovori
 
Bilo je riječi i o novim sojevima virusa, što posebno zabrinjava pojedine države članice zbog brzine širenja.
 
Razgovarali su i o epidemiološkim mjerama, pritom je zajednički nazivnik da one moraju biti proporcionalne težini situacije i moraju omogućiti nesmetano funkcioniranje zajedničkoga tržišta.
 
Četvrta tema, koja je posebno važna i za Hrvatsku, bili su certifikati za cjepivo, odnosno takozvane zelene propusnice.
 
Tu je u ovom trenutku, rekao je premijer, obavljena razmjena mišljenja. Postoji niz država članica koje zahtijevaju više podataka prije sveeuropskog dogovora o tom konceptu, a stalni predstavnici u Bruxellesu nastavit će razgovore na tu temu.
 
Na kraju su razgovarali o pitanju solidarnosti jer je svima jasno da će se zaštita od Covida-19 postići tek nakon što budu zaštićeni i državljani EU, ali i onih trećih država koje nisu u mogućnosti da jednakom dinamikom zaštite svoje stanovništvo.
 
Cilj je do ljeta cijepiti 70 posto stanovništva EU – 225 milijuna ljudi
 
Do sada je, prema podacima Europske komisije, cijepljeno 8 posto stanovništva Europske unije starijeg od 18 godina, a cilj je do ljeta cijepiti 70 posto stanovništva, što je otprilike 255 milijuna ljudi.
 
Uz dosad odobrena cjepiva, očekuje se da će tijekom ožujka Europska agencija za lijekove odobriti i cjepivo tvrtke Johnson&Johnson.
 
"Prema našim procjenama danas, očekujemo oko 730 tisuća doza cjepiva do kraja ožujka ukupno od kraja prosinca", istaknuo je premijer Plenković.
 
Ključna tema današnjeg sastanka Europskoga vijeća odnosila se na pitanja obrane i sigurnosti, pa je na početku sastanka sudjelovao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, a pitanja koja su raspravljena mogu se svesti pod temu takozvanog strateškog kompasa.
 
Premijer Plenković pojasnio je bi strateški kompas – a intencija je da ga se usvoji sredinom ožujka 2022. -  trebao biti dokument koji bi u obrambenom i sigurnosnom smislu trebao definirati razinu Europske unije i njene ambicije u participiranju i osiguranju globalnog mira i sigurnosti.
 
Hrvatska želi, dodao je, komplementarnost Europske unije i NATO-a, jer je članica obiju organizaciju te jačanje transatlantskog partnerstva.
 
Popuštamo mjere, ali i dalje se vrlo ozbiljno treba pridržavati preporuka struke
 
Potom se predsjednik Vlade osvrnuo na najavljeno popuštanje određenih epidemioloških mjera i nastavak mjera potpora gospodarstvu.
 
Kazao je da Vlada smatra da je trenutno moguće popustiti određene mjere, premda se posljednjih nekoliko dana bilježi blagi porast brojeva novozaraženih, ali uz uvjet da se svi skupa i dalje vrlo ozbiljno pridržavamo preporuka struke.
 
S obzirom da je danas sve nove mjere Stožer civilne zaštite detaljno predstavio na svojoj konferenciji, premijer Plenković nije ulazio u detalje, već je naglasio da je u ovom trenutku najvažnije da je Vlada donijela političku odluku da će nastaviti pratiti privatni sektor hrvatskoga gospodarstva.
 
"Bez obzira na to što će mnogima od 1. ožujka biti omogućen širi opseg njihovih gospodarskih aktivnosti, odlučili smo pratiti onaj dio gospodarstva koji ne može raditi na način kako je to bilo prije korone sa naknadom od 4.000 kuna i pratiti ih u naknadi fiksnih troškova", poručio je premijer Plenković te dodao da Vlada nastoji stvoriti preduvjete za što brži gospodarski oporavak i što veću normalizaciju života u Hrvatskoj.
 
Naglasio je da će Vlada pronaći sredstva bez rebalansa proračuna na pozicijama ministarstava.
 
Zbog nedoumica oko određenih mjera, premijer Plenković dodatno je pojasnio situaciju oko ranijeg otvaranja automat klubova i igara na sreću.
 
Kazao je da za tu odluku postoji nekoliko razloga te naveo da sve te aktivnosti za svoj rad plaćaju koncesiju državi.
 
"U varijanti da ne rade, tog prihoda nema, a pritom država njima plaća troškove i zaposlenika i fiksnih troškova. Kada se sve skupa analiziralo vidjeli smo da u epidemiološkom pogledu njihovo funkcioniranje, s obzirom na broj ljudi i na prostore, nije problematično. A s druge strane omogućavanjem rada država će biti financijski na dobitku. To je smisao te aktivnosti, a ne nikakav osobiti afinitet Vlade ili bilo koga od nas hazarderstvu", kazao je.
 
Pad BDP-a od 8,4 posto očekivan, Hrvatsku u 2021. očekuje rast od 5,3 posto - među najvišima u EU
 
Od ostalih tema, osvrnuo se i na objavu Državnog zavoda za statistiku prema kojoj je u prošloj godini zabilježen pad BDP-a od 8,4 posto.
 
"To je očekivana vijest, u skladu s globalnim trendovima i sa svim onim što smo i mi pretpostavljali", istaknuo je podsjetivši da je svjetsko gospodarstvo palo za 4,4 posto, a EU za 6,4 posto.
 
Hrvatska se, dodao je, kao i druge zemlje s velikim udjelom turizma u gospodarstvu – Grčka, Cipar, Španjolska, Portugal i Malta – našla u situaciji da se kriza uzrokovana koronom osjetila u padu BDP-a.
 
No, ta ocjena o padu od 8,4 posto bolja je od procjena Europske komisije iz proljeća prošle godine koje su govorile o padu od 9,1 posto pa kasnije i o padu od 10,8 posto te je najbliža procjenama Vlade.
 
I dalje je Hrvatska, uz Španjolsku i Francusku, među onim državama članicama Europske unije za koje se očekuje najveći rast u 2021. godini – 5,3 posto.
 
Zahvaljujući Vladinim mjerama nisu se ostvarile najave o 400 tisuća novih nezaposlenih
 
"Zahvaljujući mjerama Vlade, mi danas kada se podvuku zbrojevi vidimo da je tek 2,1 posto manje zaposlenih 2020. nego ih je bilo 2019.  ", za razliku od najava predstavnika oporbe koji su proljetos govorili o 400 tisuća novih nezaposlenih, podsjetio je premijer Plenković.
 
Pritom su, dodao je, horizontalno povećane prosječne plaće za 2,7 posto – u privatnom, javnom i državnom sektoru.

Izvijestio je da su do danas poslodavcima isplaćene točno 9,3 milijarde kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, i to bez otpisanih doprinosa i ostalih davanja.
 
"Svo ovo vrijeme smo iznalazili financijska sredstva za normalno funkcioniranje države", naglasio je podsjetivši na suradnju sa Svjetskom bankom, Hrvatskom narodnom bankom, bankama, mirovinskim fondovima, pravodobne izlaske na domaće i međunarodno tržište kapitala.
 
"Plaće su tu, mirovine su tu, država funkcionira, zdravstvo funkcionira", dodao je.
 
Ogroman interes za nove obveznice svjedoči o izrazito dobroj poziciji Hrvatske na tržištima
 
Ministarstvo financija je, u okviru redovitih aktivnosti za izdavanje euro obveznica, izašlo na tržište kapitala i jučer, budući da je došao rok jednoj obveznici koja ima desetgodišnje trajanje u iznosu od 1,5 milijardu dolara i to po izrazito nepovoljnim kamata, izdalo obveznicu čiji dio služi za financiranje te dolarske obveznice, a dio za financiranje potreba koje imamo.
 
Radi se o dvije obveznice od milijardu eura – jedna dvanaestogodišnja obveznica i jedna, po prvi puta, dvadesetogodišnja obveznica – godišnja kuponska kamata za prvu od 1,25 posto i prinos 1,257 te za drugu 1,75 i prinos 1,78.
 
Naglasio je da je interes za obveznicu bio ogroman – s obzirom na reputaciju Hrvatske zbog činjenice da je Vlada uspjela izvesti Hrvatsku iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, zbog ulaska u Europski tečajni mehanizam II, osiguravanje investicijskog kreditnog rejtinga itd.
 
"Pozicija Hrvatske na tržištima je izrazito dobra", naglasio je.
 
Nacionalni program oporavka i otpornosti dio paketa od ukupno 24,2 milijarde eura
 
Premijer Plenković govorio je i o Nacionalnom programu oporavka i otpornosti, istaknuvši da je on dio velikog paketa od ukupno 24,2 milijarde eura za koje se Vlada izborila na razini EU.
 
Jedan dio se odnosi na sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira, a drugi na Instrument EU iduće generacije.
 
Taj Instrument ima dvije komponente – jedna su bespovratna sredstva koja idu do iznosa od 6 milijardi eura, a drugi su još 3,5 milijarde eura koji se odnose na zajmove.
 
Tehnologija rada u pregovorima s Europskom komisijom o planu oporavka i otpornosti jest da se prvo fokusiramo na tih 6 milijardi eura bespovratnih sredstava, pojasnio je premijer Plenković. Drugi korak je priprema novog Višegodišnjeg financijskog okvira za Hrvatsku, a treći korak će biti daljnji projekti uz reforme za zajmove.
 
"Želimo da kroz komponente Nacionalnoga programa oporavka i otpornosti – uz ona dva temeljna kriterija 37% zelena tranzicija, 20% digitalna tranzicija – a na temelju Programa Vlade, Nacionalnog programa reformi, Nacionalne razvojne strategije i mjera za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu napravimo pet komponenti a to su: gospodarstvo; javna uprava i pravosuđe; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna zaštita; te zdravstvo i potom dio koji se odnosi na obnovu", pojasnio je premijer Plenković.
 
Istaknuo je da kroz ta sredstva Vlada želi omogućiti hrvatskoj ekonomiji da bude i otpornija i da se što prije oporavi, što podrazumijeva ulaganja i brigu za privatni sektor.
 
Nema smislenog razloga za kreiranje velikog političkog konflikta oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
 
Od političkih tema, u uvodnom se izlaganju osvrnuo na dvije.
 
Prva je izbor predsjednika Vrhovnoga suda.
 
Istaknuvši da je sada, nakon pet godina na čelu Vlade, u poziciji uspoređivati različite modele izbora – prije izmjena Zakona o sudovima i nakon njega.
 
"Intencija promjena Zakona o sudovima bila je izrazito dobra i korisna zato što omogućuje onima koji su zainteresirani da budu predloženi od strane predsjednika Republike, čija je to Ustavna ovlast, i oko toga nema nikakvih dilema i nikakvih rezervi, nikakvih pitanja niti ikakvih skrivenih namjera za ograničavanjem manevarskoga prostora predsjedniku za ograničavanje njegovih Ustavnih ovlasti. Dapače, intencija je da se i njemu pomogne da bira ljude koji su se javili na javni poziv, koji ispunjavaju uvjete i koji, pritom, vrlo jasno elaboriraju svoj program", pojasnio je.
 
Dodao je kako je on sam bio u poziciji da predloži glavnog državnog odvjetnika bez javnog poziva, a stjecajem okolnosti brzo nakon toga i glavnu državnu odvjetnicu nakon javnog poziva gdje je mogao analizirati program.
 
"Da me pitate iz tog iskustva koja mi je opcija draža, puno mi je draža druga opcija", kazao je.
 
Stjecaj okolnosti je, dodao je predsjednik Vlade, da su i on i predsjednik Republike obojica pravnici pa možda zbog toga imaju bolji uvid u izvornu struku.
 
Ali, može se dogoditi da na te pozicije dođu ljudi koji nisu iz pravne struke i nemaju osobni način da znaju kakav je tko sudac, državni odvjetnik ili pravnik, već to mogu znati samo temeljem sugestija drugih ljudi.
 
Pritom se radi i o preporuci GRECO-a, dodao je, kako bi se povećala transparentnost.
 
"Stoga ne vidim nikakav smisleni razlog za kreiranje velikog političkog konflikta između predsjednika, Sabora, parlamentarne većine ili Vlade. To je jedna tema koja dolazi na dnevni red iz nekog razloga koji je po meni nepotreban. Ne vidim ništa sporno da se bilo tko tko želi javi na javni poziv, kaže svom plan i potom se prepusti predsjedniku da bira koga želi i predloži ga Hrvatskome saboru i Hrvatski sabor odlučuje", kazao je predsjednik Vlade naglasivši kako smatra da je sustav s javnim pozivom bolji od sustava bez njega.
 
Dodao je i da je javni poziv pomoćni alat koji pomaže predsjedniku pa i u konačnici Saboru da odabere onoga koga smatra da može biti dobar predsjednik Vrhovnoga suda.
 
"U konačnici, je li neki zakon u skladu s Ustavom ili ne, može bilo tko od nas o tome imati svoj stav. Ali, onaj tko o tome odlučuje je Ustavni sud", poručio je.
 
Na diskriminaciju i govor mržnje mora se adekvatno reagirati
 
Na kraju se osvrnuo na temu koja se odnosi na govor mržnje, koja je u posljednjih nekoliko dana prisutna u javnom prostoru.
 
Istaknuo je kako nema nikakve posebne zavjere od strane Vlade ili njega osobno da nameće tu temu ovih dana u javni prostor jer nema što drugo raditi, zato ju je, dodao je, i ostavio za kraj nakon svih drugih tema kojima se Vlada bavi.
 
"Nije nitko od nas kazao da nečiji članovi, simpatizeri i birači ne mogu doći u neki prostor koji je javan. To je napisao netko drugi  s nekim svojim stavom i zahvaljujući tome da je ta činjenica kroz prenošenje putem medija postala vijest u javnom prostoru, ona kao takva zaslužuje čvrstu, jasnu i nedvosmislenu reakciju osude koja je došla od nas", pojasnio je premijer Plenković.
 
Pritom je naglasio da do te reakcije nije došlo jer se netko osjetio osobno pogođenim ili nenaviknutim na kritike, već zato što se radi o širokopojasnom diskriminiranju ogromnog broja ljudi koji ni nisu članovi vladajuće stranke jer se govorilo i o simpatizerima i biračima.
 
"Tu je poanta i na to treba reagirati", kazao je i dodao da je zato HDZ reagirao i na sličnu reakciju jednog čovjeka u drugom gradu koja je upućena prema SDP-u i dvojici njegovih istaknutijih političara.
 
"Mi smo jako protiv toga, smatramo da to nije dobro jet to stvara i povećava tenzije u ovako ionako izrazito polariziranom društvu. Stvara nesnošljivost, stvara isključivost, potiče agresiju", naglasio je.
 
Kratak put od nekog napisa do fizičke agresije
 
Istaknuvši da se Hrvatska, kao i ostatak svijeta, nalazi u godinu dana epidemije, situacije bez presedana, zahtjevnim ekonomskim, financijskim i socijalnim okolnostima, te da razumije da su ljudi napeti, upozorio je da nije rješenje produbljivati tenzije i raditi na podjelama u društvu, animozitetu, diskriminaciji i govoru mržnje.
 
"Tome se trebamo usprotiviti. Obrnuto, hrvatskom je društvu pa i politici oko nekih tema, po mom dubokom uvjerenju potrebnije zajedništvo, dijalog, pronalaženje konsenzusa i rješenja koja su dobra za građane. Ove teme nisu dobre ni za koga", poručio je premijer Plenković.
 
Upozorivši da ponekad zna biti vrlo kratak put od nekog napisa do neke fizičke agresije podsjetio je da je prije samo pet mjeseci napad na Vladu mogao završiti ubojstvom hrvatskoga policajca.
 
Zato mu se čini važnim kod tih tema promisliti i razmisliti.
 
"Tu posebno mislim na relativizatore ove teme, a koji su inače prvi i najglasniji, osuđuju, međunarodno emancipiraju ili internacionaliziraju slične situacije, a sad ne, sad je OK. E, to ne može. Svi ti i takvi su sa ovim obrascem reakcija, to jest izostankom adekvatne reakcije, u cijelosti izgubili svoj kredibilitet za reagiranje na bilo što u budućnosti", kazao je i dodao da se dogodilo razotkrivanje dvostrukih kriterija što je bit te rasprave u političkom smislu.
 
Dodao je da je i vrlo indikativno da se to radi stranci i Vladi koja već drugi put ima parlamentarnu većinu s predstavnicima manjina i, za razliku od nekih drugih političkih aktera, čuva njihovu Ustavnu poziciju koja je stečevina hrvatskoga pravnoga i političkoga nasljeđa zadnjih 30 godina.
 
"Svaka generalizacija diskriminacije je više nego opasna", poručio je premijer Plenković i pozvao novinare da postavljaju pitanja.
 
Uloga EMA-e i HALMED-a
 
Na pitanje o „covid putovnici“ i Mađarskoj koja je počela cijepiti stanovništvo i kineskim cjepivom, premijer Plenković je odgovorio da na Europskom vijeću uopće nije bilo dogovora o tome da se na političkoj razini kazalo – da, od toga i toga dana imamo certifikate koji funkcioniraju.
 
„Obrnuto. Bilo je puno državnika, puno šefova vlada koji su kazali – nemamo još dovoljno podataka“, kazao je, dodavši da će se rasprava nastaviti na Europskom vijeću u ožujku.
 
Kada je riječ o drugim cjepivima, premijer Plenković je naglasio ulogu Hrvatske agencije za lijekove i Europske agencije za lijekove da građani budu sigurni da je cjepivo koje se administrira u redu.
 
„Vrlo je zdravorazumski očekivati od bilo koje Vlade da cjepivo koje ide na tržište vaše zemlje za koju imate odgovornost bude sigurno. To je bit. Ako ta cjepiva prođu proceduru i dobiju verifikaciju od EMA-e i HALMED-a, nema problema da se i ono koristi ovdje“, istaknuo je.
 
Paušalne ocjene o europskim institucijama
 
Novinare je zanimao komentar na izjave predsjednika Milanovića o GRECO-u. Predsjednik Vlade kazao je da je članstvo Hrvatske u Vijeću Europe bilo jedno od najvećih političkih postignuća europeizacije Hrvatske u 1990-ima.
„To su paušalne ocjene o institucijama kojih smo članovima, kojima plaćamo članarinu, gdje su čak Hrvati na čelu: Nećemo ih bagatelizirati“, dodao je.
 
Na pitanje o tome kako vidi intenciju predsjednika Milanovića o temi izbora predsjednika Vrhovnog suda, premijer Plenković je kazao da je Milanović imao prigodu kada je surađivao s tadašnjim predsjednikom Josipovićem „osvježavati“ Vrhovni sud, ali to nije učinio.
 
„Nitko, ali baš nitko, u hipotetskoj situaciji kada se mijenjao zakon nije imao na umu nikakav skriveni scenarij da nekome ograničava ovlasti“, rekao je, dodavši da ako se predsjedniku Milanoviću ne sviđa nitko od kandidata, neka se raspiše novi javni poziv.
 
„Mi nismo zatvoreni prema njegovu odabiru - ni principijelno, niti na način da želimo da se dođe u poziciju da Hrvatska nema predsjednika Vrhovnog suda“, izdvojio je premijer Plenković.
 
Upravo ova Vlada je pooštrila kazne za nasilje u obitelji
 
Što se tiče govora mržnje, kazao je da postoji u hrvatskom javnom prostoru presumpcija da su lijeve političke opcije osjetljivije na pitanja jednakosti, diskriminacije, zaštite slabijih, ugroženih i manjina.
 
„Je li to baš tako? Mislim da nije“, poručio je, podsjetivši da je ova Vlada dala na ratifikaciju u Hrvatski sabor Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, promijenila Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, pooštrene su kazne te se razgovaralo se s udrugama koje se bave tom temom.
 
„Ono što je nekada bio prekršaj, danas je kazneno djelo“, istaknuo je.
 
Kada je riječ o pravosuđu, premijer Plenković je kazao da se u svim reformama išlo za tim da u procesnom smislu stvari budu brže, učinkovitije, da pravosuđe u cjelini bude učinkovitije, nepristrano, profesionalno, da se smanje zaostali predmeti, da nema procesnim radnjama izvrgavanja i mijenjanja smisla postupka.
 
„Na tom tragu ćemo i u budućnosti mijenjati procesne zakone“, rekao je.



Pisane vijesti | Andrej Plenković