Osigurali smo do 30. lipnja 3,1 milijun doza, posebno je važno da se starije osobe cijepe što prije

Premijer Plenković poručio je danas, u povodu obilježavanja 76. obljetnice proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac, da je naša dužnost ne prepustiti zaboravu i osuditi te strašne zločine, a iz tog mračnog razdoblja hrvatske povijesti izvući pouke i mladim generacijama usaditi istinsko domoljublje i plemenite demokratske vrijednosti, koje su bile nit vodilja hrvatskom narodu u uspostavi samostalne, suverene i demokratske države, kao i u obrambenom Domovinskom ratu.

Na početku današnje, 54. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno se osvrnuo na nekoliko aktualnih tema.
 
Danas je u Jasenovcu obilježena 76. obljetnica proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac, a premijer Plenković s izaslanstvom Vlade u znak je sjećanja na žrtve logora položio vijenac pred spomenikom Cvijet u Spomen-području Jasenovac te na Romskom groblju Uštica.  
 
"Prisjetili smo se svih nedužnih žrtava ustaškog režima, osobito Židova, Srba, Roma i brojnih hrvatskih antifašista i demokrata", istaknuo  je predsjednik Vlade.
 
"Naša je dužnost da ne prepustimo zaboravu i da osudimo ove strašne zločine koji su prije osam desetljeća počinjeni na hrvatskom tlu. A počinjeni su u ime patvorenog poimanja domoljublja koje se nikad ne zasniva na mržnji prema drugome, nego na ljubavi za svoje.
 
Stoga je naša trajna zadaća da razvijamo društvo u kojemu ljubav za domovinu ne može biti u suprotnosti s tolerancijom prema drugima i drugačijima. Naprotiv!
 
Iskreno domoljublje, demokratske vrijednosti i poštovanje ljudskih i manjinskih prava
 
Naša je dužnost da iz tog mračnog razdoblja hrvatske povijesti izvučemo pouke kako bismo mladim generacijama usadili istinsko domoljublje i plemenite demokratske vrijednosti, koje su bile nit vodilja hrvatskom narodu u uspostavi samostalne, suverene i demokratske države, kao i u obrambenom Domovinskom ratu.
 
Zahvaljujući tom iskrenom domoljublju, demokratskim vrijednostima i poštovanju ljudskih i manjinskih prava, Hrvatska je danas članica Europske unije. I s pravom se možemo ponositi time što predstavnici manjina danas imaju svoje predstavnike u Hrvatskom saboru, u hrvatskoj Vladi i što su dio parlamentarne većine.
 
To je zalog za izgradnju bolje i otvorenije Hrvatske koja je domovina svim svojim državljanima, neovisno o njihovom podrijetlu.
 
To je najbolji put za zacjeljivanje rana iz prošlosti i za izgradnju bolje budućnosti mladih generacija, kako se greške iz prošlosti nikada više ne bi mogle ponoviti", poručio je predsjednik Vlade.
 
Stagnacija brojeva novozaraženih nakon sedam tjedana rasta ohrabrujuća, ali nikako znak za opuštanje
 
Potom se osvrnuo na trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.
 
Istaknuo je da nakon sedam tjedana rasta već deset dana bilježimo određenu stagnaciju, što je ocijenio ohrabrujućim znakom, ali i naglasio da to nikako nije znak za opuštanje.
 
"Naprotiv, to je razlog da se svi zajedno nastavimo još više pridržavati mjera kojima sprječavamo širenje zaraze", poručio je.
 
Izvijestio je da je u posljednjih sedam dana zabilježeno 15.408 potvrđenih slučajeva, što je svega 1,8 posto više nego u prethodnih sedam dana, i značajno je manje od prošlotjednog porasta od 29 posto.
 
Nažalost, broj preminulih je i dalje velik, dodao je predsjednik Vlade, istaknuvši da je on odraz visokih brojeva od prije dva ili više tjedana, što nas sve poziva na oprez i odgovornost.
 
"To je posebno važno sada kada očekujemo dolazak većih količina cjepiva Pfizer, čak 1,2 milijuna doza više nego što smo trebali dobiti u drugom tromjesečju. Na taj način kompenzirat ćemo kašnjenja s isporukom cjepiva AstraZenece", kazao je.
 
Do ljeta bismo trebali procijepiti do 55 posto stanovništva iznad 18 godina
 
Premijer Plenković istaknuo je da bi Hrvatska do 30. lipnja, prema aktualnim podacima, trebala na raspolaganju imati 3,1 milijun doza cjepiva, što bi trebalo biti dovoljno da se do ljeta procijepi do 55 posto stanovništva iznad 18 godina.
 
Procjene su, dodao je, da je u Hrvatskoj nešto više od 3,3 milijuna stanovnika iznad 18 godina.
 
"Država je ispunila svoju zadaću da osigura dovoljne količine cjepiva i sada je potrebno intenzivirati proces cijepljenja i krenuti u punu mobilizaciju i masovnije cijepljenje svih onih koji se žele cijepit", kazao je premijer Plenković i dodao da će u ovoj dinamici kako je sada predviđena cjepiva biti dovoljno.
 
Pozvao je sve građane da se prijave za cijepljenje kako bismo na taj način zajednički pridonijeli zdravstvenoj sigurnosti.
 
Izvijestio je da je dosada barem jednom dozom cjepiva cijepljeno 17,2 posto odraslog stanovništva, odnosno do jučer navečer 578 tisuća ljudi i dodao da je taj broj potrebno značajno povećati u idućim tjednima.
 
Posebno je važno cijepljenje osoba iznad 60 godina jer su one najugroženije od Covida
 
Posebno je pozvao sve građane starije dobi da se cijepe, jer je za njih to posebno važno.
 
Podsjetio je da je dosada cijepljeno 43 posto osoba starijih od 65 godina, te 47 posto starijih od 80 godina.
 
Pritom je naglasio da je čak 77 posto od svih osoba koje su preminule od Covida od početka pandemije u Hrvatskoj imalo više od 70 godina, a 93 posto više od 60 godina.
 
"Zato apeliramo na sve sugrađane koji su iznad 60 godina da se jave za cijepljenje", poručio je.
 
Prosječna plaća između 2012. i 2016. porasla svega 183 kune, a od 2016. do 2021. čak 1396 kuna, sada iznad 7 tisuća kuna
 
Od ostalih tema izdvojio je najnovije podatke Hrvatskog zavoda za statistiku o prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj.
 
"U veljači je prvi put prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila viša od 7 tisuća kuna. Tome je značajno pridonijela porezna reforma, ali i snažne mjere kojima smo uspjeli očuvati radna mjesta u okolnostima pandemije", poručio je premijer Plenković.
 
Dodao je da je zahvaljujući tim Vladinim mjerama koncem ožujka broj zaposlenih bio veći za 17 tisuća nego godinu ranije.
 
Podsjetio je da je Vlada u gotovo 14 mjeseci pandemije uspjela izdvojiti gotovo 10 milijardi kuna za oko 120 tisuća poslodavaca i 680 tisuća radnika, koji su dobili naknadu od 4 tisuće kuna.
 
"Možemo konstatirati da smo umjesto pada broja zaposlenih, unatoč ovim okolnostima, došli u poziciju da imamo veći broj osiguranika", naglasio je.
 
Naveo je da je, primjerice, prosječna plaća između 2012. i 2016. porasla svega 183 kune, dok je od 2016. do 2021. porasla 1396 kuna. 
 
Važni i vrijedni projekti u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji
 
Premijer se kratko osvrnuo i na posjet Istarskoj županiji, gdje je obišao nekoliko vrijednih i važnih projekata, poput pročistača otpadnih voda u Višnjanu, zatim izgradnju ribarske luke u Poreču, vrijednu investiciju u Arheološki muzej Istre, koja će obogatiti i povijesnu baštinu i turističku ponudu u Puli.
 
Tom je prigodom posjetio i Uljanik, u kojem je Vlada osigurala preduvjete za kontroliranu revitalizaciju brodogradnje.
 
Prije nekoliko dana premijer Plenković posjetio je i Rijeku, gdje je obišao radove na cesti D-403, ključnoj za povezivanje terminala s riječkom obilaznicom, ali i jedan od najzahtjevnijih i najvećih takvih građevinskih pothvata u Hrvatskoj.
 
I tamo je obišao brodogradilište, 3. maj, gdje je potpisan i ugovor o novogradnji broda za prijevoz vozila, kao i radove na izgradnji nove bolnice u Rijeci, vrijedne 800 milijuna kuna, koje financira i podupire hrvatska država.
 
Početkom tjedna premijer Plenković sudjelovao je u Topuskom na sastanku Stožera civilne zaštite vezanog uz obnovu nakon potresa na Banovini te se upoznao s aktivnostima koje se tamo poduzimaju u cilju revitalizacije Banovine.
 
Izdvojio je i konzultacije sa županima svih hrvatskih županija o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, koji se dovršava.
 
Danas se obilježava i Dan planeta Zemlje.
 
"Vrlo je važno u vremenu klimatskih promjena da Vlada i cijelo društvo daju doprinos ublažavanju njihovih posljedica, osobito u svjetlu opće orijentacije i globalno i na razini Europe sa Zelenim planom", poručio je i najavio dvije važne točke vezane uz tu temu na današnjoj sjednici – Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom i Prijedlog Strategije niskougljičnoga razvoja Hrvatske do 2030.
 
Vrijednosti čitanja u očuvanju i jačanju hrvatske kulture, jezika i nacionalnog identiteta
 
Na kraju je istaknuo da se danas obilježava i Dan hrvatske knjige te u tom pogledu zahvalio ministrici kulture na svemu što se čini na promicanju čitanja.
 
"Današnji dan postoji u čast oca hrvatske književnosti Marka Marulića koji je spjevao prvi ep na hrvatskome jeziku -  u versi haruacchi slozhena -  svoju Juditu,  kako je precizno zapisao: Od rojenja Isukarstova u puti godišće parvo nakon tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila. U Splitu gradu", kazao je premijer Plenković ovom prigodom.
 
Dodao je da je Vlada, proglašavajući godinu čitanja, imala na umu vrijednosti čitanja u očuvanju i jačanju hrvatske kulture, jezika i nacionalnog identiteta.
 
"Kao zemlja koja se služila čak trima pismima – glagoljicom, latinicom i arvaticom, što je ćirilica - s pravom se ponosimo bogatstvom hrvatske književne baštine koja je nepresušno vrelo hrvatskom suvremenom književnom stvaralaštvu", poručio je predsjednik Vlade.
 
Uoči sjednice Vlade u Trezoru Nacionalne sveučilišne knjižnice premijer je obišao originalne prve tiskovine Marka Marulića i drugih koje su tamo pohranjene.
 
U čast velikom Maruliću, prisjetio se završnih stihova njegove slavne Judite koji su, kazao je, kroz stoljeća bili nadahnuće brojnim hrvatskim književnicima.
 
"Komu poklon diju, Bogu, spasu momu,
jere konac viju počitan'ju tomu.
Juditi u komu slava će bit dokol
svitu zemaljskomu počne gorit okol.
Ako li daj dotol dokla zemlja ova
bude na karte sfolj slovinjska čtit slova.
Trudna toga plova ovdi jidra kalaplavca moja nova.
Bogu budi hvala Ki nebesa skova i svaka ostala. Amen."



Pisane vijesti | Andrej Plenković