Važno je da se sve sastavnice zdravstvenog sustava uključe kako bi se što veći broj građana procijepio što prije

Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je intenziviranje procesa cijepljenja protiv Covida-19 koje bi se trebalo odvijati sedam dana u tjednu i najmanje 12 sati dnevno. Vlada je, kazao je, osigurala dovoljne količine cjepiva te je radi bolje organizacije uspostavljen zapovjedni lanac i imenovani koordinatori na nacionalnoj i regionalnoj razini. Ustvrdio je da je na platformi CijepiSe uspostavljeno funkcioniranje prijavljivanja, a u tijeku je otklanjanje kašnjenja upisivanja podataka o cijepljenjima u evidenciju cijepljenih.

Program konvergencije - ove godine rast BDP-a 5,2 posto, iduće 6,6 posto

Vlada za ovu godinu predviđa rast BDP-a od 5,2 posto, što je za 0,3 postotna boda više od njene zadnje procjene, dok se iduće godine očekuje ubrzanje stope rast na 6,6 posto, istaknuto je na 55. sjednici Vlade na kojoj je utvrđen Program konvergencije za razdoblje 2022. - 2024. godina.  

Program konvergencije redoviti je dokument koji se usvaja u okviru dijaloga s europskim institucijama a u okviru europskog semestra, a ove godine taj dokument dodatno obrađuje i makroekonomske, fiskalne i ostale gospodarske efekte Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji je s današnje sjednice također upućen na završno usuglašavanje s Europskom komisijom.

Programom konvergencije Vlada je stopu gospodarskog rasta za ovu godinu podigla na 5,2 posto. 

"U odnosu na originalnu projekciju od 5 posto s kojom smo izradili proračun za ovu godinu, odnosno zadnju relevantnu procjenu od 4,9 posto, znači da su efekti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u ovoj godini oko 0,3 postotna boda", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. 

Objasnio je kako je to na neki način razumljivo i očekivano, jer smo sada negdje na kraju prve trećine godine, druga trećina će manje-više proći u usuglašavanju i evaluaciji mjera pa se prva sredstva i implementacija mjera ne mogu očekivati prije zadnjeg dijela godini pa je efekt u ovoj godini nešto skromniji. 

Tako se u 2022. godini očekuje ubrzanje stope rasta BDP-a na 6,6 posto u 2022. godini te 4,1 posto u 2023. godini.

"Te stope rasta imaju gotovo 1,5  postotni bod efekta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", rekao je ministar financija. 

Programom konvergencije u 2024. godini je predviđena stopa rasta BDP-a od 3,4 posto. 

Među sastavnicima BDP-a, Marić u idućem trogodišnjem razdoblju izdvaja pozitivan doprinos rastu od izvoza roba i usluga, iako će se, s obzirom na visoku elastičnost uvoza, u cjelokupnom srednjoročnom razdoblju bilježiti negativan doprinos neto izvoza. 

Međutim, imamo dosta snažan pozitivan doprinos domaće potražnje, tradicionalno osobne potrošnje, a Marić je izdvojio i investicije.

"U pojedinim pogotovo prvim godinama projekcijskog razdoblja imat ćemo čak i nešto viši pozitivan doprinos rastu BDP-a od investicija. U prve dvije godine su investicije nešto značajnije u javnom sektoru s obzirom na problematiku potresa i korištenje europskih sredstava, a onda u nastavku projekcijskog razdoblja stope rasta su puno više kod privatnih investicija, koje jesu i trebaju biti glavni pokretači investicijske aktivnosti i ukupnog rasta", istaknuo je Marić. 

Proračunski manjak ove godine 3,8 posto BDP-a, potom pada

Ministar financija je najavio i kako će projekcije iz Programa konvergencije, u okviru kojega je i fiskalni dio, biti input i za prijedlog rebalansa proračuna.

Pritom je kod rashodne strane proračuna posebno apostrofirao troškove covida-19, koji su dosegnuli ukupno nešto više od 32 milijarde kuna. 

"Na rashodnoj strani - nakon 14,1 milijarde kuna prošle godine, ove godine 8,6 milijardi kuna, pri čemu se opet najveći dio odnosi na izravnu pomoć gospodarstvu u vidu mjera za očuvanje radnih mjesta, skraćeno radno vrijeme, pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova te u zdravstvu za daljnje financiranje potreba vezanih za suzbijanje pandemije, kako za testove te sada i za cjepivo i lijekove", naglasio je.

Kada se tomu dodaju i još neki drugi troškovi, Programom konvergencije se korigira i ciljani deficit opće države - s 2,9 posto BDP-a planiranih u originalnom proračunu za ovu godinu, na 3,8 posto BDP-a.

No, već 2022. godine očekuje se i planira deficit unutar mastirških kriterija - 2,6 posto BDP-a, potom 1,9 posto 2023. te 1,5 posto BDP-a 2024. godine, istaknuo je Marić. 

"Na taj način, između ostalog, smatramo, duboko smo uvjereni zaštitit ćemo status Republike Hrvatske i po pitanju naših odnosa s europskim institucijama", rekao je ministar financija, podsjećajući da je Hrvatska 2017. godine izišla iz procedure prekomjernog manjka te izišla iz skupine zemalja s prekomjernim ekonomskim neravnotežama te vraćeni u zomu investicijskog kreditnog rejtinga. 

Apostrofirao je pritom i hrvatski put prema euru, intenzivnu komunikaciju s europskim institucijama i zemljama članicama oko tog pitanja. 

Marić smatra i kako će se na ovaj način, kao i lani, uz punu funkciju proračuna i fiskalne politike u očuvanju ljudskih života i zdravlja odnosno očuvanju radnih mjesta, također pronaći adekvatan balans između čak i suprotstavljenih ciljeva - da možemo i u ovakvim okolnostima zadržati i očuvati adekvatnu stabilnost i održivost javnih financija. 

To se, dodaje, najbolje vidi kroz projekcije kretanja javnog duga u BDP-u. "Nakon četiri godine kontinuiranog smanjenja javnog duga u BDP-u, koje je išlo po prosječnoj stopi od tri postotna boda po godini, efekt Covida imao je značajna utjecaj i javni dug je skočio na razinu 88,7 posto BDP-a prošle godine. Sada, u ovom projekcijskom razdoblju mi se već ove godine vraćamo na tu silaznu putanju udjela javnog duga u BDP-u", zaključio je ministar financija.

Beroš: Cijepit ćemo sedam dana u tjednu i 12 sati dnevno

Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je intenziviranje procesa cijepljenja protiv Covida-19 koje bi se trebalo odvijati sedam dana u tjednu i najmanje 12 sati dnevno.

Vlada je, kazao je, osigurala dovoljne količine cjepiva te je radi bolje organizacije uspostavljen zapovjedni lanac i imenovani koordinatori na nacionalnoj i regionalnoj razini. Glavni koordinator je ravnatelj HZJZ-a, a imenovana su i tri nova koordinatora - za organizaciju cijepnih mjesta, za distribuciju i  informatičku podršku, rekao je Beroš

Ustvrdio je da je na platformi CijepiSe uspostavljeno funkcioniranje prijavljivanja, a u tijeku je otklanjanje kašnjenja upisivanja podataka o cijepljenjima u evidenciju cijepljenih. Podaci trebaju biti unijeti do 30. travnja, a nakon tog datuma treba osigurati upis cijepljenih u roku od 24 sata, rekao je.

Najavio je angažiranje svih ljudskih resursa radi organizacije cijepljenja sedam dana u tjednu i najmanje 12 sati dnevno, što uključuje dostatan broj cjepitelja i administrativno-tehničkog osoblja, zbog čega su pozvani i Ministarstvu obrane te Hrvatski Crveni križ.

U izradi je novi operativni plan za cijepljenje radno aktivnog stanovništvo, gdje se razrađuje treća faza cijepljenja i gospodarske djelatnosti koje bi trebale biti prioritetne pri cijepljenju.

Beroševo izvješće komentirao je predsjednik Vlade Andrej Plenković kako je "nakon našeg razgovora i traženja ovo priprema da dinamiziramo i ubrzamo proces cijepljenja".

"Važno je da se sve sastavnice zdravstvenog sustava uključe i da to bude napor kako bi se što veći broj sugrađana procijepio što prije", rekao je Plenković.

Beroš je naveo i kako je u Hrvatsku dosad stiglo više od milijun doza cjepiva,aplicirano 825.000 ili 81,7 posto, a cijepljeno je 648.709 osoba. Veći obuhvat od prosječnih 16 posto postignuti je u dobi od 60 godina i više. Najveći obuhvat prvom dozom je u Zagrebu (18 posto) a drugom dozom u Sisačko-moslavačkoj županiji (6,6 posto).

Kazao je kako pritisak na bolnički sustav ne jenjava, no oboljeli se odgovarajuće zbrinjavaju, a od bolnica je zatraženo da se omoguće posjete članova uže obitelji teškim i palijativnih pacijentima uz poštivanje epidemioloških mjera.

Božinović: Provedeno 19.112 nadzora

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je kako je nacionalni stožer Civilne zaštite na prijedlog županijskih stožera donio sedam odluka koje su već javno komunicirane a odnose se na Dubrovačko-neretvansku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Krapinsko-zagorsku, Primorsko-goransku, Istarsku i Zagrebačku županiju.

Naveo je kako je provedeno 19.112 nadzora te zbog kršenja mjera izdano 11 prekršajnih naloga, 13 obavijesti o počinjenu prekršaja, 14 usmenih rješenja, 2 pisana upozorenja i 12 optužnih prijedloga dok je naplaćeno šest kazni.

Zbog nenošenja zaštitnih maski izdano je 45 pisanih upozorenja, 60 prekršajnih naloga i naplaćeno je deset novčanih kazni.

Temeljem dojava utvrđeno je 175 kršenja mjera samoizolacije te će biti podneseno 170 prekršajnih naloga i pet optužnih prijedloga. Također je evidentirano 6 kaznenih djela zbog širenja zarazne bolesti, rekao je Božinović.

Osniva se Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika

Vlada je donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika te pokrenula postupak izrade Strategije demografske revitalizacije Hrvatske do 2031. godine.

"Socijalna sigurnost i briga za naše socijalno ugrožene sugrađane jedan je od primarnih ciljeva djelovanja ove Vlade. To je područje u kojemu u nadolazećem razdoblju predviđamo značajna ulaganja, što iz državnog proračuna, što EU sredstava u iznosu većem od 5,5 milijardi kuna", istaknuo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Istovremeno, radi dodatnog iskoraka u kvaliteti i učinkovitosti socijalnih politika, ovom odlukom po prvi puta se osniva Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika kao savjetodavno i stručno tijelo Vlade, dodao je.

"Ono će u konačnici doprinijeti razvoju ukupnih socijalnih politika Vlade kroz prijedloge, mišljenja i stručna obrazloženja od čega će najveću korist imati naši građani", rekao je Aladrović.

Članove Vijeća imenuje Vlada na prijedlog Ministarstva. Činit će ga i predstavnici tijela državne uprave, strukovnih komora, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i drugih organizacija koje svojim stručnim znanjima, radom i iskustvom mogu pridonijeti razvoju socijalne politike u Hrvatskoj, naveo je ministar.

Osobita zadaća Vijeća je praćenje i unaprjeđenje sustava socijalne zaštite. Tako će pratiti primjene međunarodnih ugovora i postojećih propisa koji se odnose na područje sustava socijalne zaštite, a na tom području pratit će i potrebe, kao i standarde socijalnih usluga i drugih pitanja te će predlagati programe mjera i razvoja. Također će pratiti rad u području socijalnog planiranja i razvojnog usmjerenja u sustavu socijalne zaštite.

Vijeće će se sastajati po potrebi, a najmanje jednom mjesečno. Predsjednik, zamjenik predsjednika, članovi, zamjenici članova, tajnik i pomoćnik tajnika Vijeća za rad u Vijeću ne primaju naknadu, a rad Vijeća bit će transparentan i javan. 

Sredstva za rad Vijeća osiguravaju se iz državnog proračuna na poziciji Ministarstva rada. 

Pitanje demografske revitalizacije je ključno nacionalno pitanje

Donesena je i Odluka kojom se pokreće postupak izrade Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2031. godine. Vlada je zadužila Središnji državni ured za demografiju i mlade da izradi tu strategiju te će imenovati i stručnu radnu skupnu.

"Pitanje demografske revitalizacije je ključno nacionalno pitanje opstanka i razvoja Hrvatske", istaknula je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Tako je demografska revitalizacija jedno od prioritetnih područja u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030., u okviru kojeg su predložene smjernice budućeg razvoja demografske revitalizacije, odnosno prioriteti javne politike koja će pridonijeti rješavanju negativnog demografskog trenda.

Cilj strategije je izraditi okvir za rješavanje pitanja demografske revitalizacije kroz područja intervencije, a to su materijalne i nematerijalne potpore, stambeno zbrinjavanje, porezne olakšice, javno zdravstvo, sustav ranog i predškolskog te osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, cjeloživotno obrazovanje, tržište rada i mobilnost stanovništva, navela je Josić.

Ovom odlukom usklađuje se sam dokument sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske kao i s krovnim strateškim dokumentom Nacionalnom razvojnom strategijom. 

Proizvođačima tovnih svinja tri milijuna kuna potpora

Vlada je donijela Program potpore proizvođačima tovnih svinja zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom covid-19, vrijedan tri milijuna kuna.

To je treći interventni program potpore sektoru svinjogojstva u vrlo kratkom vremenu, a cilj mu je pružanje financijske pomoći proizvođačima tovnih svinja koji su se uslijed usporavanja ili potpune obustave gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom bolesti covid-19 suočili s velikim i trajnim poteškoćama u poslovanju, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Za potporu je, objašnjava, prihvatljivo do 750 grla tovnih svinja po prihvatljivom korisniku koja su isporučena s farmi upisanih u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) te izručena u registrirane objekte za klanje papkara.

Time se omogućuje potpora prioritetno malim i srednjim proizvođačima, omogućuje praćenje sljedivosti i stvaranje dodane vrijednosti u Hrvatskoj, naglasila je ministrica poljoprivrede.

Provedbom programa sanirat će se gubici, osigurati likvidnost proizvođača i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave covida-19, čime će se zadržati postojeća razina zaposlenosti, kao i proizvodnja sirovine za prehrambenu i prerađivačku industriju i spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom.

Za sektor vina 83,2 milijuna kuna

Vlada je izmijenila i Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023., a ukupna sredstva za 2021. predviđena su u iznosu od 83,2 milijuna kuna.

Izmjenama i dopunama tog programa omogućuje se nastavak provedbe kriznih mjera "destilacija vina u kriznim slučajevima" i "potpora za krizno skladištenje vina" do 15. listopada, kao i dodatno odobravanje povećanog intenziteta potpore za sve mjere do 15. listopada ove godine.

Za mjeru "destilacija vina u kriznim slučajevima" ukupna sredstva od 10 milijuna kuna se dodjeljuju kao potpora za destilaciju dva milijuna litara vina, a iznos potpore je okvirno pet kuna po litri vina ovisno o volumnom postotku alkohola u vinu.

Isti iznos od 10 milijuna kuna omogućuje se za kriznu mjeru "potpora za krizno skladištenje vina", i to za skladištenje četiri milijuna litara vina u trajanju do 60 dana.

Dodjela sredstava za zdravstvo u BiH za suzbijanje bolesti COVID-19

Donesena je Odluka o dodijeli sredstava za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19, temeljem koje će se Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar sukcesivno doznačavati 40 milijuna kuna.

Novac je namjenski i doznačivat će se radi podmirenja dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

O načinu njihova utroška Ministarstvo zdravstva i Sveučilišna klinička bolnica Mostar potpisat će ugovor, a Ministarstvo zdravstva pratit će utrošak te će o provedbi ove odluke izvijestiti Ministarstvo financija.

Prihodi HZZO-a od doprinosa u 2020. značajno smanjeni

U prošloj godini je zbog koronakrize došlo do značajnih promjena u strukturi prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno značajno je smanjen udio prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranje, pokazuje Izvješće o poslovanju HZZO-a.

Izvješće HZZO-a, koje je Vlada usvojila, podneseno je sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i sadrži najvažnije pokazatelje financijskog poslovanja HZZO-a.

Tijekom 2020. godine u uvjetima proglašenja pandemije bolesti covid-19 i poduzetim strogim epidemiološkim mjerama došlo je do smanjenja gospodarskih aktivnosti što je dovelo do značajnijih promjena u strukturi ukupnih prihoda Zavoda, naveo je ministar zdravstva Vili Beroš.

"Znatno je smanjen udio prihoda od doprinosa (za zdravstveno osiguranje) s 81,88 na 74,21 posto, a povećan je udio prihoda od proračuna s 9,59 na 13,29 posto, zbog dodatnih sredstava bolnicama i HZZO-u za podmirenje dospjelih obveza prema ljekarnama i povećanih troškova vezano uz bolest covid-19", naveo je.

U strukturi prihoda - novi prihodi su primici od zaduživanja odnosno beskamatnog zajma u iznosu od 1,463 milijardi kuna koje je Zavodu odobrilo Ministarstvo financija, kao kompenzacijsku mjeru zbog provođenja mjera pomoći gospodarstvenicima u očuvanju radnih mjesta, koje su za posljedicu imali smanjenje prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranja.

"Teži uvjeti poslovanja zbog izvanrednih okolnosti u 2020. godini odrazili su se na stanje ukupnih i dospjelih obveza Zavoda. Tako su na dan 31. prosinca ukupne obveze iskazane u iznosu od 4,177 milijardi kuna, od čega su dospjele obveze 657 milijuna kuna", naveo je Beroš.

U strukturi dospjelih obveza, prema Izvješću, najveća stavka u 2020. godini odnosi se na obveze za lijekove na recepte (318 milijuna kuna) i naknade zbog privremene nesposobnosti za rad za korisnike državnog proračuna (192 milijuna kuna).

Izvješće pokazuje i da je došlo do manjeg smanjenja ukupnog broja osiguranika te je prosječno u evidenciji bilo 4.161.628 osiguranika, što je 27.030 osoba manje nego u istom razdoblju 2019. godine.

Prosječan broj aktivnih osiguranika manji je za 1,51 posto, odnosno evidentirano je 1.575.192 zaposlenih što je za 24.119 osoba manje, pokazuje Izvješće.


Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti