Premijer Plenković poručio je danas da je Hrvatska, uz nezaobilaznu i nezamjenjivu ulogu države, očuvala radna mjesta osiguravši 10,5 milijardi kuna za plaće 680 tisuća radnika, što nam je omogućilo da premostimo krizu uslijed pandemije koronavirusa te da ukupan broj osiguranika danas bude veći čak i nego 2019. "U kontekstu jenjavanja pandemije i smanjenja broja zaraženih koronavirusom te ubrzane dinamike procjepljivanja građana, postupno ćemo se sve više vraćati u uobičajeni način gospodarskih i društvenih aktivnosti što će omogućiti tranziciju iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja novih radnih mjesta", istaknuo je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Na sjednici se raspravljalo o reguliranju rada nedjeljom kroz Zakon o trgovini, Akcijskom planu za provedbu Europskog stupa socijalnih prava te revidiranim EU smjernicama za regionalne potpore.
U izjavi za medije premijer Plenković ocijenio je sjednicu sadržajnom kazavši da su raspravljene tri teme važne za hrvatsko društvo, gospodarstvo i radnike.
Izvijestio je da je, zajedno s ministrom Aladrovićem, socijalnim partnerima predstavio zaključke nedavno održanog Socijalnog summita EU u Portu i napore Hrvatske u krizi bez presedana.
"Hrvatska je u proteklih 15 mjeseci pravodobnim, snažnim i čvrstim angažmanom, uz nezaobilaznu i nezamjenjivu ulogu države, očuvala radna mjesta. 10,5 milijardi kuna, koje su izdvojene za plaće 680 tisuća radnika i 120 tisuća poslodavaca, omogućile su nam da premostimo krizu i da ukupan broj osiguranika koje danas imamo u Hrvatskoj bude veći nego što je bio 2020., a čak i veći nego 2019.", naglasio je predsjednik Vlade.
U kontekstu jenjavanja pandemije i smanjenja broja zaraženih koronavirusom te ubrzane dinamike procjepljivanja građana, istaknuo je premijer Plenković, postupno ćemo se sve više vraćati u uobičajeni način gospodarskih i društvenih aktivnosti što će omogućiti tranziciju iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja novih radnih mjesta.
Na tom će nam tragu, dodao je, od ključne pomoći biti i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je u subotu dobio i formalnu potvrdu od strane Europske komisije te sada slijedi dva mjeseca procesa konzultacija sa službama Komisije da se cijeli dokument do kraja usuglasi kako bismo najesen dobili prvi avans, a potom kreće provedba tih projekata.
Što se tiče Akcijskog plana za provedbu Europskog stupa socijalnih prava, premijer Plenković najavio je da će ga ministar Aladrović predstaviti te da Vlada želi kvalitetnu suradnju sa sindikatima i poslodavcima u tom pitanju.
Pravednija statistička podjela Hrvatske omogućuje veće koristi za gospodarstvenike i ulagače
Razgovaralo se i o smjernicama za regionalne potpore.
Premijer Plenković podsjetio je da je Hrvatska u ranijoj fazi bila podijeljena na dvije NUTS regije – kontinentalnu i jadransku, a potpore gospodarstvu bile su za sve jednake, intenziteta od 25 posto.
"Ako ste bili investitor, jednaki su vam bili uvjeti potpora na natječajima bez obzira investirate li u, recimo, zagrebačkom prstenu ili ste odlučili podići gospodarstvo, zaposlenost i ekonomsku aktivnost, primjerice, u Iloku", kazao je predsjednik Vlade i dodao da je Vlada smatrala kako ta podjela nije pravedna.
Stoga je prije više od dvije godine Vlada napravila novu statističku kartu Hrvatske, koja je danas podijeljena na jadransku, koja je ostala ista po logici stvari, na panonsku, koja imao sam županija – pet slavonskih, Bjelovarsko-bilogorsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku, na sjever Hrvatske – Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku, te na Grad Zagreb.
Pojasnio je da će nova karta potpora, odnosno smjernice koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2022., podrazumijeva sljedeći intenzitet potpora:
U panonskoj Hrvatskoj potpore s 25 posto idu na 50 posto.
Na sjeveru Hrvatske potpore s 25 posto idu također na 50 posto.
U jadranskoj Hrvatskoj potpore s 25 posto idu na 40 posto, a u Gradu Zagrebu s 25 idu na 35 posto.
"Bit te podjele je da su sve statističke regije u Hrvatskoj, a time i županije, dobitnici i da će koristi za poslovne subjekte, za gospodarstvenike i za ulagače biti veće", kazao je predsjednik Vlade i dodao da će se taj intenzitet potpora dizati za 10 postotnih bodova kada je riječ i srednjim i malim poduzetnicima.
Odnosno, pojasnio je, ono što je za velike 50 posto, za srednje je 60, a za male 70 posto.
Novi Zakon o trgovini ostvaruje veću ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života
Treća tema današnje sjednice bio je Zakon o trgovini.
Premijer Plenković pojasnio je temeljna načela izmjena toga Zakona.
Prvo je da Zakon o trgovini bude reguliran na način da se načelno zabrani rad nedjeljom, no da se omogući njihov rad 16 nedjelja u godini.
Time se, dodao je, vodi računa o Hrvatskoj kao turističkoj zemlji, o gospodarstvu, a dijelom i o potrošačkim navikama, a s druge strane ostvaruje se u znatno većoj mjeri ravnoteža između poslovnog i privatnog, odnosno obiteljskog života.
"Smatramo da je ovo potez koji je u duhu naše tradicije i kulture i koji je dobar za nukleus hrvatskog društva – a to je hrvatska obitelj", poručio je.
Naglasio je da će biti bitno da sadržaj Zakona poštuje načelo razmjernosti, s obzirom na to kako su ranije završavale ovakve rasprave, stoga Vlada želi vrlo intenzivan i temeljit dijalog kako bi dobila potporu za prijedlog koji je primjereniji nego su to bili oni u prošlosti.
Premijer Plenković najavio je da će se ovakva vrsta sastanaka nastaviti naglasivši važnost sadržajnog i intenzivnog dijaloga između Vlade i sindikata i poslodavaca.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
