Višenamjenskim borbenim avionom Hrvatska stječe moćno strateško sredstvo odvraćanja za sljedećih 30 do 40 godina

Vlada će nabaviti 12 francuskih višenamjenskih borbenih zrakoplova tipa Rafale F3-R po cijeni od 999 milijuna eura, objavio je danas premijer Andrej Plenković. ''Vlada je ocijenila da je ponuda Francuske najbolja i donijela povijesnu odluku o nabavi 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, 10 jednosjeda i 2 dvosjeda'', precizirao je. Dodao je da je izabrani višenamjenski borbeni avion najnovije generacije i smatra se jednim od najboljih na svijetu. 

Otvarajući današnju, 59. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
 
Podsjetio je da je na današnji dan prije 30 godina ustrojena Hrvatska vojska, svečanom smotrom Zbora narodne garde na stadionu NK “Zagreb” u Kranjčevićevoj i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve četiri gardijske brigade Zbora narodne garde.
 
"Stoga danas svim hrvatskim vojnikinjama, svim hrvatskim vojnicima, policajkama, policajcima, koji su tada bili dio Zbora narodne garde, i svim hrvatskim braniteljima čestitamo Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske", kazao je izrazivši zahvalnost za sve ono što su učinili za slobodu Hrvatske i na svemu što danas čine za sigurnost Hrvatske.
 
"U protekla tri desetljeća, Hrvatska vojska, koja je iznikla iz naroda, stekla je ogromno iskustvo u Domovinskom ratu iz kojeg je izišla kao pobjednica, izgradila se u učinkovitu i modernu oružanu silu, koja je spremna odgovoriti svim zadaćama koje se pred nju postave.
 
Nakon uspostave mira, započela je uspješan proces mirnodopske transformacije.
 
To je omogućilo da svega 11 godina nakon mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, Hrvatska postane članica NATO-a, najsnažnijeg vojnog saveza u povijesti.
 
Hrvatski vojnici danas pridonose međunarodnoj sigurnosti i miru u brojnim misijama diljem svijeta
 
Danas su hrvatski vojnici cijenjeni sudionici brojnih međunarodnih misija i operacija diljem svijeta u kojima sudjeluju, bilo u okviru Ujedinjenih naroda, Sjevernoatlantskog saveza ili Europske unije.
 
Time pridonose međunarodnoj sigurnosti i miru, koji je preduvjet svakog razvoja i blagostanja.
 
U današnjem, sve nestabilnijem svijetu, Hrvatska mora biti u stanju učinkovito zaštititi svoj teritorij i granice, nadzirati svoje nebo i svoje more, osigurati svoju stabilnost, svoju energetsku neovisnost, a ako treba i obraniti teško stečenu slobodu.
 
I zato što smo svjesni koliko je mir dragocjen, naša Vlada ispunjava zacrtane prioritete obrambene i sigurnosne politike.
 
Donijeli smo novu Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, povećali smo izdvajanja za obranu, ulažemo u kvalitetu života hrvatskoga vojnika, u njegovo dostojanstvo, ali i u opremu i modernizaciju Hrvatske vojske", poručio je predsjednik Vlade.
 
Vlada danas donosi povijesnu odluku o nabavi višenamjenskog borbenog aviona
 
U skladu s tim, najavio je, unatoč tome što je u proteklih 15 godina prije ove Vlade u prvom mandatu, propušteno da se donesu odluke koje će dodatno ojačati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Vlada će danas, pod prvom točkom dnevnoga reda donijeti povijesnu odluku o nabavi višenamjenskoga borbenoga aviona najnovije generacije.
 
"To činimo s poštovanjem prema onima koji su dali najviše za Hrvatsku, a to su hrvatski branitelji", naglasio je i podsjetio da je Vlada u prvom mandatu donijela jedinstven Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, vratila vojsku u Sinj, Ploče, Vukovar, Pulu i Varaždin.
 
"Ovom odlukom gledamo budućnost hrvatske sigurnosti i budućnost Hrvatske vojske", poručio je.
 
Predstavljajući odluku Vlade, premijer Plenković je istaknuo:
 
"Novim višenamjenskim borbenim avionom, kojim ćemo zamijeniti sadašnje MiG-ove čiji životni vijek istječe do 2024., očuvat ćemo sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i značajno ćemo ga osnažiti.
 
Time ćemo osigurati djelotvorniju zaštitu hrvatskog suvereniteta u sve tri njegove dimenzije – na kopnu, moru i u zraku – steći moćno strateško sredstvo odvraćanja, i tako nacionalnu sigurnost podići na razinu koju nikada nismo imali.
 
Nabava aviona je najveće ulaganje u osiguranje trajnog mira i sigurnosti hrvatskih građana
 
Jasno je da bi uz ovakve sposobnosti i odnos snaga 1991. bio sasvim drukčiji te zacijelo ne bismo u Domovinskom ratu podnijeli tolike ljudske žrtve niti izravnu materijalnu štetu koja je procijenjena na 37,1 milijardu dolara, što je Hrvatsku gospodarski unazadilo 15-ak godina. 
 
No, današnjom odlukom ne ostvarujemo samo najveću investiciju u hrvatske Oružane snage od osamostaljenja, nego i najveće ulaganje u osiguranje trajnoga mira i sigurnosti hrvatskih građana.
 
Novim višenamjenskim borbenim avionom stječemo sposobnost koja za sljedećih 30 do 40 godina višestruko uvećava ukupnu borbenu moć Hrvatske vojske, što je najbolji jamac mira.
 
Time stvaramo preduvjete za stabilan i siguran razvoj Hrvatske, a to nam je važnije nego ikad.
 
Značajnim podizanjem sigurnosti zemlje, Hrvatska će postati atraktivnija i za strane ulagače jer će se povećati stupanj sigurnosti njihovih ulaganja, što će dugoročno pridonijeti boljem kreditnom rejtingu i gospodarskom razvoju Hrvatske.
 
Ujedno, ovom novom sposobnošću Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Hrvatskoj se otvara mogućnost razvoja istraživačkih, znanstvenih i industrijskih segmenata te veće mogućnosti za hrvatsku obrambenu industriju.
 
Ponuda Francuske bila je najbolja, Vlada odlučila kupiti 12 aviona Rafale
 
Međuresorno povjerenstvo, a podsjetit ću da je ovaj proces započet u vrijeme naše prve Vlade u srpnju 2019., temeljito je evaluiralo pristigle ponude Sjedinjenih Američkih Država, Švedske, Francuske i Izraela i jednoglasno je usvojilo Studiju izvedivosti za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, koju je predalo Vladi.
 
Vlada je razmatrala ovu Studiju te je ocijenila da je ponuda Francuske najbolja i donijela odluku o 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale – deset jednosjeda i dva dvosjeda.
 
Izabrani višenamjenski borbeni avion najnovije je generacije i smatra se jednim od najboljih na svijetu.
 
Između ostalog, jedini je od četiri ponuđena koji ima mogućnost nadzvučnog superkrstarenja, može ponijeti najviše tereta (9,5 tona) i ima najmanji radarski odraz, što ga čini djelomično nevidljivim.
 
Hrvatska će ga dobiti u najnovijem standardu F3-R, uvedenom 2018., čime će raspolagati najnaprednijim borbenim zrakoplovom u ovom dijelu Europe.
 
Francuska ponuda pokazala se najboljom jer za najpovoljniji iznos novca Hrvatska dobiva najbolje ocijenjen i opremljen avion.
 
Ponuda u vrijednosti od 999 milijuna eura, koja će se ostvariti kroz ugovor između dviju vlada, najpovoljnija je i pruža najbolju obročnu otplatu koja neće ni na koji način usporiti ulazak Hrvatske u europodručje.
 
Ovom prigodom želim zahvaliti Sjedinjenim Američkim Državama, Švedskoj i Izraelu na njihovim kvalitetnim ponudama kao i na trudu koji su uložili u ovaj zahtjevan proces.
 
Čestitam svima koji su bili uključeni u proces s hrvatske strane na obavljenom radu te ih želim pohvaliti što su čuvali integritet i povjerljivost cijelog procesa od nacionalnog interesa skoro dvije godine.
 
Posebno mi je drago što ovu odluku donosimo danas, na Dan Hrvatske vojske, u znak trajne zahvalnosti braniteljima, hrvatskim vojnicima, hrvatskim policajcima, i svima onima koji su dali sve za Hrvatsku kao i onima koji su uvijek Domovini vjerni!", poručio je predsjednik Vlade.
 
Ministar obrane Banožić pobliže je na sjednici Vlade predstavio proces i ponudu.
 
Nastavljamo s mjerom potpore za očuvanje radnih mjesta i u lipnju
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se danas i na Vladinu politiku očuvanja radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronakrizom.
 
Podsjetio je da je Vlada pravovremeno uspostavila mehanizme kako bi se u proteklih 15-ak mjeseci očuvala radna mjesta i spriječila otpuštanje radnika.  
 
"Od ožujka 2020. godine do zaključno 25.05. ove godine, za potpore za očuvanje radnih mjesta izdvojeno je 10,9 milijardi kuna. U smjeru dodatnog poticaja poslodavcima za očuvanje radnih mjesta i poslovanja, potporama je do sada obuhvaćeno više od 680.000 radnika i više od 120.000 obrtnika i poslodavaca. Unatoč izvanrednim okolnostima uzrokovanim koronavirusom, broj osiguranika je veći nego 2020. i 2019. godine", naglasio je premijer Plenković.
 
Učinkovitost mjera pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – pad broja osiguranika koji traje od početka pandemije je preokrenut, dodao je.
 
"Na dan 30. travnja 2021. godine broj osiguranika iznosio je 1.557.687, što je 37.000 više u odnosu na 30. travanj 2020. godine, odnosno 12.000 više u usporedbi s 30. travnjem 2019. godine", naveo je premijer Plenković.
 
"Ujedno, prosječna neto plaća u Hrvatskoj prvi je put premašila 7.000 kuna. Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 7.138 kn", istaknuo je i podsjetio da je prosječna neto plaća je od siječnja 2012. do siječnja 2016. porasla za 183 kune, a od početka 2016. do sada za 1.492 kune.
 
"Daljnjim mjerama i aktivnostima podupirat ćemo rad i opstojnost naših poduzetnika jer je zapošljavanje i očuvanje radnih mjesta jedan od najvažnijih prioriteta gospodarskog razvoja i oporavka.
 
U  lipnju, sukladno postojećim uvjetima, nastavljamo s provedbom mjere Potpora za očuvanje radnih mjesta, dakle COVID – 19 i područja pogođena potresom. Kriteriji mjere, skupine poslodavaca te visina subvencije biti će isti kao do sada", najavio je predsjednik Vlade.
 
"Želim još jednom naglasiti kako možemo biti iznimno zadovoljni rezultatom koji su ove mjere polučile. Tržište rada je stabilno, nije došlo do velikih problema s nezaposlenošću ili socijalnom frakturom koje su mnogi najavljivali prošle godine. To znači da su Vladine mjere bile učinkovite", poručio je.
 
Upozorio je pritom da se, bez obzira na trenutno povoljan tijek epidemiološke situacije, još uvijek se nalazimo u pandemiji te naglasio da će, sve dok pojedini sektori osjećaju posljedice pandemije i trebaju pomoć za njeno prevladavanje, ta pomoć države i njena nezaobilazna uloga biti prisutna.
 
Podaci DZS-a o BDP-u bolji od očekivanih, većina pokazatelja imala pozitivna kretanja
 
Osvrnuo se i na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku o BDP-u za prvi kvartal 2021.
 
Zabilježen je pad BDP-a na međugodišnjoj razini od 0,7 posto.
 
"Smatramo da je ovo puno bolje od očekivanja. Naime, iako je četvrti uzastopni kvartal pada BDP-a, većina pokazatelja imala je pozitivna kretanja. Industrijska proizvodnja u prvom kvartalu na godišnjoj razini je povećana 4,2 posto, trgovina na malo je povećana 4,9 posto, obijam građevinskih radova je povećan na 8,5 posto, a robni izvoz povećan je na 9,5 posto", naveo je premijer Plenković.
 
Godišnji je pad, dodao je, zabilježen i kod osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a, no on je bio vrlo blag – samo 0,4 posto, u okolnostima daljnjeg realnog rasta plaća od 3,8 posto i održanja stabilnosti na tržištu rada.
 
"Posebno ohrabruje podatak da je BDP u prvom kvartalu 2021. porastao za 5,8 posto u odnosu na prethodni, 4. kvartal 2020.", naglasio je.
 
Istaknuo je da je na razini Europske unije godišnji pad BDP-a u prvom kvartalu 1,8 posto, pri čemu je od 21 članice za koje su zasad podaci dostupni rast zabilježen samo u Francuskoj, Litvi i Slovačkoj.
 
Prema procjenama Europske komisije s rastom od 5 posto u 2021. godini, Hrvatska bi trebala biti među prve četiri članice Europske unije uz Francusku, Španjolsku i Rumunjsku, a projicirani rast za 2022. bi trebao biti 6,1 posto, što je među najvišim projekcijama.
 
Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za Schengen, slijedi politička odluka Europskog vijeća
 
Kratko se osvrnuo i na sastanak Europskoga vijeća, koji je održan početkom ovoga tjedna, izdvojivši da se nastavlja detaljna rasprava o klimatskim promjenama – ključnoj temi ovoga desetljeća za svijet i za Europu.
 
Bilo je, dodao je, puno razgovora i o zelenim digitalnim potvrdama, koje bi trebale stupiti na snagu 1. srpnja.
 
U međuvremenu je Hrvatska u kontaktu sa svim zemljama iz kojih u Hrvatsku dolazi najviše turista kako bi se osigurao protok ljudi.
 
Izdvojio je i susret s povjerenicom  Johansson koja se bavi Schengenom.
 
Potvrđeno je da je Hrvatska ispunila sve kriterije i da je cijeli proces odlučivanja sada u rukama Europskog vijeća.
 
Slično je, dodao je, bilo i sa razgovorima o hrvatskom članstvu u eurozoni.
 
Jučer je u Zagrebu boravio prvi čovjek kineske diplomacije Yang Jiechi, a premijer Plenković istaknuo je da Kina pokazuje veliki interes za suradnju s Hrvatskom.
 
Na dan 30. svibnja osjećala se emocija hrvatskoga naroda
 
Uoči Dana državnosti, koji se obilježava u nedjelju, 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora, premijer Plenković podsjetio je da su tadašnji zastupnici u tom razdoblju donijeli niz ključnih ustavnih, pravnih, političkih i povijesnih akata koju su Hrvatsku doveli do osamostaljenja, suverenosti i međunarodnog priznanja.
 
"To je za sve one koji se sjećaju devedesetih godina bio dan kada se osjećala emocija hrvatskoga naroda, kada se Dan državnosti slavio na način da smo gradili poštovanje i respekt prema institucijama države i prema njenim simbolima i ključnim trenucima suvremene hrvatske povijesti.
 
Danas je Hrvatska čvrsto dio zapadnoeuropskog civilizacijskog kruga, te demokratskog političkog, gospodarskog i sigurnosnog sustava.
 
Ostvarenje budućih strateških ciljeva, a to su nedvojbeno ulazak u eurozonu i Schengenski prostor, dovest će nas u još tješnju integraciju čime ćemo ojačati svoje vrijednosti i napredovati u svim aspektima našega života", poručio je premijer Plenković.
 
S obzirom da se u nedjelju održava i drugi krug lokalnih izbora, Vlada je odlučila da se u subotu navečer održi svečani koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu.


 

Pisane vijesti | Andrej Plenković